Vrnjačka Banja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja, Rimski bunar i izvor Topla voda
Vrnjačka Banja, Rimski bunar i izvor Topla voda
Zastava Vrnjačke Banje
Zastava
Grb Vrnjačke Banje
Grb
Koordinate: 43°37′N 20°54′E / 43.617°N 20.9°E / 43.617; 20.9Koordinate: 43°37′N 20°54′E / 43.617°N 20.9°E / 43.617; 20.9
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Okrug Raški okrug
Prve naseobine 2. stoljeće
Vlast
 - Predsjednik općine Boban Đurović (SNS[1])
Površina
 - Ukupna 239 km2
Visina 220 m
Najveća visina 300 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 9.912
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 36210
Pozivni broj +381 36
Službena stranica vrnjackabanja.co.rs
Zemljovid
Vrnjačka Banja na karti Srbija
Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja je gradić u Srbiji, s 9.912 stanovnika po popisu iz 2002. Najveće su toplice koje se nalaze u Srbiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Naselje Vrnjačka Banja sjedište je istoimene općine. Nalazi se u središnjoj Srbiji u Raškom okrugu, oko 200 km od Beograda, 25 km od Kraljeva i 7 km od Trstenika. Vrnjačka je Banja smještena između planine Goč (1216 m) i Zapadne Morave.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima Vrnjačke Banje umjereno je kontinentalna s utjecajem planinske klime. Ljeta su topla, sa svježim jutrima i večerima zbog vjetra koji puše s Goča prema Zapadnoj Moravi, a zime su snježne, ali bez oštrih mrazeva. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,5°C, a srednja ljetna 20°C.

Mineralne vode[uredi VE | uredi]

U Vrnjačkoj Banji nalazi se sedam mineralnih izvora. To su: Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri (Topla voda, Snežnik, Jezero i Slatina), dok se s dva izvora pune boce koje su stolna mineralna voda (Voda Vrnjci s izvora Topla voda i Vrnjačko vrelo).

Vrnjačke mineralne vode primjenjuju se kod liječenja:

  • šećerne bolesti
  • stanja poslije odležane zarazne žutice
  • kronične upale crijeva i želuca
  • bolesti žučnog mjehura i žučnih puteva
  • čira (vrijeda) na želucu i dvanaestniku
  • bolesti bubrežne zdjelice, mokraćnog mjehura i mokračnih puteva te drugih bolesti.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavna gospodarska grana u Vrnjačkoj Banji je turizam.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vrnjačka Banja ima veoma dugu tradiciju lječilišta. Na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II. do IV. stoljeća stari Rimljani su izgradili lječilište i oporavilište Aquae orcinae. O tome svjedoče i arheološki nalazi u užoj jezgri starorimskih terma, odnosno, bazena za kupanje, rimskog izvora tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca kojeg se ostavilo u ljekovitom izvoru. Ovdje su na liječenje i oporavak mahom dolazili rimski legionari, kao i romanizirana starosjediteljska aristokracija.

Razvitak suvremene Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu.

Važnije godine[uredi VE | uredi]

  • 1833. - Teritorij na kojem se nalazi Vrnjačka Banja pripojen Kneževini Srbiji
  • 1834. - Završena gradnja crkve Roždestva Presvete Bogorodice
  • 1835. - Sigismund August Wolfgang baron Herder izvršio prvu analizu vrnjačke tople mineralne vode
  • 1868. (1. srpanj po starom kalendaru) - U Kruševcu osnovano Osnovatelno fundatorsko društvo kiselo-vruće vode u Vrnjcima
  • srpanj 1869. - Službeno otvorena prva sezona u Vrnjačkoj Banji
  • 1875. - Sima Lozanić izvršio prvu potpunu analizu vrnjačke mineralne vode
  • 1883. - Vrnjačka Banja od Osnovatelnog fundatorskog društva kiselo-vruće vode u Vrnjcima prešla pod ingerenciju države
  • 1885. - Određene prve granice banjske regije
  • 1892. - General Jovan Belimarković izgradio prvi vodovod u Vrnjačkoj Banji
  • 1905. - Nabavljen prvi parni stroj za proizvodnju električne energije
  • 1910. - Prvi vlak prošao kroz željezničku postaju u Vrnjcima na pruzi Stalać - Požega (kod Užica)
  • 9. studenog 1915. - Austrougarska vojska okupirala Vrnjačku Banju
  • 19. listopad 1918. (stari kalendar) - Oslobođena Vrnjačka Banja
  • 1929. - Izgrađena moderna električna centrala
  • 30. prosinca 1933. - U Beogradu osnovano Društvo prijatelja Vrnjačke Banje
  • 17. studenog 1941. - Počela s radom Samoupravna realna gimnazija
  • 14. listopada 1944. - Oslobođena Vrnjačka Banja od njemačkih okupatora
  • 1955. - Vrnjačka Banja pripala Srezu Kraljevo
  • 1962. - Ponovo otvorena gimnazija u Vrnjačkoj Banji

Šport[uredi VE | uredi]

Šport u Vrnjačkoj Banji solidno je razvijen. Športsko rekreacijski centar "Raj" s tri nogometna terena i atletskom stazom najznačajniji je športski objekt u Vrnjačkoj Banji.

Osim njega se u Vrnjačkoj Banji nalazi još i Stadion malih sportova "Kocka" na kome se može igrati košarka, mali nogomet i rukomet, sportska dvorana "Vlade Divac" koja ima uvjete za odigravanje mnogih sportova kao na primjer mali nogomet, košarka, rukomet, stolni tenis, odbojka i t.d..

U mjestu postoji nekoliko zatvorenih bazena koji se nalaze u sklopu hotela, dok je u toku ljeta otvoren Olimpijski bazen. U središtu parka se nalaze i dva teniska terena . Odbojka se može igrati u fiskulturnoj sali Gimnazije Vrnjačka Banja.

Sportski klubovi:

  • ženski rukometni klub "Vrnjačka Banja"
  • rukometni klub "Goč"
  • boksački klub
  • stolnoteniski klub "Goč"
  • nogometni klub "Goč"
  • nogometni klub "Volley"
  • plivačko-vatrepolo klub "Goč"
  • košarkaški klub "Goč"
  • škola košarke "Basket"
  • teniski klub "Goč"
  • body building klub "Zvezda"
  • šahovski klub "Lipova"
  • šahovski klub "Goč"
  • karate klub "Goč"
  • taekwondo Klub

Izvori[uredi VE | uredi]

* Podatci s popisa iz 2002.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vrnjačka Banja