Wikipedija:Jezična pitanja/Arhiv 16

božji ili Božji

Treba li u pridjevu božji pisati veliko početno slovo kad se ne radi o dijelu imena, naslova i slično (i, naravno, kad nije na početku rečenice)? Dakle, kad se odgovara na pitanje Kakav? a ne Tko?? Na pitanje Čiji? odgovor bi, valjda, bio Bogov ali se taj oblik u našem jeziku ne koristi. Primjeri: božja volja, božja nazočnost... Hvala!

Ovisi. Malim slovom božji ako se misli općenito, a velikim slovom ako služi kao zamjena za ime određenog boga, npr. kršćanskog, onda je velikim - Božji. Neki bi kršćanin mogao reći: Naš Bog jedini je pravi bog., primijetite razliku u pisanju.

--Aby ssus 19:55, 6. lipanj 2007. (CEST)

S druge strane kaže se uvijek: Hvala Bogu. Bog dao, Bog uzeo, Takva je valjda Božja volja. Ti izrazi ušli su u svakodnevni govor i više se ni ne odnose na kršćanskoga Boga pa se Bog ipak piše velikim slovom. --Flopy 11:10, 11. lipanj 2007. (CEST)

Ne, pišu se malim slovom, baš kao i izrazi bogznakako, bogdaj, pa i pozdrav bog!. --Aby ssus 13:33, 11. lipanj 2007. (CEST)

Bogznakako piše se malim kao i bog, ali hvala Bogu obvezno velikim. Tu sam "poštapalicu" pročitao već stotinu puta i uvijek je pisalo velikim. Ali dobro, neću se svađati zbog takvih detalja. Znam kako ću ja pisati. --Flopy 12:29, 12. lipanj 2007. (CEST)

Piši kako hoćeš, tko ti brani. I ja pročitah stotine puta da li i riječnik. ;) --Aby ssus 12:42, 12. lipanj 2007. (CEST)

A ja baš nikada ne pročitah "hvala bogu". To je slično kao neću i ne ću. Ja ću uvijek pisati neću, ali po novom je eto oboje ispravno;) --Flopy 12:45, 12. lipanj 2007. (CEST)

Nikad?

Šenoa (Prijan Lovro): Hvala bogu - prihvati Lovro, razrediv pod svojom bijelom puhovom kapom pokućstvo

Šenoa (Čuvaj se senjske ruke): Ima je, hvala bogu, stariji mi namrli kuću, smokava, maslina, vina, stoke, i broje me u pobolje baštinice.

Šenoa (Povjestice): Pet zdravih, hvala bogu, crvi

Šenoa (Karanfil s pjesnikova groba): Baš takav bio sam i ja; hvala bogu te nijesam svojih tadanjih pjesničkih ...... Hvala bogu, cvijeće lijepo uspijeva.

Šenoa (Zlatarovo zlato): Dora je, hvala bogu, djevojka krepka i zdrava,

Šenoa (Seljačka buna): Imam hvala bogu i bez Božjakovine dosta

Leskovar (Propali dvori): Hvala bogu, pravac njegovu životu već je odmjeren i on želi mirno da na tom putu pođe

Matoš (pripovijetke): Hvala bogu! - šapnu Dragica i stade svojim ključićem otvarati torbu

Donadini (Bauk): No, hvala bogu, ona se u posljednji čas sjetila da je krevet dosta širok za oboje.

Mažuranić (Lišće): No hvala bogu kad si ih se napokon ipak sjetio!

Đurđević (Suze Marunkove): stav' mi samar - hvala bogu!

Kovačić (U registraturi): Ima, hvala bogu, u mene još koji rogati svat da izvuče tvoja kola preko "Laloke"!

Novak (pripovijetke): Nu kod nas je i bez toga toplo, gdjekada i previše; ovdje se, hvala bogu, od zime ne trpi.

Kozarac (Mrtvi kapitali): neka hvali bogu da ona nije ravnatelj.

Kumičić (Gospođa Sabina): Hvala bogu! - uzdahne Sabina.

Možda nije sve u povijesnim knjigama. ;) --Aby ssus 12:53, 12. lipanj 2007. (CEST)

U redu, u redu. Ne kanim praviti gungulu od toga. Zbog milijun pravopisa naš hrvatski piše se svakako;) --Flopy 13:01, 12. lipanj 2007. (CEST)

Neprimjetno ili neprimijetno

Inače jako dobro raspoznajem je i ije, ali u ovom slučaju ne znam je li došlo do kraćenja ije zbog prefiksa "ne". Znadem da se čita "neprimjeeeeetno", ili barem ja tako čitam, ali je li moguće da ovdje dolazi do kraćenja? Ja za sve krivim one glupe naglaske. Naime, ja sam Dalmatinac i duljim riječi, no Zagrepčani i okolica krate riječi i gdje ne treba. Moguće je da mi "dolje" govorimo "neprimjeeeeetno", a vi "gore" neprimjetno. No, kako je to zapravo u književnom jeziku?

P.S. Također su po novim propisima odsada "prelazni" i "neprelazni" glagoli postali "prijelazni" i "neprjelazni". Uočite "ije" koje se krati zbog prefiksa "ne"... Makar, sad sam još zbunjeniji jer na internetu ne mogu pronaći "neprjelazne glagole" nego "neprijelazne", a moja profesorica stalno tupi da su sada "neprjelazni".

S.O.S!!!!

Mislim da je neprimjetno. Mi slavonci izgovaramo to kratko, no za glagole sam siguran oni su prijelazni ili neprijelazni, znači sa ije--Kingstone 93 19:45, 6. lipanj 2007. (CEST)

Ne čita se neprimjetno s dugim e ni u kojem slučaju, pobogu, čak ni duljine nema. Nȅprimjetno, s kratkosilaznim na prvome slogu. I ako tkgood govori ovako ili onako, to ne znači da je to u skladu s normama hrvatskog standardnog jezika (a treba ga i te kako razlikovati od narječja i dijalekata). Zagrepčani pak nemaju veze s melodijskim naglasnim sustavom kad imaju dinamički - ne dolazi do kraćenja, samo je bitna silina - mjesto naglaska, kao npr. u engleskom ili njemačkom. Štokavski pak sustav ima tonsku akcentuaciju kao litavski.

Kraćenja zbog negacije nema, otkud to... Krivo ste naučili, odakle god. Glagoli su prijelazni i neprijelazni, odnosno prelazni i neprelazni. Neprjelazni ne dolazi u obzir kad je jat dug, bar bi Dalmatinci to trebali čuti. Inače, opet se radi o kratkosilaznom naglasku (i duljini na a, a shodno tomu i na dugom jatu). Ali, bez obzira na ishod ovog slučaja, ne uzimajte internet kao valjan izvor - ukuca li se riječnik, dobit će se deseci tisuća rezultata, bez obzira na to što je u standardu s kratkim jatom, rječnik. --Aby ssus 19:55, 6. lipanj 2007. (CEST)

Pismeno/napismeno, anglizmi, par/nekoliko

Kada se upotrebljava riječ pismeno/pismena (pismena opomena) i napismeno (želim to napismeno). Iako mi ovo napismeno zvući čudno, ali tako traži moja razrednica koja predaje hrvatski :-))). Nadalje kako se piše jetset i ostale tuđice koje nisu baš stalne u hrvatskom jeziku (npr.Juice)... -- Kingstone 93 19:42, 6. lipanj 2007. (CEST)

i da... Može li se upotrijebiti par jabuka za 3,4 jabuke ili par označava isključivo dvije jabuke. -- Kingstone 93 19:43, 6. lipanj 2007. (CEST)

U prvom se slučaju radi o pridjevu (Kakva opomena? Pismena.), a u drugom o prilogu (Kako to želite? Napismeno.), načinskom.

Englesko j koje se izgovara kao afrikata prenosi se kod nas kao dž - džus, džez, džetset, džuboks... I da, ako je praksa, fonetiziraju se. A za većinu postoji zamjena - zašto reći juice ako se govori o - soku? Smatram to nepotrebnim nagrđivanjem.

Par označava isključivo dvije jabuke. Par nečega znači dvoje, a ne nekoliko. To se izgubilo i u engleskom gdje couple od negdašnjeg par počinje značiti nekoliko (od 14. stoljeća), baš kao što se u razgovornom jeziku veli par pitanja, a ne nekoliko pitanja, premda ih bude više od dva. --Aby ssus 19:55, 6. lipanj 2007. (CEST)

Nazivi valuta

Uređivanjem liste Popis valuta susreo sam se s problemom kako napisati pojedinu valutu. Naime, pošto uz svaku valutu na hr.uiki stoji i naziv države, npr. Hrvatska kuna, tako sam odlučio i ja napisati nazive svih valuta. No, što u slučaju dolara iz Trinidada i Tobaga, Kine iz Papue Nove Gvineje, dobre iz Sao Tome i Principa, guldena iz Nizozemski Antila...? Jako je nezgodno staviti Papuansko-novogvinejska Kina, Nizozemsko-antilski gulden ili Trinidadsko-tobažanski dolar (iako ovo potonje jesam stavio). Ja sam napisao Kina Papue Nove Gvineje, Gulden Nizozemskih Antila. Jel to u redu? Soljanac 12:59, 8. lipanj 2007. (CEST)

Ja sređujem obrnuti popis, po državama, koristim se ovim izvorom (radi se o uputama Hrvatske narodne banke). Jezična pitanja ću prepustiti dragoj suradnici :) --Suradnik13 13:31, 8. lipanj 2007. (CEST)

Svejedno, može i tako. Za ostalo - slijedi preporuke Suradnika13. :-) --Aby ssus 18:30, 8. lipanj 2007. (CEST)

Nezavisna ili neovisna (kultura)

Zanima me je li adekvatnije koristiti "nezavisna kultura" ili "neovisna kultura". Ili je, kao i u mnogim drugim slučajevima, svejedno? Ako je tako, što smatrate primjerenijim? Radi se o ekvivalentu za engleski "independent culture", koji, grubo rečeno, označava razliku ovog tipa djelovanja i ovog tipa organizacija naspram javnog kulturnog sektora - dakle onog oblika institucija čiji je osnivač država/grad/županija.

Ista stvar, drugi prefiks... Izaberite jedan i budite dosljedni. :-) --Aby ssus 16:43, 9. lipanj 2007. (CEST)

Utakmica

Zanima me je li utakmica srbizam. Naime, logično je zaključiti da jest budući da je takmičenje srbizam. U nas bi to bilo natjecanje. Dakle, natječnica, ili nekako drukčije? Šalu na stranu, još me zanima je li riječ tekma (nastala od utakmice) dio hrvatskog žargona ili pak srpskog. Unaprijed zahvaljujem!

Nije. Tekma je dio hrvatskog žargona, budući da je rabe hrvatski govornici. ;) Meni je priglupo što smo zbog takmičenja izgubili sve ostale glagole i riječi koje imaju veze s tim korijenom... --Aby ssus 22:00, 9. lipanj 2007. (CEST)

Drug, prijatelj

Može li mi tko reći smije li se u hrvatskom jeziku koristiti riječ drug, ali u drukčijem značenju od prijatelja? Mislim da to nisu istoznačnice kao u srpskom jeziku, već da drug označava kolegu tj. posrednu osobu s kojom se družiš, ali koju možda čak i ne poznaješ toliko dobro. Je li to stvarno tako? Ili je stvarno riječ drug iz srpskog jezika? No, može li biti da je to slavenska riječ, a da je s vremenom u hrvatskom postala srbizam?

Još od praslavenskog, odnosno staroslavenskog jezika - drugъ, dakle od 9. stoljeća najkasnije. I nije srbizam, a značenjska je razlika upravo ta koju ste naveli... Uostalom, i naša riječ društvo iskovana je od te riječi. --Aby ssus 22:02, 9. lipanj 2007. (CEST)

U starijim crkvenim matičnim knjigama sam našao izraz "...i njena družbenika". Odnosno, i pojam "školski drug".Kubura 15:25, 10. srpanj 2007. (CEST)

Svjetlo ili svijetlo

koji je od naziva točan ako se želi izraziti opća imenica?

Ako je riječ o imenici onda svakako Svjetlo ili još bolje svjetlost. Ako je riječ o pridjevu onda svijetlo, npr. On je svijetle puti. --Flopy 11:13, 11. lipanj 2007. (CEST)

Šta, pa i za ovo postoji rječnik, ne? Ygraine 12:16, 11. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Postoji za sva pitanja koja se postavljaju ovdje, ali nekima je komotnije postaviti pitanje ovdje umjesto da otvore rječnik, a neke se stvari ni ne mogu tako lako pronaći. --Flopy 12:19, 11. lipanj 2007. (CEST)

Je. Strahovito je teško u rječniku pronaći "svjetlo"... Treba odmah brisati sve ovakve smiješne upite, pa i one o hrvatskom jeziku; na njih je odgovarati beznadno. Ygraine 12:21, 11. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Slažem se:-) Abyssus međutim dosada nije izgubila živce u odgovaranju pa ako ona može....Svakako zbilja glupe upite treba brisati kao što sam ja maloprije. --Flopy 12:23, 11. lipanj 2007. (CEST)

Sve shvaćam. Ygraine 12:24, 11. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Ako želite dalje raspravljati o smislu wikipedijinih jezičnih pitanja pišite na stranici za razgovor! --Roberta F. 12:28, 11. lipanj 2007. (CEST)

U pravu ili upravu

Govori li se 'on je u pravu' ili 'on je upravu'? Znam da upravu izgleda čudno ali postoji puno riječi kao 'ulijevo', 'udesno', 'unatrag', 'uredu' gdje se prijedlozi spajaju sa česticama. --Tomislav23 21:11, 13. lipanj 2007.

U pravu. Ovo što navodiš prilozi su, a u pravu to nije, samo veza prijedloga i imenice. Kao da kažeš u kući. --Aby ssus 21:35, 13. lipanj 2007. (CEST)

Izvješćuješ ili izvješčuješ?

Koje od tog je točno? I je li 'izvještavaš' ispravnije od gornjeg?

Izvještavati ili izvještavati, premda drugo ima prednost. Izvješćuješ, jer od t nikad ne može nastati ć (izvijestiti - izvješčivati). --Aby ssus 17:13, 14. lipanj 2007. (CEST)

Misliš da od t nikad ne može nastati č?

Ne mislim, znam. ;) --Aby ssus 22:36, 14. lipanj 2007. (CEST)

Hoću reć da si krivo napisala gore (umjesto č, ć)

Aaaa, tipfeler. :-) --Aby ssus 15:39, 15. lipanj 2007. (CEST)

Apsorbirati ili absorbirati

Znam da ćes me sad uputiti na jednačenje po zvučnosti ali ovo sa p mi izgleda čudno. -- Kingstone 93 19:56, 14. lipanj 2007. (CEST)

Hehehehhe. :-) Jednačenje po zvučnosti. ;) Apsorbirati. :-) Isto tako je i apsurd, a ne absurd. --Aby ssus 20:20, 14. lipanj 2007. (CEST)

Majmun

Bog! Zanima me nešto u vezi adrese elektroničke pošte. Kako ju pročitati na hrvatskom? Odnosno, ne cijelu nego kad se dođe do onog famoznog znaka @?

Npr. ime.prezime@net.hr (ime-točka-prezime-šta sad?-net-točka-hr) Nije valjda manki? Imamo li kakav naziv za to čudo? Soljanac ^{Oćeš nešto reć?} 20:49, 14. lipanj 2007. (CEST)

čita se et pero-perić-et-net-točka-hr -- Kingstone 93 20:51, 14. lipanj 2007. (CEST)

Et?? Zanimljivo da se na hrvatskom to tak kaže! Ja mislio sad će biti neka novoskovana riječ, a kad ono neki dvoslov! Bzvz. Hvala! Soljanac ^{Oćeš nešto reć?} 21:03, 14. lipanj 2007. (CEST)

at izvorno na engleskome u ovome konteksu znači pri, jer iza ovoga znaka stoji ime poslužitelja. dakle, šalješ peri periću poruku pri poslužitelju net.hr. West Brom 4ever 21:33, 14. lipanj 2007. (CEST)

WBA je, kao i uvijek, u pravu. :) --Aby ssus 22:37, 14. lipanj 2007. (CEST)

Dobro pa ponovo navratih. Vidim da je ipak pri bolje. Čini mi se logičnijim od et. Fala WBA i ABBA! Soljanac ^{Oćeš nešto reć?} 15:06, 15. lipanj 2007. (CEST)

Pogrješka/pogreška vs. greška

Budući da ovdje (začudo, još uvijek) stoji "Pravopis na hrvatskoj Wikipediji je službeni hrvatski. To je 4. izdanje pravopisa Babić-Finka-Moguš (B-F-M)", a u tom pravopisu stoji sljedeće:

graška i grješka > pogr(j)eška

dok ovdje stoji ovo: "Greška i pogreška ravnopravni su oblici, premda bi u biranijem jeziku prednost imala pogreška, zbog glagola pogriješiti, a ne griješiti, koji ipak nema potpuno denotativno značenje... --Abyssus 22:54, 28. prosinac 2006. (CET)
je li pogrješno ako u nekom predlošku zamijenim riječ "greška" u "pogrješka!?

"Znakom se > može upućivati i na riječi koje se preporučuju kao bolje i stilski neutralnije, kao npr. u rječniku uz ovaj pravopis... vanbračan > izvanbračan" iz Babić S., Finka B., Moguš M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 130

--Josip 65 11:47, 15. lipanj 2007. (CEST)

Ne. Zato što je j u zagradi. Znači, ravnopravna su oba oblika - pogreška i pogrješka. Ako autor napiše jedno, nema smisla ispravljati u drugo. --Aby ssus 15:31, 15. lipanj 2007. (CEST)

Ne radi se o ispravljanju pogrješka u pogreška i(li) obrnuto, već i pretvaranju pogr(j)eške u gr(j)ešku. --Josip 65 15:48, 15. lipanj 2007. (CEST)

Greška i pogreška nisu istoznačnice. Ako je greška u kontekstu pogreške, treba je ispraviti. Ako ne - ne. --Aby ssus 15:53, 15. lipanj 2007. (CEST)

Greška i pogreška uglavnom znače isto (razlikuju se uglavnom koliko i error i mistake u engl.) Evo što veli Anićev rječnik:

pogreška:

a. netočna ili loša ideja ili mišljenje [pogreška u načinu razmišljanja; taktička pogreška; strateška pogreška; politička pogreška] b. ono što je napravljeno loše, netočno ili nekorektno [napraviti pogrešku; pogreška u mjerenju]; greška
mat. razlika između nekog broja i njegove približno određene vrijednosti [apsolutna pogreška]

greška:

a. ono što se učini protiv plana ili drugačije nego što valja, neispravan postupak [ljudska greška; potkrala se greška]; omaška b. neispravnost nastala takvim postupkom, tako prouzročen nedostatak, slaba strana izražena kao svojstvo čega [marka s greškom; knjiga s greškom; košulja s greškom (u tkanju itd.)]; feler, nedostatak
razg., v. pogreška
prirodni ili stečeni nedostatak [greška na srcu]; mana

Osim toga, valja favorizirati inačice grješka/pogrješka jerbo su po novom pravopisu izgleda jedinopredložene. Kad se on usvoji (ako se usvoji), budem(o) rabeći bota masivno (i)jekavizirali ove rezidualne ekavizme. --Ivan Štambuk 17:07, 15. lipanj 2007. (CEST)

Novi pravopis, koji upravo držim u rukama, ne preferira takove oblike. A oni nisu ekavizmi, pobogu. -- To je kao da se kaže da je vremena ekavski oblik, svašta. Bot, dakako, ne dolazi u obzir jer je Ministarstvo odobrilo supostojanje dvaju pravopisa, BFM i SP, s tim što je latentni normativni priručnik upravo BFM, londonac, s dubletama. Molim suradnike da se ne miješaju u pitanja koja im nisu stručna, jer poanta Wikipedije jest da se drži službenih propisa, a ne nečijih ukusa. Hvala. Aby ssus 18:07, 15. lipanj 2007. (CEST)

Što je to "latentni normativni" priručnik? Kako uopće jedan može biti normativan ako su oba koegzistirajuće jednakovrijedna?

Pod ekavizam sam smatrao ekavsku varijantu kad su dvije dostupne, to je valjda svakome jasno iz konteksta rečenice.

Mir Harven je u više navrata objašnjavao kako ne dolazi u obzir vraćanje (1, 2) na neojugoslavenske varijante, i ne vidim da si osporila išta što je tamo navedeno.

Nema razloga pozivati se na "nestručnost", jer nije ovo nikakav rocket science. Pravopis jednom kad se donese ima da ga se slijepo primjenjuje, osim kad je nejednoznačan, nedosljedan i sl. Kad i ako "ne ću", "grješka" itd. postanu mandatorne varijante, dobar dio članaka neće biti usklađen i baš će se tu iskazati prednost wikipedije nad papirnatim enciklopedijama, jer se doslovno preko noći članci mogu opismeniti. Bit će jako zabavno igrati se sa tim. --Ivan Štambuk 18:51, 15. lipanj 2007. (CEST)

Pravopis na koji se pozivaš donosi upravo suprotno. Shodnu tomu, pravila su jasna, ako se izabere kao službeni. Ako ne, ostaju dublete. --Aby ssus 18:53, 15. lipanj 2007. (CEST)

Ne bih rekao da donosi suprotno, sudeći po gornjim linkovima. Dublete dakako ostaju, zato sam i rekao "valja favorizirati", ne "isključivo koristiti". No dosta više o ovome, slažem se.. --Ivan Štambuk 18:59, 15. lipanj 2007. (CEST)

Da citiram stranice? Držim ga u rukama. No, očito, linkovi su točniji izvor od samog djela. --Aby ssus 19:08, 15. lipanj 2007. (CEST)

Ček, ček - na koji se ti to pravopis uopće referiraš? Onaj od Matice Jugoslav^H^H^H^H^H^H^H^HHrvatske? Taj brainchild Pranjkovićevih babićofobnih marioneta teško da će ikad dobiti službeni blagoslov. Preporuka je Vijeća za normu jasna već duže vrijeme, a i Primorac je odavno najavio usuglašavenje svih državnih/obrazovnih dokumenata i pečat službenosti nad oblicima koje HŠP predlaže, jerbo je deadline ulazak u EU (dakle jaako brzo). --Ivan Štambuk 03:17, 16. lipanj 2007. (CEST)

stilemi

treba mi pomoc. naime, moram obraditi neki tekst te iz njega izvaditi stileme. nasla sam ih par, al nije mi skroz jasno sto sve mogu biti stilemi. uzela sam poglavlje iz đuke begovića ali vecina stilema u tekstu su arhaizmi. mrzim stilistiku
Meggy

Slijedeći ili sljedeći?

Na hrv. jez. portalu nisu nešto određeni. Piše tj. po njihovom tekstu sam zaključio da se može koristiti oboje.

sljedeći = idući (pridjev, stoji uz imenicu)

slijedeći je particip prezenta od slijediti, i uvijek veže predikat

Pokušaj to razlikovati kao u engl. next i following, primjetio sam da se to dosta brka prilikom prevođenja članaka sa en wiki. --Ivan Štambuk 11:14, 18. lipanj 2007. (CEST)

Slijedeći ne mora vezati predikat, a i sljedeći ne mora vezati imenicu, to je laičko pojednostavljivanje, pogotovo kad se radi o tvorbenoj konverziji. Evo ti primjer jednostavne rečenice: Slijedeći sljedećeg stigao sam do sljedeće stanice. U prvom slučaju imamo glagolski prilog sadašnji, a u drugom pridjev. Pisah o ovome milijun puta, prokopajte po arhivu. --Aby ssus 11:16, 18. lipanj 2007. (CEST)

U tvom "nelaičkom" primjeru, slijedeći baš veže predikat, sljedeće imenicu, a ovo sljedećeg je imenski pridjev (i time implicitno zadovoljava). Nice try. --Ivan Štambuk 11:33, 18. lipanj 2007. (CEST)

Molim te, nađi mi imenicu u mojoj rečenici na koju se prvi pridjev odnosi. O takvoj konverziji govorih, ne lupetaj. --Aby ssus 12:01, 18. lipanj 2007. (CEST)

Pa pridjev u imeničkoj funkciji...kao kad se teta na šalteru zadere "SLJEDEĆI" ;) --Ivan Štambuk 14:51, 18. lipanj 2007. (CEST)

Performans ili performansa

Koja je točna hrvatska riječ za "performans"? Često se čuje po medijima; ta i ta grupa izvela je dobar performans. Isto tako, govori se o "performansama računala". Je li hrvatski "karakteristike"? --Flopy 11:04, 18. lipanj 2007. (CEST)

Performans/a je "izvedba". A performanca računala svojstva su i karakteristike njegove. :) --Aby ssus 11:18, 18. lipanj 2007. (CEST)

Hvala lijepa! --Flopy 11:34, 18. lipanj 2007. (CEST)

Molim, ali očito nema smisla kad, eto, ah, postoje sposobniji od mene za ovo. Stoga Štambuku prepuštam Jezična pitanja. Još jedno u nizu područja u kojem je očito doktorirao. --Aby ssus 12:02, 18. lipanj 2007. (CEST)

performans/performanse je obično neka vokalno-instrumentalna izvedba, predstava, predstavljanje, izvođenje i sl.

Kao metrika jakosti nekog sklopovlja ili kvalitativnu procjenu optimalnosti nekog programa, obično se rabi u mn. performanse (računala, algoritma..) i jako rijetko u jd. (performanca). --Ivan Štambuk 11:41, 18. lipanj 2007. (CEST)

Eh, Ivane, hvala na trudu, ali Abyssus to ipak laičkije objasni od tebe;) --Flopy 12:04, 18. lipanj 2007. (CEST)

Još ću se ja nadovezati- u modernoj umjetnosti uobičajeno se koristi 'performance' tj. 'umjetnost performansa' za određenu vrstu umj. izvedbe. (mislim na likovnu umjetnost). Klarissae 12:14, 18. lipanj 2007. (CEST)

E, sad sve znam:-)))--Flopy 12:26, 18. lipanj 2007. (CEST)

Cost-benefit analiza

Je li ispravno ovako napisati? Nađoh u ekonomskom leksikonu da piše cost-benefit-analiza pa sam zbunjena. Možete li dati svoje sugestije? Hvala— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Lektor (razgovor • doprinosi)

Žalosno je da engleske riječi postaju terminima... No, kad se već mora zbog stručnog metajezika, onda: "cost-benefit analiza". --Aby ssus 18:26, 20. lipanj 2007. (CEST)

Čini mi se da su neki autori i pokušali prevesti, samo je pitanje koliki je tko od njih džek za šta mijenjati pored visokopozicioniranih "glumaca" i "paradera", koji ne obraćaju pozornost na prevoditelje iz ekonomske struke, odnosno, zanemaruju ih, kritiziraju, omalovažavaju, ako ne i vrijeđaju i ismjehuju, tako da njihovi radovi i prilozi hrvatskom jezik teško isplivaju na površinu. Kubura 15:23, 10. srpanj 2007. (CEST)

analiza troškova i koristi [1] --Ivan Štambuk 18:29, 26. srpanj 2007. (CEST)

Voćna vrsta

Čitam rečenicu i kopka me ....kalkulacija za pojedine odabrane voćne vrste, je li spravna ova sintagma voćne vrste? DEXi metodologija, je li ispravno pisati malim slovom i, i kako mijenjati po padežima?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Lektor (razgovor • doprinosi)

Jest, premda nema smisla protjerivati uobičajeniju sintagmu vrsta voća. Nije genitiv uvijek kriv. :-)

Ne, zaštićeni je akronim: DEXi, DEXi-ja, DEXi-ju... --Aby ssus 18:26, 20. lipanj 2007. (CEST)

Ecc.

Iz kojeg je jezika i odakle ova skraćenica koja je rabljena za diplomiranog ekonomista? Hvala— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Lektor (razgovor • doprinosi)

A što mislite? Iz istog kao i dipl iur. Jedan bi lektor to trebao znati. ;) Latinski (modificirani), a riječ je grčka posuđenica. --Aby ssus 18:26, 20. lipanj 2007. (CEST)

Menadžer ili rukovoditelj

Zna li itko jesu li menadžer i rukovoditelj jedan te isti pojam? Naime, zazirem od nepotrebnih anglizama pa bih radije upotrijebio našu riječ (rukovoditelj) ukoliko ima potpuno isto značenje kao i menadžer. Pročačkao sam po internetu i našao da riječ menadžer potječe od latinske riječi "manualis" (ruka). Po tom bi ove dvije riječi trebale imati isto značenje, zar ne?

Pa često se može zamijeniti. No, neki bi se menadžeri mogli naljutiti, ah, ako im se uzme anglizirana titulica. :-)) No, zbog razlike u značenju, ako se nije sigurno, katkad treba i anglizam. --Aby ssus 18:47, 23. lipanj 2007. (CEST)

Azrael ili Azriel

Zna li tko je li ispravno "Azrael" ili "Azriel", kako za anđela smrti tako i za Gargamelova mačka? Ili čak "Azrail"? Ygraine 12:59, 24. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Može oboje, ionako su to pučki nazivi, u Kuranu se to ne spominje. Azrael je češće za anđela, a Gargamelov se mačak kod nas zvao Azriel. --Aby ssus 14:02, 24. lipanj 2007. (CEST)

Hvala. Ygraine 14:14, 24. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Trenutno ili trenutačno

Pri pregledu starih izmjena neke stranica javlja nam se "trenutna inačica". Ako se ne varam, tren je po srpski, a u nas je trenutak, pa bi onda trebalo biti trenutačno, a ne trenutno. Ili se ipak varam? --Flegmatik 17:03, 25. lipanj 2007. (CEST)

Bilo je tako i na naslovnici dok ne promijenih. I ne, tren nije po srpski, pobogu! Kod nas je trenutno = brzo, kratkotrajno, npr. "trenutna smrt", a trenutačno = ono što se događa sada, u ovom trenutku iliti trenu. --Aby ssus 17:09, 25. lipanj 2007. (CEST)

Željezo/gvožđe

Može li mi itko reći smijem li u svom članku, kao stilski obilježenu riječ, upotrijebiti riječ gvozđe umjesto željezo kako bih obratio pozornost na postojanje dvaju naziva u hrvatskom jeziku? Problem je u tome što ne znam je li gvožđe srbizam, i li je jednako hrvatska i srpska riječ koja potječe iz staroslavenskog. Prilično sam uvjeren da nije srbizam budući da je i sam Bogoslav Šulek izmislio riječ "gvozdoteg" za magnet, a on sigurno ne bi bio izmislio tu riječ da je znao da je srbizam. On je bio veliki purist. Osim toga, također postoji stari naziv za Petrovu goru koji glasi "Gvozd". Unaprijed zahvaljujem!

Naravno da nije srbizam. :) Od prasl. gvozdь, u ruskom znači "čavao" primjerice (gvozd`), a prvotno je ie. značenje bilo "vrh" ili "oštrica". Samo naprijed! --Aby ssus 19:41, 29. lipanj 2007. (CEST)

Obvezno/obavezno ili obvezatno/obavezatno

Postoji li nekakva značenjska razlika između obvezno/obavezno i obvezatno/obavezatno kao u, na primjer, trenutno i trenutačno? Usto, je li pravilnije s naveskom ili bez njega? Meni se više sviđaju riječi s naveskom u ovom slučaju. Evo moje teze - oblak je zapravo obvlak (gubljenje samoglasnika, kao u mastan - mastna - masna), obrt je obvrt, objesiti je obvjesiti (vjesiti, vješati - privjesak, zavjesa...), obrat je obvrat (ob + vraćati) itd. Je li to uopće tako? To mi je sada nekako palo na um, ali ne znam je li to stvarno tako. Ima malo tih riječi s dočetkom "ob" pa mi se bilo lako dosjetiti tih riječi. Unaprijed hvala!

1. postoji - obvezno i obvezatno izmišljeni su. Jat se vokalizirao u a u ob'veza te je dobivena obaveza. Ovo novo maslo je nazovijezičara koji misle da je sve što Srbi rabe srpsko... No, ostavila bih u nekim slučajevima gdje se ustalilo poput porezni obveznici. Inače nema smisla protjerivati obavezu, kad je obveza, a pogotovo obvezatno izmišljeno bezveze.

2. O ovome pisah. Trenutno = "brzo", "kratkotrajno", poput u sintagmi "trenutna smrt". Trenutačno = "u ovom trenutku."

3. Pa da, to je bio glasovni zakon da u bvC skupu (C = suglasnik) ispada srednji. Tako od obvlast imamo oblast, od obvlak (< obvolk ~ vući) imamo oblak, od obvladati imamo obladati itd. Normalna pojava. Ob nije "dočetak", ob je početak. "Dočetak" je kraj riječi. U ovom slučaju govorimo o prefiksu. ;)

Molim. --Aby ssus 19:15, 1. srpanj 2007. (CEST)

Pisanje godina

Plan 2007.-2017. godina ili godine, i idu li tačke ovako?--Palma 13:27, 5. srpanj 2007. (CEST)

Da točke idu iza godina kao i iza svih rednih brojeva. -- Kingstone 93 17:36, 5. srpanj 2007. (CEST)

Može i ne mora, premda preporučujem točke jer su to redni brojevi, ali nekim je jezikoslovima argument da se ne ponavlja interpunkcija. --Aby ssus 19:57, 5. srpanj 2007. (CEST)

Ja se povodim za rješenjem koje se prije sprovodilo u tisku, dok je bio znatno pismeniji.
Slučaje kao 2007.-2017. sam pisao sa točkama i iza jedne i iza druge.
U slučajima kraćenja godina, pisao sam 2007/08. ili 2007/2008..
Točka za redni broj nije i ujedno točna za kraj rečenice, pa se i nju mora napisati.
Druga je stvar što su nas počeli zbunjivati sa ovim novijim pisanjima godina, 2007./08. ili 2007./2008., što mi je napravilo mali nered, pa sam morao pitati Abca.
A i činjenica je da sve gramatike i pravopisi izostavljaju športski jezik i situacije za pravopis u koje nas dovodi pisanje o športskim događajima (doduše, i školske godine su sezonske, ali češće pišemo za športske događaje). Kubura 15:19, 10. srpanj 2007. (CEST)

Majčinstvo/materinstvo

Postoji li razlika između ova dva pojma, i može li se ono poistovijetiti?--Palma 15:43, 5. srpanj 2007. (CEST)

Oprosti ali ja nikad nisam cuo za materinstvo, mislim da je majčinstvo prihvatljivije (normalnije zvuči majka nego mater), al nemoj me držati za riječ, čekaj dok Abysuss dođe ona će to bolje pojasniti. :D -- Kingstone 93 17:39, 5. srpanj 2007. (CEST)

Majčinstvo je izvedeno od majka, a materinstvo od mati (ne od mater, to je akuzativni oblik, imenica se sklanja kao: mati, matere, materi, mati, mati, materi, materom, usp. sa kći: kći, kćeri, kćeri, kćer, kćeri, kćeri, kćeri.). Mati je rjeđi i stilski obilježeniji oblik, tako da je u neutralnom diskursu prihvatljivije majčinstvo, premda materinstvo nije pogrešno, dakako, samo je obilježenije. --Aby ssus 20:00, 5. srpanj 2007. (CEST)

Prijevod

kako prevesti eng. riječ -> catatonic--Aqua byte 17:20, 7. srpanj 2007. (CEST)

katatoni, katatonski, katatonijski (ako je od katatonija). --Ivan Štambuk 17:26, 7. srpanj 2007. (CEST)

nažalost nisam dao objašnjenje->naime radi se o medicinskom stanje kada pacijent prestane komunicirati s vanjskim svijetom i povuče se u sebe????.--Aqua byte 17:33, 7. srpanj 2007. (CEST)

Koliko vidim na Plivinim stranicama, vjerojatno misliš na katatoniju a oni tamo koriste "katatoni" kao pridjev. Valjda je to to... :) Neke *ija imenice također obično još imaju i -ski, -ijski oblike koje sam naveo.. --Ivan Štambuk 17:44, 7. srpanj 2007. (CEST)

thx--Aqua byte 17:48, 7. srpanj 2007. (CEST)

Pridjev je kataton(ij)ski, isključivo. Katatoni ne dolazi u obzir. --Aby ssus 18:57, 7. srpanj 2007. (CEST)

Moraš ti uvijek biti lokalni pravopiždžija. Živo me zanima kako objašnjavaš primjerice:

	polifonija -> polifoni
	sinonimija -> sinonimni
	monotonija -> monotoni

Članak o katatoniji na bosanskoj wiki također rabi katatoni. katatatonski/katatonijski imaju ravno 0 google hitova za hrv. jezik. --Ivan Štambuk 20:22, 7. srpanj 2007. (CEST)

Činjenicom da postoji razlika između posvojnih i odnosnih pridjeva, pobogu, i njihovom uporabom. A bosanski jezik doista nije argument za hrvatski. I Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje donosi ovaj oblik. Usput, sinonimni je promašen primjer, trebalo bi, po tvojoj logici i tvorbi, biti sinonimi. ;) I molim suradnika da svoje dijalektizme ter vulgarizme zadrži za sebe. Na ponos, dakako. --Aby ssus 21:43, 7. srpanj 2007. (CEST)

Pročitaj malo bolje taj savjetnik, jerbo ti tamo piše da -ski dolazi na osnove imenice kojih označuju štogod živo, -ni na imenice kojih označuju štogod neživo. U srpskom može i "autobuski", u nas je autobusni. Još kad bi objasnila gdje vidiš posvojni pridjev, jer katatonija nije pokrajina u Španjolskoj, već naziv boleštine. Ovo ostalo zaista nije vrijedno osvrtanja. --Ivan Štambuk 23:15, 7. srpanj 2007. (CEST)

Aha, znači ja sad imam s tobom komunikacione probleme u internetnom dopisivanju zbog organizacionih teškoća i koncentracionih nemogućnosti? Molim korisnika da bar prijeđe tih tisućinjak stranica, tjeranje inata gdje ne treba doista nema smisla. Pogotovo ne opet odrazima vlastite kulture i erudicije u svim - ah! - područjima. Zahvaljujem. --11:08, 8. srpanj 2007. (CEST)

Pretežno, uvijek postoje iznimke (kao uostalom u svakom opisanom tvorbenom pravilu gotovo svakog dovoljno složenijeg prirodnog jezika). Svi tvoji primjeri su za -cija imenice, za koje bi bilo -ioni koji nažalost nema dovoljno faktora hrvatstva u sebi da bi ušao u porabu (čisti jezični fašizam). Za -nija (polifon-ni, katato-ni), -mija (polinom-ni), -lija (anomal-ni)...može, a i razne [poli, izo, anizo, ana..]morfije su obično na -ni, no nekad se to ne udomaći (filozof-(ij)ski). Kad je moguće, uvijek valja preferirati kraći i elegantniji -ni. Kad jednom naši vrli jezikoslovi shvate da se internet može pisati i malim slovom shvaćen kao sredstvo komunikacije (tj. kad i tu sitnicu iskopiraju iz slovenske jezične prakse), možda zaživi i internetni. Imaš to u Mihaljevićkinom papiru na mojoj stranici za informatičko nazivlje. --Ivan Štambuk 12:44, 8. srpanj 2007. (CEST)

-nija? Nema problema. Simfoni okrestar? Ukratko, tvoji se argumenti svode na to "šišaš hrvatsku normu, ovo je meni ljepše". Kao i obično, rasprava tako uvijek i završi. Ne da mi se više, nema smisla. --Aby ssus 12:50, 8. srpanj 2007. (CEST)

Može i simfoni ali se nije uvriježilo; "norma" je u ovom slučaju jedino de facto, ne de iure. --Ivan Štambuk 15:07, 8. srpanj 2007. (CEST)

catatonic --> katatoničan, katatonična osoba (medicinski) Damirux 17:01, 8. srpanj 2007. (CEST)

Jest, može i tako, bitno je da je opisni ili posvojni pridjev. :) --Aby ssus 19:12, 8. srpanj 2007. (CEST)

Katatoni nije odnosni pridjevi, već opisni u određenom obliku; katatonični/čki štoviše pak treba izbjegavati jer daje naslutiti da je osnovica imenica katatonika, ne katatonija. --Ivan Štambuk

Hvalisavac

Zanima me postoji li još koja riječ koja bi zamijenila ovu "čudnu" riječ. Naime, u hrvatskom jeziku se infinitiv ne tvori dodavanjem oblika "sati" na infinitivsku osnovu. No, postoje neke iznimke poput hvalisati, biglisati i rasplamsati. Jedino bismo treću mogli zamijeniti s rasplamtati. "Sati" je osobina srpskog jezika. Je li po tome i imenica "hvalisavac" nehrvatska. No, moguće je da je to osobina starocrkvenoslavenskog ili kojeg već -slavenskog. Možda da ipak bude "hvaljivac"? 12:47, 9. srpanj 2007.

Mozda je "krunisati" jos bolji primjer jer je to najcesci "sati" kojeg ja ovdje nalazim, a nisam vidio da ga je iak itko promijenio u nekiu drugi oblik. --Ante Perkovic 14:57, 9. srpanj 2007. (CEST)

Kruniti ili okruniti. A nema smisla progoniti riječ samo zato što se možda poklapa sa srpskim načinom tvorbe, pobogu. Hvalisavac ostaje. Inače, taj je sufiks grčki, a ne srpski. ;) Doista, čemu sve te novotvorenice i strah ako je riječ dio hrvatskog jezika? --Aby ssus 18:56, 9. srpanj 2007. (CEST)

Ali, ako je baš potrebna promjena (a nije), postoji lijep hrvatski glagol hvastati se (ljubav se ne hvasta, rekao bi sveti Pavao), a iz njega možemo izvesti hvastavac. Postoji i oblik hvališa. --Aby ssus 18:58, 9. srpanj 2007. (CEST)

Pomognuta ili potpomognuta

Kaže li se medicinski pomognuta ili potpomognuta oplodnja? --Palma 10:18, 10. srpanj 2007. (CEST)

Medicinski potpomognuta oplodnja. Vidi. --Flopy 11:56, 10. srpanj 2007. (CEST)

Vlasništvo

Može li biti vlasništvo nad nekretninom ili je bolje vlasništvo nekretnine?--Palma 13:22, 10. srpanj 2007. (CEST)

Vlasništvo nad nekretninom je pravilno. Vlast se vrši nad nečim, veže se za osobu, a ne za nekretninu. Damirux 14:50, 10. srpanj 2007. (CEST)

nedoumica

kaze li se -Odusevljeni smo tom reakcijom ili reakciom?

Oduševljeni smo tom reakcijom. --Flopy 13:28, 11. srpanj 2007. (CEST)

3. l. množine od sporazumjeti

Od glagola sporazumjeti, glasi li 3. l. m. da se roditelji sporazume ili sporazumiju?--Palma 15:34, 11. srpanj 2007. (CEST)

Sporazumiju. --Aby ssus 21:15, 11. srpanj 2007. (CEST)

Vice/Pod

Koji je naziv primjereniji vicekraljevstvo ili podkraljevstvo tj. vicekralj ili podkralj? Hvala! Sale 22:12, 11. srpanj 2007. (CEST)

Potkraljevstvo, potkralj. :) --Aby ssus 22:22, 11. srpanj 2007. (CEST)

Stjenska ili stijenska?

--Sanja Simat 23:27, 11. srpanj 2007. (CEST)

Stijenska. --Aby ssus 00:17, 12. srpanj 2007. (CEST)

Kastilija ili Kastilja

Budući da sam i sam u nedoumici, a i već smo negdje raspravljali, npr. ovdje i na mojoj stranici za razgovor, molim još jednom da utvrdimo gradivo :)

Također, pitanje se odnosi i na pridjev u imenima vladara Kastiljski ili Kastilijski (primjer). Hvala --Suradnik13 10:12, 12. srpanj 2007. (CEST)

Već sam rekao Suradniku13. Ovdje nema toliko veze što je jezično ispravno nego kako je u hrvatskoj povijesnoj literaturi, a tamo stoji Kastilija što smo preuzeli preko njemačkog Kastilien. Prema tome i pridjev glasi Kastilski ili Kastilijski. --Flopy 10:34, 12. srpanj 2007. (CEST)

Kastilja, isključivo. Ili, dakako, neegzonimizirano Castilla. --Aby ssus 19:41, 12. srpanj 2007. (CEST)

Nije točno! Kastilja se pojavilo tek odnedavno, ali u hrvatskoj literturi, bar povijesnoj, još uvijek prevladava Kastilija. To ipak znam bolje od tebe. --Flopy 21:12, 12. srpanj 2007. (CEST)

Joj, Flopy. Pogledaj naslov. Jezična pitanja. Ne povijesna pitanja. Jezična. I ne moraš svaki put dokazivati da si ti - ah! - povjesničar i da to znaš bolje od mene. Ali, da ga prostiš, ovo je moje područje. I govorim ti kako stoji od 1971. najmanje u normativnim priručnicima. --Aby ssus 21:27, 12. srpanj 2007. (CEST)

V. Vinja, Španjolsko-hrvatski rječnik, ZG, 2000.:
- Castilla, f. -Kastilja
- castellano, adj -kastiljski, kastiljanski

Enciklopedija JLZ
- Kastilija

Opća i nacionalna enciklopedija
- Kastilja

HER
- Kastilja, kastiljski

Pekić-Matleković, Španjolsko-hrvatski rječnik, ZG, 2000.
- castellano - kastiljski

Univerzalno španj.-hrv-španj rječnik, Mozaik knjiga, 2003
- castellano - kastiljski

Langenscheidtov španj-hrv-španj, 2000. (Vinja+Kožljan)
- castellano - kastiljski

--Suradnik13 21:37, 12. srpanj 2007. (CEST)

Jezik i povijesna struka tu se znači razlikuju, a ovdje je bila riječ isključivo o povijesnim člancima. Suradnik13 naveo je rječnike, a to izgleda tek u najnovije vrijeme polako počinje prodirati i u povijesnu literaturu, ali ponavljam još uvijek prevladava Kastilija. Pogledajte i Romanovu poruku [2] (zadnja dolje). --Flopy 10:23, 13. srpanj 2007. (CEST)

Po toj logici, ako pronađem neku povijesnu knjigu iz doba NDH, zar ću pisati korienskim pravopisom? --Suradnik13 10:26, 13. srpanj 2007. (CEST)

Sad si postao ironičan. Kakva NDH, stručni termini često nisu u skladu s jezičnom strukom, ali oni se koriste u toj struci bez obzira što jezičari mislili i govorili. Ponavljam, u povijesnoj literturi još prevladava Kastilija, u jeziku očito ne. I zato u povijesnim člancima i dalje treba stajati Kastilija. End of story. --Flopy 10:34, 13. srpanj 2007. (CEST)

Nisam ironičan, već postavljam pitanja koja mi se sama nameću. Ja shvaćam da pojedina struka nije uvijek u skladu s jezičarima (isti je problem s pravom), to mi je jasno i tu nema spora. Ali ako se pozivaš na Romana koji je naveo knjigu iz 1896., zašto ja ne bih postavio pitanje korienskog pravopisa? Gledaj, ja ću prihvatit i Kastilija (na kraju, i ja sam tako isprvao koristio, vidi Kastilja-La Mancha, dok me nisu upozorili da je drugačije), ako mi pokažeš da je to stvarno tako. Sad je 21. stoljeće i jezik se mijenja. Naveo sam ti gore primjere. Kastilja nije samo povijesni pojam, to je i zemljopisni naziv --Suradnik13 11:18, 13. srpanj 2007. (CEST)

Ne, nije kraj. Wikipedija se ravna prema hrvatskom standardu. Tu je kraj. --Aby ssus 11:14, 13. srpanj 2007. (CEST)

Kao zemljopisni naziv piši kako hoćeš, ali kad se radi o povijesnom pojmu onda Kastilija. --Flopy 12:17, 13. srpanj 2007. (CEST)

Profesore, svaka čast na obrazloženju svog odgovora --Suradnik13 12:31, 13. srpanj 2007. (CEST)

Nema na čemu pravniče. --Flopy 12:32, 13. srpanj 2007. (CEST)

Svijet obuća ili Svijet obuće?

Postoji firma kojoj je naziv Svijet obuća takoder i firma sa imenom Svijet obuće

zanima me koja je varijanta pravopisno točna?

Svijet "Obuća", kao ime nekog svijeta ili Svijet obuće. Ovo drugo vjerojatno mišljahu. --19:41, 12. srpanj 2007. (CEST)

Strani toponimi u padežu

U članku Samo za smijeh (Just for laughs, Just for laughs gags), o Kanadskoj TV komediji, piše

»koji se održava svake godine u Montrealu i Kvebeku.«

Kakvo je pravilo za deklinaciju ne-pohrvaćenih toponima (imena naselja)?
Da li se kaže "u Kvebeku" ili "u Quebecu"? --SvekY 14:32, 12. srpanj 2007. (CEST)

Prvo, ne kaže se ni Dali ni Picasso, nego "Kaže li se..." ili "Je li se kaže...". Kubura 14:34, 12. srpanj 2007. (CEST)

Kao drugo, je li se kaže još je veća glupost od dalikanja, Kuburo. ;)

Kao treće, Quebec. Nije egzonim. --Aby ssus 19:41, 12. srpanj 2007. (CEST)

Je li ovako ili onako? Kubura 15:09, 18. srpanj 2007. (CEST)

Kao četvrto, molim vas, ne izgovara sa Kvebek nego Kebek (Québec) :-) Sale 10:47, 14. srpanj 2007. (CEST)

Hihi. :-) --Aby ssus 13:14, 14. srpanj 2007. (CEST)

Rimski brojevi

Nisam našao u pravopisu ništa o pisanju rimskih brojeva i kao deo titule (npr. George VI. ili George VI)? Alexzr88 21:22, 13. srpanj 2007. (CEST)

S točkom. --Aby ssus 01:37, 14. srpanj 2007. (CEST)

Zar se nisu rimski redni brojevi pisali sa crtom ispod i iznad broja? Ne znam jesu li to baš Rimljani koristili ili tko već. Ovo s točkom bi po tome bila primjena hrvatskog pravila na rimske brojke koje nisu dio našeg jezika. Zar ne?

Tranfuzija i pretakanje

Samo me zanima zašto netko uporno briše moj dodatak na članak o transfuziji krvi. Samo sam na počeku članka stavio "Transfuzija ili hrv. pretakanje krvi" (lat. tranfundere = pretočiti, preliti). No, nekome očito smeta što sam stavio hrvatsku riječ koja se koristi čak i u udžbenicima (tako i sam i naišao na tu riječ. Ta, nisam je ja izmislio). Osim toga, prijevodu latinskog transfundere bolje odgovara pretočiti nego preliti jer se preliti više podrazumijeva za prekomjereno izlijevanje nečega. Čaša se prelila - nije valjda nekome dala krv? A krv se pretočila iz jednog tijela u drugo - to je već nešto drugo. Znam da ćete me sada početi bombardirati sa semantičkim razlikama i bla, bla, bla, ali mi, molim Vas, samo objasnite zašto "pretakanje" nije primjereno.

Možeš li navesti gdje si to točno našao? I ovo "hrv. " je besmisleno - i transfuzija je hrv. riječ. --Ivan Štambuk 09:56, 14. srpanj 2007. (CEST)

Kriste Isuse. :-))))))))))))))) Pretakanje. :-))))))))))))))))) To možeš s benzinom. :-) --Aby ssus 13:14, 14. srpanj 2007. (CEST)

Mogu. Udžbenik iz biologije, 8. razred, Banović - Buljan - Petrač, 6. izdanje, 2006.

Sliku stranice iz udžbenika vidite utipkavanjem ovog urla - http://img105.imageshack.us/img105/8930/pretakanjebq6.png

Što sad kažete na ovo? Evo, priznat ću - ove ću godine krenuti u srednju školu. Dakle, nemam baš previše iskustva s jezikom, ali volim ga učiti i rabiti hrvatske riječi umjesto tuđica. Dobro, sad će neki reći da to nisu tuđice jer se uklapaju u hrvatski jezik, ali meni su to svejedno tuđice. Ne tražim previše. Samo želim da se spomene hrvatski naziv uz tobožnju "hrvatsku riječ". Vi biste se ovdje u kafiću mogli malo manje prepirati i praviti se važni. Cilj kafića je međusobna suradnja i pomoć, a ne prepucavanje i igranje prepotentnosti. Isto se događa i na forumima, ali to je druga priča. Za kraj vam želim reći da znam da ćete sada naći neku pravopisnu ili koju već pogrješku u ovom tekstu, ali to me uopće ne pogađa jer ne mislim da sam sveznajući niti to želim biti. (CEST)

Osnovnoškolski udžbenici su nerijetko instrument propagiranja kojekakvih neologizama. Evo da si naveo fakultetski udžbenik ili neki referentni priručni inekako... Osim toga, na toj stranici nije navedeno da je "pretakanje krvi" sinonimni termin za transfuziju, već je navedeno u zagradama samo kao opisni dodatak, u smislu da transfuzija općenito može značiti pretakanje.

S obzirom da već imaš povijest pokušaja uvaljivanja neologizama u wikipedijne članke (blog - mrežopis, internet - svemrežje, matematika - oloslovlje etc.), moraš razumjeti da su sva tvoja djelovanja pod pažljivom prismotrom.

Tuđice su jednako "hrvatske" riječi kao i one od *slavenskih korijena. Jezik je općenito definiran skupom leksičkih jedinki (slijedovima simbola koje zovemo riječi i njihovih značenjski spregnutih viših sintaksnih konstrukata) i pripadnih značenja (semantikom). Sam tvoj nick (Harvat) i pokušaj imputiranja nehrvatstva tuđicama samo pokazuje razinu tvoje ideološke zadojenosti, koju lukavo pokušavaš progurati kroz masku tobožnjeg "domoljublja".

Kad nađeš referencu u stručnoj literaturi (dakle ne općenamjenskoj), onda se javi. --Ivan Štambuk 21:22, 14. srpanj 2007. (CEST)

1. Nikada nisam pokušavao u Wikipediju "uvaliti" neologizme kao što su svemrežje i oloslovlje jer bih to i ja sam smatrao nepotrebnim činom potaknutim pukom dosadom budući da je matematika ustaljena riječ grčkog podrijetla, a za internet mislim da se mogu naći bolji prijevodi od svemrežja (npr. međumrežje).

2.Istina je da sam pokušao podignuti svijest za jezikom (posebno po pitanju anglizama) i obratiti pozornost na stavljanje hrvatskih naziva u zagrade, ali ništa ja nisam "uvaljivao".

3.Nisam znao da imam veću svijest za jezikom (nazvali vi to domoljubljem, ideološkom zadojenošću ili kako već) od nekih ljudi na Wikipediji koji mi mogu možda biti očevi.

4. Velike me riječi ne impresioniraju. To je ono o čemu sam pričao. Svatko se voli praviti mudrolijašem pa navede nekoliko latinizama u tekst da bi ispao što pametniji i kako ga ostala ekipa uopće ne bi razumjela. Zapravo ste htjeli reći da tuđice fanatično pokušavam prikazati nehrvatskima i da se pravdam takozvanom "domoljubnošću". Eto vidite, manje-više sam rekao isto bez dodatnog filozofiranja.

5. Ovako je o svojim suvremenicima pisao vrsni satiričar Ante Starčević, rugajući se njihovoj navici da gdje god mogu rabe strane riječi, većinom latinske:

Ako se dopušta premise, ne koristi nepriznavati konkluziju, jer konsekvencija je čedo precedencije. Treba se, praktično, više držati reala nego ideala; jer ovdje je obično minimum, ondje maksimum koristi. Ne pazim na irelevantne stvari, ni na nemeritorne objekcije. Dobro je da čovjek do istine dođe a posteriori, a bolje je a priori, pa da se a posteriori u njoj učvrsti. Kad nije drugih, za svjetinu su dobra i virtualna prava... a za praktične glave bolja su prava realna i efektivna, aktualna. 09:53, 14. srpanj 2007. (CEST)

1. Joj daj ne trkeljaj sad, sam si u Kafiću ne tako davno priznao da je ovo tvoje djelo. Kako očekuješ da te itko dobronamjerno shvati sad kad uza sve učinjeno još i lažeš? Internet je, dok se god piše velikim početnim slovom, neprevodiv naziv.

2. Za to je li pojedina riječ anglizam, latinizam/grecizam, germanizam ili nešto deseto služi wječnik, ne wikipedija. Iznimno u slučaju (mahom stručnih) pojmova koji su s namjerom skovani iz obično grčkih/latinskih korijena ima smisla navesti i grčki/latinski izvornik, ukoliko to potpomaže razumijevanju. Daklem, ako je zemljopis ne od Zemlja + pisati već od Zemlja + opisati, zašto imamo zemljopisac ne zemljoopisnik?

3. I Hitler je imao veću svijest za rasnim purizmom, pokušavao je nasilno pročistiti genski bazen Europe od kontaminirajućih slavenskih i židovskih zagađivala. Ti dakako imaš pravo misliti da prisutnost "tuđica" (kako je ovo odvratna riječ) onečišćuje čistokrvnu harvatsku jezičnu lozu - ja kažem da samo obogaćuje jezični sklop, jer inače nikad ne bismo pisane pojmove za bezbroj značenja zbog primitivnih tvorbenih mogućnosti hrv. jezika.

4. Boli mene džon za tvoj stav o "velikim riječima". Ovdje uopće nije pitanje postoji li harvatskija zamjena za općeprihvaćeni internacionalizam, već smislenost takve zamjene. Da, tuđice pokušavaš prikazati "nehrvatskima" - jer kad napišeš ovako nešto: "Transfuzija ili hrv. pretakanje krvi" jednostavnom dedukcijom slijedi sljedeće: 1) transfuzija nije "hrvatska riječ" 2) onaj tko rabi tranfuzija nije "dovoljno Hrvat", oboje od čega su čisti primjer jezičnog fašizma.

5. Koga briga što je Starčević mislio. Za svaki citat nekog prostoumnika iz prošlosti možeš naći 10 drugih koji pljuju mem koji dotični propagira. Evo ja kažem da je na hrv. wikipediji 10 puta gori problem slijepo harvatovanje u kojima se općeprihvaćeni internacionalizmi (geografija, lingvistika) zamjenjuju tvorbeno jalovijim pohrvaćenicama (zemljopis, jezikoslovlje), pri čemu dobijemo genijalne fenomene da npr. Kategorija:Zemljopis sadrži potkategoriju Kategorija:Geografi. Isto vrijedi za Fizičku geografiju, sociolingvistiku blabla..

Zadnji paragraf je besmislen, bolje nauči što znače riječi koje koristiš. --Ivan Štambuk 11:02, 15. srpanj 2007. (CEST)

1. Pa što ako sam naziv "mrežopis" stavio u članak na njegovom samom početku? Nadalje sam ipak ostavio da se ponavlja anglizam blog. Dok se mrežopis pojavio samo jedanput, blog se ponavljao u članku nebrojeno mnogo puta. Makar, ne opravdavam činjenicu da sam trebao taj kobni mrežopis staviti u zagrade, a ne na početak. Sada sam shvatio da se promjene tek događaju odobrenjem "Velikog vijeća kafića".

2. Internet se po mome skromnome mišljenju ne bi trebao pisati velikim početnim slovom jer ukoliko to jest postala hrvatska riječ, ona nema nikakvu privilegiju nad drugim imenicama i ne zaslužuje imati tu čast velikog početnog slova. Kada bi to bilo tako onda bismo također pisali Hrvatski, Zagrebački i štošta po engleskom uzorku. Po toj logici bi se mogao naći primjereni hrvatski prijevod, a već postoje neki prijedlozi koje su naši jezikoslovci predložili.

3."Geografija" je nastala od grčkih riječi "geo" (Zemlja) + "graphein" (pisati, ne opisati). Ukoliko bi ova teorija s opisom bila točna, kako to da grafija ili slovopis nema veze s opisivanjem? Osim toga, dovodite u pitanje kvalitetu naših jezikoslovaca koji marljivo prevode strane riječi. Ono sa zemljoopisnikom je suvislo. Da bi geograf bio zemljoopisnik, zemljopis bi bio zemljoopis, a iz "zemlja" + "opis" se ne može dobiti "zemljopis".

4.Ne slažem se da je hrvatski jezik primitivnih tvorbenih mogućnosti. Upravo našim jezikoslovcima možemo zahvaliti na dosta velikom broju riječi koje su u našoj svakodnevnoj uporabi. Svatko zna da, primjerice, engleski obiluje riječima i jedan je od "najmnogorječnijih" jezika na svijetu, ali niti 10% engleskog jezika ne proizlazi iz anglosaskog - sve su to tuđice. Ja osobno volim engleski jezik i išao sam na natjecanja, ali ne želim ga u hrvatskom jeziku.

5.Jezični fašizam bi bio tek da sam u cijelom članku transfuziju zamijenio s pretakanjem. Možete govoriti što hoćete, no tranfuzija je nastala od "trans" (od lat. preko, hrv. predmetak pre-) + "fusio" (od lat. fusus, što znači lijevati, točiti, topiti). Sve sam ovo pronašao u etimološkom rječniku.

6.Evo, da se izrazim Vašim rječnikom - Implicirate li Vi da trebam proširiti svoj vokabular? Mom vokabularu ništa ne fali i (znam da će ovo zvučati malčice umišljeno) znam ja i previše za svoj uzrast. Žalosno je to što ja kao četrnaestogodišnjak više marim za hrvatski jezik od Vas. Ovaj posljednji dio posvećujem Bogoslavu Šuleku koji me gleda s nebesa i sretan je što još uvijek postoje ljudi koji grle i ljube hrvatski jezik svojom čitavom dušom... 13:11, 15. srpanj 2007. (CEST)

1. Rekao si "Nikada nisam pokušavao u Wikipediju "uvaliti" neologizme kao što su svemrežje i oloslovlje", sad kažeš "Pa što ako sam naziv "mrežopis" stavio". Wikipedija politika zabranjuje neologizme, shvati to već jednom i otpepaj dalje. Poštedi nas patetičnog sarkazma u procesu.

2. Internet je naziv jednog kompleksnog sustava servisa, protkola i podržajućeg sklopovlja. Piše se velikim slovom baš kao i nazivi primjerice operacijskih sustava, programskih jezika, programske podrške i sl. Boli mene džon što ti u velikom početnom slovu vidiš "nepravdu" spram ostalih imenica u leksiku. Prevođenje ustaljenih internacionalizama je prvi simptom kroničnog besposličarenja koji, obično popraćen totalnim isključenjem iz stvarnosti (Jobsov tzv. "reality distorsion shield") u kojem se uopće ne razumiju svi konteksti u kojima se izvornik rabi, se manifestira kao patolingvalni laszlitis.

3. Ono je bila sprdnja. Prirodni jezici nemaju formalnu semantiku (nijedan, niti će je ikad imat, baram ne u nečemu što nije beskorisno pojednostavljen oblik) te se stoga samo djelomično dade etimološkom/morfemskom redukcijom zaključiti značenje riječi. Danas u dobu globalnog sela gdje semantičke posuđenice (npr. računalni miš, doslovan prijevod od mouse, i još milijardu sl. primjera) rastu kao gljive poslije kiše, vojevati rat argumentom što je neka riječ značila Eratostenu prije tko-zna-koliko milenija i što znači u 21. stoljeću je otprilike smisleno koliko i pokušavati napraviti vremensku prognozu primjenjujući zakone za isparavanje vode u loncu.

4. Engleski je mnogo fleksibilniji i tvorbeno intuitivniji od hrv. Od ovome bi se dalo unedogled raspravljati i besmisleno je potencirati daljnju diskusiju. Engleski ima više riječi od njemačkog, francuskog, talijanskog i španjolskog skupa, s nedostižnom stopom rasta (25k novih riječi svake godine). 25% je iz germanskih jezika (uljučujući anglosaksonski), što je sasvim pristojna cifra.

5. Pogrješno si shvatio; jezični je fašizam sljedeće: sve su riječi hrvatske, samo su neke hrvatskije od drugih. Prava zabava nastaje kad iz čisto pragmatičnih razlika nezagovornike potonjih dežurni hrvatnici počnu krstiti "neojugoslavenima" i "antihrvatima".

6. Jezik je alat za transsupstancijalizaciju misaonih procesa u pisani/govorni oblik. Učenje tisuću sinonima za jednu semantičku jedinku ga čini manje ekspresivnim medijem od učenja 2 koja je graduiraju (stupnjuju). Nemam nakan lamentirati o beneficijama povećanja vokabulara na logičko-kombinatorne sposobnosti, no samo ću reći da je nacionalističko zaodjevanje jezika umjetna tvorevina i da na razini značenja (apstraktne semantike) razlike između svih jezika iščezavaju (ukoliko su dovoljno moćni, dobiješ lingvisitčku inačicu Turingovog tarpita :P). --Ivan Štambuk 03:58, 16. srpanj 2007. (CEST)

Modelna kalkulacija

Treba mi vaša pomoć. Postoji li sintagma modelna kalkulacija ili je ovo loš prijevod sa slovenskog? U kontekstu rečenice...izrađene su brojne modelne kalkulacije troškova za pojedine voćne vrste...--Palma 10:48, 16. srpanj 2007. (CEST)

Može. --Aby ssus 16:48, 16. srpanj 2007. (CEST)

Viši ili veći

Znam da je i ranije bilo nesto o ovoj temi. Opet imam dvojbu. Smatram da je ispravno reći veći troskovi a ne viši troškovi. --Palma 13:06, 16. srpanj 2007. (CEST)

Recimo to jednom anegdotom. Napoleon, nizak čovjek, nije mogao nešto dohvatiti te je vojnik pohrlio i rekao: Ja ću, dopustite, ja sam veći. Napoleon mu odvrati: Ne, ti si viši, a ja sam veći.

Dakle, apstraktno značenje, veći troškovi. --Aby ssus 16:50, 16. srpanj 2007. (CEST)

Imena zakona

Kada se zakon, ugovor, odluka pišu velikim slovom? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.151.223 (razgovor • doprinosi)

Kad se odnose na njegovo ime. Tipa Zakon o tom i tom, ali govorilo se o tom zakonu. --Aby ssus 13:16, 26. srpanj 2007. (CEST)

gluh ili gluv

Nisam sigurna jeli, u hrvatskom standardnom jeziku,za osobu koja ne čuje ispravno reči da je gluh ili da je gluv. Također imam dvojbu za suv ili suh.

Gluh, suh. Ovo drugo nije hrvatski standardni jezik. --Suradnik13 14:58, 18. srpanj 2007. (CEST)

Zlouporaba ove stranice

Povodom ovog i sličnih uzaludnih jezičnih pitanja, zgodno je pročitati Pestering, tekst o gnjavljenju trivijalnim pitanjima kao obliku trolanja. Osobu koja je postavila pitanje tobože zanima je li gluv ili gluh, suv ili suh, a ne zanima je kaže li se jeli ili je li, reči ili reći. Ovakva pitanja treba brisati kako se pojave. Uzaludna su koliko i odgovori na njih. Ygraine 15:56, 18. srpanj 2007. (CEST)

Sjajno, Ygraine, ovo je dobra primjedba.
Dobro si svima skrenila pozornost na tu pojavu, jer ovakvih ćemo pojava imati porestom broja korisnika. Kubura 16:15, 18. srpanj 2007. (CEST)

Postoji li nacin da se stranica zastiti od svih registriranih suradnika koji imaju manje od npr 50 ili 100 doprinosa. Ovako, meni se cini da smo servis svim klincima koji pisu domaci rad.

Ovo bi trebao biti servis za suradnike, a ne za 5-6 milijuna govornika hrvatskog jezika. --Ante Perkovic 16:37, 18. srpanj 2007. (CEST)

Već je na stranici za razgovor raspravljano o zabrani pisanja za anonimuse, a valjalo bi ga proširiti i s donjim pragom uređivanja u glavnom imenskom prostoru (od recimo 100) kako bi se izbjegli padobranci poput Ivanas, Palma, Harvat koji očevidno zlorabe tuđu dobru volju i vrijeme. --Ivan Štambuk 16:56, 18. srpanj 2007. (CEST)

Uh, ova 3 linka od Ivana su vise nego otreznjavajuca. Sta mi zaista sluzimo ovdje nekima kao besplatni jezicni telefon??? --Ante Perkovic 16:59, 18. srpanj 2007. (CEST)

Vidim da je Ivan cak i pitao suradnika Palma misli li uopce raditi ista osim postavljati pitanja, a nije se niti udostojio odgovoriti nego je postavio jos 2 pitanja. Ja uopce ne pratim ovu stranicu, pa nisam prije reagirao, ali ubuduce ovo treba sprijeciti. Siguran sam da i Aby ima pametnija posla nego bit besplatni servis. --Ante Perkovic 17:02, 18. srpanj 2007. (CEST)

Ja ne gledam koliko tkogod ima doprinosa, već mi je postao automatizam. Ali ne žalim se na smanjenje posla. :-))) --Aby ssus 21:18, 18. srpanj 2007. (CEST)

Potpuno se slažem s ovim prijedlogom. Iako mislim da nepostoji takva vrsta zaštite, treba pobrisati sva pitanja suradnika s manje od 50 izmjena u glavnom imenskom prostoru. -- Kingstone 93 01:19, 19. srpanj 2007. (CEST)

Postoji. Radi se o zaštiti za neprijavljene suradnike koja ne dopušta ni prijavljenim suradnicima koji su proveli malo vremena ili imaju malo izmjena da uređuju. (Najviše pitanja postavljaju upravo IP-ovi). West Brom 4ever 03:59, 19. srpanj 2007. (CEST)

Ako postoji, onda ne funkcionira, jer, ova je stranica vec zasticena za neprijavljene. --Ante Perkovic 11:22, 19. srpanj 2007. (CEST)

Upravo sam ja svojedobno ukazao na zloupotrebe pa je Roberta zaštitila stranicu. Zaštita je istekla, predložio sam joj da to opet učini i jučer je kako vidim učinila. To je najbolje rješenje. --Flopy 11:24, 19. srpanj 2007. (CEST)

Bogoslav Šulek

Upravo sam proširio članak o Bogoslavu Šuleku. Budući da ne želim da itko izbriše moj doprinos članku, molim vas, koji se zanimate za jezik, da pročitate članak i, ukoliko treba, da mi uputite konstruktivnu kritiku za poboljšanje članka. S dobrom namjerom se nadam da do brisanja ne će doći, no ako odlučite da želite izbrisati moj dio članka, molim vas da mi kažete što nije u redu kako bih popravio to što ne valja. Zaista sam se trudio oko članka i cijenio bih vaše mišljenje i možebitnu pomoć. Također se nadam da neologizmi koje se nalaze u članku ne narušavaju Wikipedijina pravila o neologizmima (budući da se u članku zapravo i govori o neologizmima. Nije mi cilj ponovno uzbuktati vatru, samo sam imao želju nadopuniti članak o Bogoslavu Šuleku. Ispričavam se zbog nedavnih nerazmirica u kafiću. --Harvat 19:14, 19. srpanj 2007. (CEST)

Imena pokreta i ideologija

Kako se pišu imena pokreta i ideologija i pripadnika tim pokreta kao marksizam (marksist), komunizam (komunist), nacizam (nacist); prusifikacija, nacionalizacija, privatizacija - znam da privatizacija i nacionalizacija nisu pokreti :D, al nisam znao kako bi ih nazvao pa sam ih strpao u ovaj koš. I smatraju li se inače ti pojmovi (nacizam, komunizam...) vlastitim imenicama ili kako? -- Kingstone 93 23:57, 21. srpanj 2007. (CEST)

I ak može još kako se točno piše Katolička Crkva. (npr. Sukobio se s mišljenjem Katoličke Crkve)? -- Kingstone 93 01:01, 22. srpanj 2007. (CEST)

Malo: nacizam, komunizam, -izam. Sukobio se s mišljenjem katoličke Crkve. Premda imade jezikoslova koji bi ti dali i oboje veliko, ali to je nepotrebno (pravoslavna Crkva, npr.). --Aby ssus 10:41, 22. srpanj 2007. (CEST)

Krivo! To je ime institucija pa je uvijek Katolička Crkva, Pravoslavna Crkva itd. --Flopy 12:31, 23. srpanj 2007. (CEST)

Flopy, MOLIM TE. Ne određuj što je "krivo!". To možeš za svoju povijest tvrditi. Imam dokaze u literaturi za obje strane i to i rekoh. --Aby ssus 12:37, 23. srpanj 2007. (CEST)

Na službenoj stranici Hrvatske Biskupske Konferencije lijepo piše [3]. Da, spomenula si da postoje dvije verzije, ali ti si se jasno svrstala uz jednu što ovdje ne bi smjela. --Flopy 12:51, 23. srpanj 2007. (CEST)

I na službenoj stranici Vlade ima pogrešaka pa to ne uzimam kao argument. No, ovo nije pogreška, to i rekoh. Uostalom, zašto ne bih smjela? Kakve su to sad gluposti? Ovo su jezična pitanja, dajem sve mogućnosti i svoje mišljenje. Ako se komu ne sviđa, neka prihvati drugo. A pogotovo mi ne treba da mi netko govori da je moje mišljenje - za koje imam potvrde ljudi koji se doista bave tim područjem - krivo. Ugodan ti dan, Flopy, ne moraš se truditi toliko da mi ga ne učiniš takvim. --Aby ssus 13:01, 23. srpanj 2007. (CEST)

Ako nije po tvome onda je pogreška. Ja inače ne raspravljam protiv nekoga osobno, tvoj je problem što si to tako shvatila. Ako je nekomu zbilja ugodan dan, malo toga mu ga može pokvariti, barem meni;) --Flopy 13:09, 23. srpanj 2007. (CEST)

U krivu ste oboje; piše se Katolička crkva, Anglikanska crkva, Crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva...kadgod označuje vjersku zajednicu. Katolička, pravoslavna.. su sastavni dijelovi višečlanog imena. --Ivan Štambuk 12:26, 26. srpanj 2007. (CEST)

Opet vi... Na snazi je (nažalost) nekoliko pravopisa, i za svaki način pisanja postoji dokaz u literaturi. A ovakva "krivo" i "pravo" polariziranja ne dolaze u obzir, pogotovo od povjesničara i računaraca. ;) Uostalom, da su "sastavni dijelovi višečlanog imena" pisala bi se Crkva velikim slovom, kako i Flopy veli, zato što postoji distinkcija crkve i Crkve. Sve ovisi shvati li se štogod kao perfiraza, proširak ili atribut. Zato su mogući različiti načini pisanja. I, ako me se već "ispravlja", onda neka se u komentaru bar pogodi točan razmještaj enklitika i rastavljeno/sastavljeno pisanje zamjenica, gradivo drugog razreda srednje škole (dobronamjerna napomena). Ugodan vam dan. --Aby ssus 13:14, 26. srpanj 2007. (CEST)

Crkva

Katolička crkva

Hrvatska katolička crkva

Jedini razlog zašto prva dva oblika i postoje jest taj što je "hrvatska" i "hrvatska katolička" implicitno prisutno u kontekstu (tj. razlikovni čimbenik da se ne odnosi na građevinu).

Gramatička ili stilskoizražajna funkcija pojedine sastavnice višečlanog naziva vjerske zajednice je nebitna i nijedan je pravopis ne naglašuje kao relevantnu. Može biti i zakonski registrirana pod primjerice nazivom Društvo sljedbenika svevidećeg oka - prva riječ velikim slovom ostalo po iznimkama. --Ivan Štambuk 18:35, 26. srpanj 2007. (CEST)

nego što ili nego

Je li ispravno pisati 'nego što' ili 'nego'? Npr. "Vratio se doma prije nego što je pala noć" ili "Vratio se doma prije nego je pala noć"? Vidim da se na prijevodima filmova i još više na internetu koristi oboje ali ne znam koje je ispravno. Možda se u pojedinim slučajevima koristi jedan oblik a u drugima drugi?

Oba su različita veznika. Formula je prije nego što, a nego je suprotni veznik. --Aby ssus 12:43, 25. srpanj 2007. (CEST)

Brojenje ili brojanje?

Odnosno - brojiti ili brojati? Ima li razloga dati prednost jednom od ta dva oblika? --Soliitho 16:09, 26. srpanj 2007. (CEST)

Oba su u redu, ali je stilistički bolji prvi. Zbog glagolskih razreda - naime, glagoli se svrstavaju u različite razrede po kojima tvore glagolska vremena (drukčiji nastavci). U svakoj gramatici postoji oveći dio koji se bavi tom problematikom, najjednostavnije je (meni) objašnjeno u Florschützovoj gramatici s početka prošlog stoljeća, ali ni Institutova Hrvatska gramatika nema lošu podjelu. --Aby ssus 17:36, 26. srpanj 2007. (CEST)

Anićev rječnik veli da su oba sinonimi, pri čemu je brojati preusmjeren na brojiti. Pripadaju ne samo različitim razredima već i vrstama, s tim da je brojiti izgleda neš sitno plodniji (dvostrukosti u imperativu, no niš posebno..) --Ivan Štambuk 18:57, 26. srpanj 2007. (CEST)

Ne samo/nego. Ovdje smo da naučimo. ;) Ne bi išlo, razumiješ li ti uopće razliku? Što se plodnosti tiče - ne, jednaki su. Dapače, prednost čak ima prvi oblik: brojalica. ;) Brojiti je stariji oblik, ali, nažalost, zaboravljen te ponovno uveden da se sistematiziraju glagolske vrste (inf. problem). --Aby ssus 22:34, 26. srpanj 2007. (CEST)

crtica

Idu li razmaci oko crtica u imenima naselja? --Ante Perkovic 11:36, 27. srpanj 2007. (CEST)

Primjer Rakovica (Beograd). --Ante Perkovic 11:37, 27. srpanj 2007. (CEST)

Idu! :) Premda su češći zarezi, ali može i ovako. Uvijek ima razmaka, oni se ne stavljaju samo u polusloženicama poput Ivanić-Grad (kad se prvi dio ne sklanja: Ivanić-Grada, Ivanić-Gradu, a ne Ivanića-Grada). --Aby ssus 12:10, 27. srpanj 2007. (CEST)

Idu svuda ili idu nigdje? Nasslovi clanaka su nam pola-pola, a to je neodrzivo. Ajmo se odlucit sta cemo. --Ante Perkovic 12:26, 27. srpanj 2007. (CEST)

Rakovica (Beograd) samo je dodatak imenu, kao da govori da je ona u oblasti beograda. Ivanić-Grad puno je ime. U prvom slučaju dodatak Beograd može i ne mora doći, a u drugom Grad mora doći jer je cijeli naziv takav. Primjerice: Stari Grad - Paklenica, da bi ga se razlikovalo od Starog Grada na Hvaru. Ali je, recimo, Dilj-gora. Ako sam nejasno objasnila, daj mi popis pa ću ja srediti gdje treba. :) --Aby ssus 16:29, 27. srpanj 2007. (CEST)

Ima par sela po BiH, npr. Izabrdići-selo i Izabrdići-polje. Sela su redovito u istoj općini, pa ne znam sad koji bio to bio slučaj. --Ante Perkovic 12:15, 28. srpanj 2007. (CEST)