Walking with Cavemen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Walking with Cavemen (Šetnja s pećinskim ljudima) je četverodijelna TV dokumentarna serija u kojoj se govori o evoluciji čovjeka. Izdao ju je BBC. Prvi put je prikazana u travnju 2003. godine. Potom ju je Discovery Channel u Sjedinjenim Američkim Državama predstavio kao dvodijelnu seriju. Tu dokumentarnu seriju stvorio je većinom isti tim koji je stvorio i više puta nagrađivane dokumentarne serije Šetnja s dinosaurima (1999.), Šetnja sa zvjerima (2001.) i Šetnja s čudovištima (2005.), mada u tome nije sudjelovao Tim Haines, koji je bio režiser u prethodnim serijama. Također je napisana i propratna knjiga sa istim naslovom.

Pregled[uredi VE | uredi]

U prijašnjim dokumentarcima serije Šetnja sa... izumrle životinje stvarane su pomoću CGI-ja i animatronike. Za Šetnju s pećinskim ljudima uzet je malo drugačiji pristup. Mada je većina životinja stvorena pomoću CGI-ja i animatronike, ljudske pretke glumili su stvarni ljudi sa šminkom i protezama kako bi izgledali realističnije.

Kao i njezini prethodnici Šetnja s pećinskim ljudima stvorena je u stilu dokumentarnog filma o divljini. U britanskom izdanju pripovjedač je bio Robert Winston, a u sjevernoameričkom Alec Baldwin. Obojica su opisivali prapovijesni život kao da su se u tom trenutku nalazili na datom mjestu.

Epizode[uredi VE | uredi]

Prva epizoda: "Prvi preci"[uredi VE | uredi]

U prvoj epizodi posmatra se vrsta Australopithecus afarensis, a fokus je na njihovom razvoju dvonožnosti. Priča prati Lucy (jedan poznat i dobro očuvan primjerak te vrste) i njene srodnike među kojima nastaju konflikti za vođstvo nakon smrti alfa mužjaka, kojeg je ubio krokodil. Skupinu zatim napada druga skupina. Napad završava Lucyinom smrću, a njezina najstarija kćerka brine se o njezinom djetetu koje je sada siroče, što je znak razvoja ljudskosti kod te vrste.

Vrijeme: prije 3,2 milju godina
Mjesto: Etiopija

Druga epizoda: "Braća po krvi"[uredi VE | uredi]

U drugoj epizodi skače se naprijed kroz vrijeme do vremena kada su koegzistirale vrste Paranthropus boisei, Homo habilis i Homo rudolfensis. H. habilis je prikazan kao inteligentan svežder koji je prilagodljiviji od biljoždera P. boiseia. Istaknut je kontrast između tih dvaju vrsta; H. habilis je "majstor svih zanata", dok je P. boisei "majstor jednog" - tj. on je specijalizirani biljožder dok je H. habilis svežder. Iz tog razloga, mada se P. boisei u teškim vremenima može hraniti termitima, travom i tvrdim mahunama akacije, oni neće preživjeti jer će se na početku ledenog doba klima promijeniti i te biljke će nestati. H. habilis je, s druge strane, postao inteligentniji hraneći se strvinama životinja i razvio je osnovno društveno ponašanje koje je čvršće nego kod vrste P. boisei. On će se na kraju razviti u vrstu Homo ergaster, koja će te osobine dalje razviti.

U epizodi je također nakratko prikazan H. rudolfensis, koji je viši, ali i dalje znatno sličan H. habilisu.

Vrijeme: prije 2 miljuna godina
Mjesto: Istočna Afrika

Treća epizoda: "Divlja obitelj"[uredi VE | uredi]

U trećoj epizodi prikazan je Homo ergaster koji je postao prvo stvorenje koje može pratiti tragove životinja u lovu. To su postigli zato što se sve više počeli hraniti mesom, što ih je učinilo inteligentnijima i od H. habilisa iz prethodne epizode. Oni također počinju formirati plemenske zajednice sa nepatvorenim vezama između žena i muškaraca, mada još uvijek dolazi do nasilja.

U epizodi je kasnije prikazano kako se H. ergaster proširio na Aziju i razvio u Homo erectusa, a na putu se sreo sa ogromnim primatom biljožderom, Gigantopithecusom, "prvobitnim King Kongom".

Međutim, u sljedećih nekoliko milijuna godina H. ergaster ostaje gotovo kao životinja i slijedi svoj instinkt, ali poslije pronalaska vatre oni prkidaju svoju direktnu ovisnost od staništa. (To se dobro uklapa sa sljedećom (i posljednjom) epizodom, koja se bavi čovjekovim umom i maštom.)

Vrijeme: prije 1,5 milijuna - 500 000 godina
Mjesta: Kenija - Kina

Četvrta epizoda: "Preživjeli"[uredi VE | uredi]

U četvrtoj epizodi govori se o mentalnoj evoluciji čovjeka. Prvo se skače naprijed kroz vrijeme do vremena kada Homo heidelbergensis nastanjuje Veliku Britaniju. H. Heidelbergensis je inteligentan i razuman, ali ne može shvatiti ideju zagrobnog života ili bilo šta što nije "sada i ovdje".

Zatim je prikazan život klana neandertalaca, kako su živjeli i lovili životinje, a među njima i mamute. Oni su bili inteligentni, ali nisu imali maštu koju posjeduju današnji ljudi.

Na kraju je prikazan i današnji čovjek, Homo sapiens (kojeg predstavljaju Bušmani) iz Afrike, koji je morao postati maštovit i dovitljiv kako bi preživio dugu sušu. Zatim epizoda prikazuje ljude koji su oslikavali pećine u Europi i koji su razvili ideje zagrobnog života i natprirodnog. Oni su sada spremni da započnu ljudsku historiju kakvu mi sada poznajemo, a također će izazvati i izumiranje neandertalaca.

Vrijeme: prije 400 000 - 30 000 godina
Mjesta: Europa - Afrika

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Walking with Cavemen je poseban program u seriji dokumentaraca koji se sastoje od:

Slijede specijali serija Walking With...: (uključujući i Šetnju s pećinskim ljudima)

Dolje su prikazani slični programi koje je stvorio BBC:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]