Vrgada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vrgada. Za glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada općini Pakoštane, pogledajte Vrgada (Pakoštane).
Vrgada
Podaci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina murterska otočna skupina [1]
Koordinate 43°51′05″N 15°29′55″E / 43.85128691°N 15.49859398°E / 43.85128691; 15.49859398Koordinate: 43°51′05″N 15°29′55″E / 43.85128691°N 15.49859398°E / 43.85128691; 15.49859398
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Glavno naselje Vrgada
Površina 2,32[2] km2
Obalna crta 9,188[2] km
Broj stanovnika 249 [3]
Vrgada Island - view of bay and church.jpg
Vrgada — pogled na zaljev i crkvu

Vrgada je otok u Jadranskom moru, ispred Pakoštana.

Spominje ga Konstantin Porfirogenet već u srednjem vijeku, jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjevjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka Pašmana na sjeverozapadu, Kornata na jugozapadu i Murtera na jugoistoku.

Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 m. i. J.[1]

Manji dio površine otoka i danas se poljoprivredno obrađuje. Nekadašnje maslinike i vinograde danas prekriva borova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj ovaca, peradi, održavanje maslinika te uzgoj povrća za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: čičvarda (Cicer arietinum), blitva (Beta vulgaris), lisnati kelj, jari grah itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u Sredozemlju i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.

Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog (smucnja), ljekovitog (Origanum sp.) te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste Ophrys sp. Stanovništvo se bavi ribarstvom, pomorstvom i, nekada, skupljanjem soli. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi turizmom.

Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces depopulacije i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Vrgada


Solta satelite.jpg Nedovršeni članak Vrgada koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.