Vrhovine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vrhovine. Za druga značenja, pogledajte Vrhovine (razdvojba).
Vrhovine
Vrhovine (grb).gif
Vrhovine na karti Hrvatska
Vrhovine
Vrhovine
Vrhovine na karti Hrvatske
Koordinate: 44°51′00″N 15°25′05″E / 44.85°N 15.418°E / 44.85; 15.418
Županija Ličko-senjska
Načelnik općine Milorad Delić
Naselja u sastavu općine Donji Babin Potok, Gornje Vrhovine, Gornji Babin Potok, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine, Zalužnica
Površina 154,95 km2
Stanovništvo (2001.) 905
Poštanski broj 53223 Vrhovine

Vrhovine su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vrhovine su malo ličko mjesto, nalaze se na cesti koja vodi od Otočca prema Korenici. Vrhovine su stanica na željezničkoj pruzi Ogulin - Knin.

Do 1991. godine, Vrhovine su bile u sastavu općine Otočac.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina Vrhovine je tipična planinska sredina sa vrlo malo stanovnika.

Nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva prema zadnjem popisu provedenom 2001. godine:

  • Hrvati: 39 %
  • Srbi : 55 %
  • Ostali i neizjašnjeni : 6 %

Vrhovine (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 451
  • 1991. - 873 (Srbi - 742, Hrvati - 65, Jugoslaveni - 24, ostali - 42)
  • 1981. - 951 (Srbi - 722, Jugoslaveni - 128, Hrvati - 76, ostali - 25)
  • 1971. - 1.005 (Srbi - 847, Hrvati - 143, Jugoslaveni - 6, ostali - 9)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina obuhvaća naselja:

Povijest[uredi VE | uredi]

Oko 626. godine Vrhovine kao i cjelu Liku naseljavaju Hrvatska plemena. Već oko 700. godine formirano naselje Vrhovine nalazi se u sastavu Starohrvatske županije Gacke. Poslije bitke na Krbavskom polju Turci počinju prodirati u te krajeve Like i pred njima poslije 1500. godine doseljavaju vlaške izbjeglice koji se pod utjecajem Pravoslavne crkve tek nakon 1800. godine počinju izjašnjavati kao Srbi.

Željeznička pruga od Plaškog do Vrhovina otvorena je 12. lipnja 1918., a od Vrhovina do Gospića 23. ožujka 1920. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Razvoj seoskog i planinskog turizma osnovne su razvoja tog planinskog prostora. Drvna industrija i prerada drva obilježila je prošlo stoljeće. Nakon zamiranja aktivnosti DIV Vrhovina, prerada drva ponovo oživljava nakon 2000. Stanovništvo se cijelo 20. stoljeće većinom bavilo stočarstvom i poljoprivredom.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Općina Vrhovine gotovo da nema industriju pa je područje općine biser netaknute prirodne baštine. Osim šuma, visoravni i proplanaka ovdje se nalaze i nedovoljno istraženi ili uređeni speološki lokaliteti.

Zanimljivo je pogledati djelomično uređenu "Pećinu" koja se nalazi u Zalužnici iza mjesne crkve Svetog Petra i Pavla. Ulaz u pećinu je popločan prirodnim kamenim pločama i u suhom dijelu godine (od lipnja do studenog) je, budući da je ulaz gotovo vodoravan, lako moguće ući do dubine od stotinjak metara, a onda se dođe do podzemnog jezera. Ovo podzemno jezero je u davnim vremenima seljanima služilo kao stalni izvor pitke vode (i danas je pitka). Od kasne jeseni, do početka ljeta (ako ima dovoljno oborina) nivo ovog jezera se podigne, počne prelijevati preko ulaza u pećinu i formira se oko 5 km dugački potok koji teče do susjednog sela Sinac, gdje se razlijeva u "bare" blizu toka rijeke Gacke.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola "Zrinskih i Frankopana" Otočac, područna škola Vrhovine
  • Narodna knjižnica S.S. Kranjčević, Vrhovine

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Do 1991. godine u Vrhovinama je postojao nogometni klub Lokomotiva.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Vrhovine koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.