Walter Gropius

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Walter Gropius
modernizam (Bauhaus)
Internacionalni stil
Walter Gropius
Rođenje 18. svibnja 1883.
Berlin, Njemačka
Smrt 5. srpnja 1969.
Boston, Massachusetts, SAD
Nacionalnost njemačko/američko
Vrsta umjetnosti arhitektura
Praksa Peter Behrens (1908. – 1910.)
The Architects' Collaborative (1945.– 1969.)
Poznata djela Tvornica Fagus
Bauhaus
Kuća Gropius
Američko veleposlanstvo u Ateni
Portal o životopisima

Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. - Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa. Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture.

Tvornica Fagus u Alfeldu (1911.-13.) postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog dizajna 20. stoljeća. Zbog toga je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2012. god.

Biografija[uredi VE | uredi]

Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u Münchenu (1903.), a potom u Berlinu (1905.-1907.). Od 1908. do 1910. god. radi u uredu arhitekta Petera Behrensa, nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do 1925. god., radio i arhitekt Adolf Meyer.

Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon

Tijekom vojnog roka u Prvom svjetskom ratu (zaslužio je čin bojnika i skoro je poginuo[1]). God. 1915., oženio je udovicu Gustava Mahlera Almu Mahler, s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od dječje paralize (1935.). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak (1920.)[2].

Nakon rastave Gropius je 1923. god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

Prije Prvog svjetskog rata projektirao je tvornice i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U Weimaru je 1919. osnovao Bauhaus, visoku školu za arhitekturu i oblikovanje. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću.

Sjedište Bauhausa u Dessau (1925.-32.)
Kuća Gropius, Lincoln, Massachusetts (1937.)
Radionice Bauhausa u Dessau
Interbau, Berlinski kvart Hansa (1957.)
Berlinski kvart Gropiusstadt (1960.)

Nakon dolaska nacista na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira 1934. godine u London, a 1937. u SAD, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu osniva New Bauhaus. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku The Architects' Collaborative ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo SAD-a u Ateni, neboder Pan Ama u New Yorku i izradio plan za rekonstrukciju starog središta Bostona.

Djela[uredi VE | uredi]

Književna djela:

  • „Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935.
  • „Sinteza u arhitekturi”, 1956.
  • „Obnova naših naselja”
  • „Apolon u demokraciji”

Izbor najvažnijih radova[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Walter Gropius
  1. Walter Adolph Gropius 1883 - 1969. British Broadcasting Corporation. pristupljeno 02. 08. 2006.
  2. La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo” (tal.)
  3. Harvard Graduate Center - Great Buildings Online

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Gropius na rosenthalusa.com (engl.)
  • Bauhaus na The Tate Collection (engl.)