Walter Gropius
| Walter Gropius | |
| modernizam (Bauhaus) Internacionalni stil | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 18. svibnja 1883. Berlin, Njemačka |
| Smrt | 5. srpnja 1969. Boston, Massachusetts, SAD |
| Nacionalnost | njemačko/američko |
| Vrsta umjetnosti | arhitektura |
| Praksa | Peter Behrens (1908. – 1910.) The Architects' Collaborative (1945.– 1969.) |
| Poznata djela | Tvornica Fagus Bauhaus Kuća Gropius Američko veleposlanstvo u Ateni |
| Portal o životopisima | |
Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. – Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa. Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u Münchenu (1903.), a potom u Berlinu (1905. – 1907.). Od 1908. do 1910. god. radi u uredu arhitekta Petera Behrensa, nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do 1925. god., radio i arhitekt Adolf Meyer.
Tijekom vojnog roka u Prvom svjetskom ratu (zaslužio je čin bojnika i skoro je poginuo[1]). God. 1915., oženio je udovicu Gustava Mahlera Almu Mahler, s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od dječje paralize (1935.). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak (1920.).[2]
Nakon rastave Gropius je 1923. god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.
Prije Prvog svjetskog rata projektirao je tvornice i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U Weimaru je 1919. osnovao Bauhaus, visoku školu za arhitekturu i oblikovanje. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću.
Nakon dolaska nacista na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira 1934. godine u London, a 1937. u SAD, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu osniva New Bauhaus. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku The Architects' Collaborative ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo SAD-a u Ateni, neboder Pan Ama u New Yorku i izradio plan za rekonstrukciju starog središta Bostona.
Djela[uredi | uredi kôd]
Književna djela:
- „Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935.
- „Sinteza u arhitekturi”, 1956.
- „Obnova naših naselja”
- „Apolon u demokraciji”
Izbor najvažnijih radova[uredi | uredi kôd]
- 1910. – 1911. Tvornica obuće Fagus, Alfeld, Njemačka
- 1914. Uredi i tvornička postrojenja na izložbi Deutscher Werkbunda, u Kölnu, Njemačka
- 1921. Kuća Sommerfeld, Berlin, Njemačka
- 1922. natječajni rad za čikaški Tribune Tower
- 1925. – 32. Školske zgrade i radionice za Bauhaus u Dessau, Njemačka
- 1936. Village College, Impington, Cambridge, Engleska
- 1937. Gropius House, Lincoln, Massachusetts, Amerika
- 1942. – 44. Aluminum City Terrace, New Kensington, Pennsylvania, SAD
- 1949-50. Zgrade arhitektonskog fakulteta na Harvardu, Cambridge, Massachusetts, SAD (TAC)[3]
- 1945. – 59. Bolnica Michael Reese, Chicago, Illinois, SAD
- 1957. – 60. Bagdadsko sveučilište, Bagdad, Irak
- 1963. – 66. Federalna zgrada John F. Kennedy, Boston, Massachusetts, SAD
- 1948. Srednja škola Peter Thacher, SAD
- 1958. – 63. Pan Am Building, New York, SAD, zajedno s Pietrom Belluschijem i projektnom kućom Emery Roth & Sons
- 1957. Interbau, stambeni blok, Kvart Hansa, Berlin, Njemačka (zajedno s TAC-om i Wils Ebertom)
- 1960. Hram Oheb Shalom, Baltimore, Maryland, SAD
- 1960. Gropiusstadt, kompleks, Berlin, Njemačka
- 1961. Srednja škola Wayland Wayland, Massachusetts, SAD
- 1959. – 1961. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Ateni, Grčka (TAC i arhitekt konzultant Pericles Sakellarios)
- 1968. Staklena katedrala, Amberg, Njemačka
- 1967. – 69. Tower East, Shaker Heights, Ohio, SAD
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Walter Adolph Gropius 1883 - 1969. British Broadcasting Corporation. Pristupljeno 2. kolovoza 2006.
- ↑ La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo” (tal.)
- ↑ Harvard Graduate Center - Great Buildings Online
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Gropius na rosenthalusa.com (engl.)
- Bauhaus Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. ožujka 2012. (Wayback Machine) na The Tate Collection (engl.)