Wikipedija:Kafić/Arhiv 51

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

Arhiviranje[uredi kôd]

Koji je kriterij arhiviranja ??? Halo, na Arhivu 50 ima još toga što je aktualno, o čemu se priča, raspravlja, komentira ... pa članci započeti u kolovozu 2008., jučer, prekjučer ... zar su oni za arhivu ????

DivJak (razgovor) 18:14, 11. kolovoz 2008. (CEST)

- Evo gdje smo spali, počeli smo zasticivati arhivirane stranice kafica što do sada nije bio uobičajeni slucaj

Članak "Wikipedija:Kafić/Arhiv 50" je zaštićen: ovo je arhiv|18:06, 11. kolovoz 2008.

.... hmmm, a da stavimo i ovaj dio članaka u arhivu i zaštitimo ?????

previše šećera možda? možda. Sad ću uklonit zaštitu, ali molim prisutne i neprisutne da ne pišu po arhivu, zato je arhiv. Ako kojim slučajem, se dogodi da rasprave i dalje treba teći, taj tekst prebacite ovdje i nastavite raspravu, ne vidim problem. A još, ono nije bila rasprava za kafić, Suradnik13 je i sam rekao da je poanta bila ironija, tj. šala. Ponavljam, ako se rasprava mora nastavit, nastavite ju ovdje, a prethodni tekst se može prebaciti (kopirati) ovdje. Iako bi konkretko oko one rasprave bilo bolje da nastavite na svojim stranicama za razgovor, još bolje na ircu ili gdje već. --Dalibor Bosits ^© 20:58, 11. kolovoz 2008. (CEST)

- Najlaske je pomesti pod tepih, pa se ne vidi. Mislim da si prenaglio sa danasnjim arhiviranjem. Ako ti je i zasmetao Suradnik 13, to ti nije bilo opravdanje za arhiviranje doprinosa na kaficu i nadasve bezobrazluk zasticivanja Arhive 50 !! Pretpostavljam da si vjerovatno najradije htio obrisati taj njegov post, ali svaki doprinos ima svoju povijest, pa tako i ovaj njegov Galgenhumor! DivJak (razgovor) 21:09, 11. kolovoz 2008. (CEST)

- Eh da, zbog ovog napadanja suradnika zaslužila sam block od koliko dana ?!?! DivJak (razgovor) 21:15, 11. kolovoz 2008. (CEST)

bit će da si ti malo prenaglila sa svojim zaključcima (možda kao i obično), arhiviranje nije imalo nikakve veze s porukom Suradnika13, niti s bilo kojom drugom. Kafić je arhiviran zbog arhiviranja, ma kako to tebi i nekima izgledalo.--Dalibor Bosits ^© 21:23, 11. kolovoz 2008. (CEST)

Slažen se sa Divnon. Bilo je još načetih, nedovršenih i neraspravljenih tema, koje nije tribalo pospremit u pismohranu.
Triba si primistit samo one zaključene i/ili neaktivne priče, a žive rasprave ostavit. Kubura (razgovor) 09:46, 12. kolovoz 2008. (CEST)

Nukleinske kiseline[uredi kôd]

Na hrvatskom se kaže kiselina, a ne acid. Acid je vrsta glazbe.
Stoga, nije DNA ni RNA, nego DNK i RNK. Molim suradnike koji su pisali članke na tu temu neka to ispravidu. Kubura (razgovor) 15:18, 12. kolovoz 2008. (CEST)

- U duhu hrvatskog standardnog jezika poptuno se slažem s navedenim ali iako se znanost prilikom pisanja diplomskih radova, doktorskih disertacija i općenito služi (ili bi barem trebala) popularnoznanstvenim stilom hrvatskoga standardnog jezika, apsolutno nigdje se neće naći kratice npr. jlDNK (jednolančana DNK) ili ssDNK (od ssDNA, single-stranded DNA) u znanstvenoj literaturi. DNA i DNK su istoznačnice i sukladno tome mogu se koristiti podjednako i dozvoljeno je miješanje.
Analogno tome bi se metode koje se koriste, npr. PCR (polymerase chain reaction) u hrvatskom jeziku pisala s LRP (lančana reakcija polimerazom), što se ne radi u teoriji niti u praksi.
Jednaka situacija je i u drugim državama (Njemačka - DNS, Francuska ADN...) i oba oblika su ravnopravna.
Stoga ne vidim smisao kompletnog mijenjanja DNA u DNK kod članaka na wikipediji jer bi dovelo do nezamislivih komplikacija i dodatnog jezičnog razjedinjenja što nije potrebno.
Usto, niti jedan jedini hrvatski znanstvenik u hrvatskoj aktivno ne koristi skračenicu DNK. X dark sun x (razgovor) 17:17, 23. kolovoz 2008. (CEST) Č i Ć, naš svehrvatski križ, se ponovno pojavljuje :/

Štovani X dark sun-e, ovo novije piskaranje sa DNA i RNA je novije pametovanje pseudoznanstveničića i novinarčića, koji svoje slabo i površno znanje gradiva sakrivaju iza pametovanja sa engleskim kraticama. Koliko pratim medije, to se javlja od 1990-ih, kada su takve lažne znanstvene i medijske veličine se išle tako proguravati u hrv. medijskom i znanstvenom prostoru, a s ciljem zbacivanja i omalovažavanja dokazanih veličina "koje su zastarjele, jer ne znaju i ne koriste međunarodne izraze" (koga briga što su ti "zastarjeli" napisali na tisuće radove na stranim jezicima).
Što se tiče izjava kao "svi to koriste", "većina to koristi", to zaboravi. U mojim školskim udžbenicima sam isključivo nalazia kratice kao što su DNK i RNK.
Međunarodno se nazivlje rabi jedino kod mjernih jedinica.
Nima nikakveg jezičneg razjedinjenja. Što je tuđe, tuđe je, i ne pripada hrvatskem jeziku.
Zar ćemo opet iskazivati Ilustrissimusov kompleks? Kubura (razgovor) 11:47, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Znanstvenici su precesto skloni tudjicama, jer citaju stranu literaturu i komuniciraju sa stranim kolegama. Prirodno je da neki od njih, mozda i iz lijenosti i komoditeta, teze tome da hrvatski izrazi budu sto slicniji internacionalnima. No, oni nisu mjerodavni za jezicnu politiku. To ipak rade jezikoslovci. Nase je da koristimo hrvatske izraze, bez obzira koliko nogometasa govorilo "ofsajd" i koliko geneticara govorilo "DNA". --Pancho W. Villa (razgovor) 12:06, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Najdrazi kolega Kubura, nismo ni najmanje slutili da se clanci na hrvatskoj wikipediji ocito u najsirim granicama temelje na znanju osnovne (ili ako smo vece srece cak i srednje) skole. Pa recite mi kada ce izaci poptuna IUPAC-ova nomenklatura na hrvatskom jer mirizitol, forbol, inozitol, tirotropin... (mozemo do novog tisucljeca ovako) nisu nista drugo nego tudjice. Ili ce mozda netko drugi umjesto hrvatskih kemicara doci na tu ideju jer su ocito svi adekvatni ljudi u hrvatskoj znanstvenoj zajednici prema vama "pseudoznanstveničići". Takodjer me jos zanima kada ce izaci novi prijevod bilo kojeg biokemijskog udzbenika na hrvatskom jeziku gdje ce na svakoj stranici umjesto DNA pisati DNK osim prijevoda Stryer-a iz proslog tisucljeca koji je vec prije 20 godina bio zastario (u kojem, nisam siguran ali vjerujem da se takodjer koristi kratica DNA)? Joj da! Hoce netko od vas ponovno recenzirati izdanja hrvatskih uzdbenika iz biologije/kemije/geologije... koji su vec prosli visestruku cenzuru od strane FFZG, ostalih institucija i vrsnih jezikoslovaca te se danas koriste u akademskoj zajednici gdje niti na jednoj stranici ne pise DNK? Molio bih vas da mi odgovorite jer mi s PMF-a izgaramo u iscekivanju. X dark sun x (razgovor) 17:58, 02. rujan 2008. (CEST)

Suradnik je imao ukupno 4 promjene u zadnjih 10-ak dana i sve su bile ovdje. Čudno kako netko sa PMF-a nema ništa pametnije dodati ovdje, pa se dao u jezikosolvlje. Wikipedija nije forum. Ako netko dolazi ovdje soliti pamet i cinično razgovarati, bez namjere da uređuje članke, režemo ga po kratkom postupku. --Pancho W. Villa (razgovor) 19:47, 2. rujan 2008. (CEST)

Haiti[uredi kôd]

Kad sam željela provjeriti koliko ova wikipedija ima članaka, bilo ih je 46,147, no kad sam ovog trenutka ponovno svratila na glavnu stranicu, vidjela sam broj: 51,170 članaka. Nije mi uopće jasno je li riječ o softver grešci ili kukcu, ili su naši američki susjedi brzi, unatoč ovom? Ipak se nećemo porediti s njima...--Vatrena ptica 17:47, 12. kolovoz 2008. (CEST)

Prijavljeni suradnici dobivaju ažurne stranice, neprijavljeni dobivaju stranice iz web cachea proxy poslužitelja (za Wikipediju to je squid). To je jedna mogućnost, druga mogućnost je da su potjerali bota i automatski unijeli nekoliko tisuća članaka u kratkom vremenu. Treća mogućnost je da se broj članaka na dotičnoj wikipediji ne osvježava automatski nego ručno (možda ne znaju za {{NUMBEROFARTICLES}}). Molbica, pripazi na padeže (softverska pogreška), iako anglizmi u jeziku nisu dobrodošli (muka mi je od silnih evenata na televiziji), neke računalne termine ne prevodimo (bug je bug). Speedy Gonsales 22:40, 12. kolovoz 2008. (CEST)

A "gaštapana u mekovici"? Kubura (razgovor) 15:04, 13. kolovoz 2008. (CEST)

Bitka za Vukovar[uredi kôd]

Mislim da bi bilo dobro, da se proširi članak Bitka za Vukovar te da se on predloži za izabrani. Ako on bude izabran, a nadam se da hoće (nek' se napiše dobar i opširan članak sa dosta referenci i prvi ću glasati da on bude izabrani), dobro bi bilo da na glavnoj stranici stoji kao izabrani u tjednu u kojem se nalazi 18. studeni! Zamolio bih suradnike koji su u mogućnosti da prošire taj članak, ima još vremena do studenog. Materijala na internetu ima mnogo, a može se i samo prevesti članak sa engleske wikipedije! Lijep pozdrav! --Mostarac (razgovor) 21:48, 12. kolovoz 2008. (CEST)

Definitivno. Na commonsima ima dosta slika rusevina i spomenika, te dvije karte. Vrlo opsiran clanak o bici se moze naci na domovinskirat.hr. Mislim da pored toga ni ne treba traziti druge izvore, barem sto se tice kronologije. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:26, 13. kolovoz 2008. (CEST)

Imamo dopusnicu portala Domovinski rat on line, pročitajte uvjete i s obzirom da kod preuzimanja fotografija ne možemo biti sigurni tko je autor pojedine fotografije i pod kojom licencijom stoji na portalu, uvijek uz fotografiju dodajte stranicu na kojoj se nalazi fotografija na portalu, i licencije {{Uz dozvolu}} i {{Provjereno poštena upotreba}}. Na dno svakoga članka u kojem rabite sadržaje tih stranica dodajte na dno predložak {{Domovinski rat on line}}. --Roberta F. 22:12, 13. kolovoz 2008. (CEST)

Slažem se s tobom, Sombrero. Što se tiče kronologije bitke, snaga koje su se borile i žrtava, to sve ima na Domovinski rat on line i to se treba prepisati i wikipedizirati. Dok, ove podnaslove sa engleske wikipedije Political aspects, Aftermath treba prevesti i mislim da ćemo tada imati članak koji je dostojan Grada heroja i ove zvjezdice ! Eto, tko ima vremena i želju da napiše taj članak, neka to uradi! --Mostarac (razgovor) 21:16, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Portal Widra[uredi kôd]

Na Wikipediji na hrvatskome jeziku već neko vrijeme rade i mlađi suradnici koji surađuju i žele raditi na Wikipediji, međutim neke predmete još nisu ni učili u svojim školama. Wikipedija je projekt koji potiče širenje znanja i svladavanje novih vještina, ali isto tako s velikim brojem suradnika raznih dobi i različitog obrazovanja, koji upravo zbog toga mogu neki puta doći u prijepor. S toga se s vremenom došlo do zaključka kako bi bilo dobro ostvariti jedan portal za naše mlađe suradnike, gdje bi oni mogli usavršavati svoje vještine s time što je svatko od nas pozvan pomoći savjetima, prijedlozima. Portal bi mjesečno mijenjao glavnu temu s četiri podteme (svaki tjedan), a teme bi trebale biti najavljenje 2 mjeseca unaprijed, kako bi se suradnici koji žele pomagati na portalu mogli pripremiti i pretraživati odgovarajuće članke za taj mjesec. Svoje prijedloge, mišljenja i savjete slobodno dodajte na stranicu za razgovor Portala Widra. --Roberta F. 14:04, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Kategorija: Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike[uredi kôd]

Još me nešto zanima ... većinu važnijih članaka koje sam napisao, danas sam zaštitio Kategorijom Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike. I probao sam da vidim funkcionira li to, odjavio sam se i kliknuo Uredi te sam mogao uređivati kao i uobičajno. A u sve sam te članke postavio gore navedenu kategoriju. Zanima me jesam li u nečemu pogriješio (nešto zaboravio i sl.) ili je to sam trenutni problem na wikipediji? --Mostarac (razgovor) 21:17, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Kolko ja kontam, članke na wikipediji mogu zaštićivati samo administratori.--Uskboy 23:06, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Usk dobro konta, kategorija nema veze sa zaštićivanjem. --Dalibor Bosits ^© 23:20, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Ha, dječačić iz Uskoplja je po zanimanju mudrac!--Uskboy 23:32, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Premještanje i preusmjeravanje[uredi kôd]

Dragi suradnici skreće vam se pozornost na greške i uništavanje povijesti stranica koja radite premještanjem stranica na ovaj način.

Ovo je neispravan način!!! Uništena je povijest stranice, botovi ne mogu naći interwikije...

Članke premještate isključivo pomoću kartice premjesti i jedino na taj način čuvate povijest stranica.

Razlikujte premještanje članka od preusmjeravanja.

Nepravilnosti koje radite uzrokuju probleme ostalim suradnicima koji traže svoje doprinose, botovima koji postavljaju interwikije i svima ostalima koji koriste Wikipediju.

Hvala!

Andrej Šalov 18:06, 16. kolovoz 2008. (CEST)

Moje viđenje hrvatske Wikipedije[uredi kôd]

Slučajno sam otkrio Wikipediju. Zapravo sam cuo za nju od nekih poznanika i to ne neke hvalospjeve. Zainteresiralo me pa sam odlucila odvojiti vremena za upoznavanje sa nacinom rada i sve ostalo.

Proslo je vec desetak dana mog gledanja i iscitavanja clanaka, pa mislim da sam dobila pravu sliku i da mogu dati svoj sud:

- ideja je OK, u cjelini

- realizacija - morala bi biti znatno kvalitetnija

- mislim kako veliki broj tzv. suradnika nema pojma kako se pisu clanci, a pogotovo kako se pisu clanci enciklopediskog tipa;

- rekla bih kako je 75% - 90 % tih suradnika zalutalo na ove stranice;

- jedan od (ako ne i glavni) razloga tog neznanja su njihove godine; mnogi su sami napisali koliko su mladi, a oni koji taje godine otkrili su se vise puta kroz raznorazna pitanja administratorima ili medjusobno;

- tu spada i vrlo cesto trazenje pomoci od ostalih; ako nesto znas tj. poznajes podrucje, tematiku, ne treba ti nikakva pomoc - jer ti to znas, ali oni ne znaju, pa se dogadja da neki clanci imaju na desetke izmjena, dopuna i dopuna ili ispravaka i sl.;

- na hrvatskoj Wikipediji vise ima clanaka o BiH, Crnoj Gori, Srbiji, gradicima u USA; marginalnim glumcima iz Burkine Faso i tome sl., a o Hrvatskim krajevima...

- ako i ima o HR temema onda su ih napisali (vecina njih) osobe iz drugih zemalja, a ne iz same HR;

- forsiraju se clanci koji su prevedeni s drugih jezika i sa drugih Wikipedija i sl. stranica; tako se ne pisu enciklopedije

- svaki clanak bi morao biti originalan rad, a kada se koriste izvori oni moraju biti precizno navedeni i svima vidljivi i dostupni kako bi ih se, eventualno, moglo konsultirati

- ako je uvedeno strogo pravilo da slike moraju imati vlasnika, ne vidim razkoga da to imaju i clanci

- mislim da pojedini suradnici pokrivaju previse tema tj. podrucja; tesko da su znalci u svima njima; izreka kaze: cuvaj se onoga koji sve zna!

- mislim da bi suradnici trebali pisati o svom zavicaju (podrazumjeva se da ga odlicno poznaju za razliku od npr. nekog gradica u USA)

- mislim da to na Wikipedijama drugih zemalja bolje rade tj. pisu o svojoj zemlji i tako joj stvaraju pozitivan rejting; mi ne - jednostavno prepisujemo tudje clanke i tako im pomazemo u velicanju npr. USA, kao da i tako vec nisu previse reklamirani - neopravdano, dakako

- primjetih dosta prituzbi suradnika i njihovo eliminiranje, a cini se upravo onih koji nesto znaju (mozda grijesim - uvjerite me u suprotno!)

- primjetih kako HR Wikipedijom, zapravo, upravlja nekoliko osoba i to poprilično čvrstom rukom

Na kraju samo jos ovo: osoba sam srednih godina sa poprilicno zivotnog iskustva i iskustva na slicnim poslovima pa se nadam da cete to svatiti dobronamjerno. Bilo bi mi drago kada bi se HR Wikipedija okrenula Hrvatskim temama (to ne znaci da treba izbaciti ostalo!). Takodjer, da potencijalni suradnici svate kako ovakove clanke nemoze bas svatko napisati bez obriza na idejeju demokratske enciklopedije tj. da bas svatko moze kreirati ju. Da, moze svatko, ali onaj koji zna! Pozdrav--83.131.240.86 14:53, 17. kolovoz 2008. (CEST)

kad ste već tako pametni onda vi napišite te članke koje smatrate da su potrebni i ispravite sve što ne valja. od ovakvih sudova nikakve koristi --zhile ¿ 15:09, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Vidiš gospodine/gospođo 83.131.240.86 najlakše je stojati sa strane i pljuvati po drugima koji radi kakav-takav posao, a vi koji je vaš doprinos, nikakav!?--Uskboy 15:44, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Čovjek piše samo svoju kritiku, vidim da je Hrvat negdje izvana pa mu fali domovina. No ta nostalgija nije dovoljan razlog da hr.-wikipediju svedemo na područje Hrvatske ili Balkana, a i sami vidite da drugi pišu o nama, i da nisu sveli wikipediju na područje Amerike ili Burkine Faso. Čvrsta ruka: ...No na neke stvari treba paziti, to su mlađi suradnici ', oni su dosta tvrdoglavi a neki ne prihvaćaju nikakve savjete. Također ima i dosta nedobronamjernih suradnika, vandala. Pa upravo je iz tih razloga potrebno da neko vodi čvrstom rukom, kako vi kažete (to su naši administratori koje smo sami izabrali među sobom), da vode brigu o poštivanju pravila ponašanja i sprečava širenje dezinformacija na istoj, a takvih ima dosta.--Zeljko (razgovor) 16:05, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Ma nije moguce da me nitko ne razumije! Zar pisem turski?

Nisam nikada rekao da hr.-wikipediju svedemo na područje Hrvatske... vec da treba VISE pisati o nasim temama: Zar na USA Wikipediji pisu npr. o Mandrama, Piskorevcima, Dragalicu... NA HR Wikipediji ima clanaka o njihovim zaseocima i sl. sto ne spada niti opcu kulturu Amera , a kamoli svjetsku ili nasu. --83.131.248.189 16:46, 17. kolovoz 2008. (CEST)

a šta bi sad trebalo sve brisat? šta je tu je. --zhile ¿ 16:50, 17. kolovoz 2008. (CEST)

ovo je slobodna enciklopedija, svatko piše o onomu što želi. Ako netko hoće pisati o "zaseocima" u Americi, nek piše. Nekoga zanimaju jedne stvari nekoga druge.--Saxum

16:51, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Saxsum, ti se pokazao kao najrazumniji medju suradnuicima HR Wikipedije.

U principu nemam nista protiv americkih zaseoka, ali da ima i nasih.

O opetovanim i brzopoteznim blokadama: razumni ljudi odgovaraju i bore se argumentima, a oni ostali - nasilnim blokiranjem.--78.3.132.243 17:00, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Pišite, nitko vam ne smeta raditi na wikipediji - ovaj projekt je hvale vrijedan je okuplja osobe koje rade ovaj posao volonterski - bez naplate. S vremenom, ova enciklopedija dobit će na kvaliteti i na broju članaka. Najvažnija je kooperacija sa drugim korisnicima. Vodomar (razgovor) 07:15, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Riječ administratora[uredi kôd]

Gornji osvrt/kritika, iako napisan od nekoga tko ne zna hrvatski jezik predobro (spol je malo muški, malo ženski, č i ć nema, a i izražavanje je pomalo čudno) je dovoljno zanimljiv da želim odgovoriti na njega. Pošto se ponekad rasprava u kafiću toliko zahukta da se ne zna tko je što pisao, sve gornje komentare kopiram dolje i odgovaram na jedan po jedan (tako da bude pregledno).

- ideja je OK, u cjelini

Ideja je genijalna, Wikipedija je slobodna enciklopedija na tri bitna načina: sadržaj Wikipedije ne uređuje jedna mala grupa ljudi, nego svi koji to žele i mogu, sadržaj Wikipedije je dostupan svima putem Interneta, za razliku od drugih enciklopedija (papirnatih i elektroničkih) Wikipedija je najvjerojatnije najažurnija od svih!

- realizacija - morala bi biti znatno kvalitetnija

Tehnička realizacija Wikipedije je odlična, mediawiki CMS je najvjerojatnije najbolji CMS te vrste, dostupnost Wikipedije ovisi o njenom financiranju, sadržaj Wikipedije ovisi o njenim suradnicima.

- mislim kako veliki broj tzv. suradnika nema pojma kako se pisu clanci, a pogotovo kako se pisu clanci enciklopediskog tipa;

Oni koji ne znaju brzo odu s Wikipedije jer im dosade admini i drugi suradnici koji im ispravljaju nepismene/loše napisane članke.

- rekla bih kako je 75% - 90 % tih suradnika zalutalo na ove stranice;

Svi smo mi na ovaj ili onaj način zalutali na Wikipediju :-)

- jedan od (ako ne i glavni) razloga tog neznanja su njihove godine; mnogi su sami napisali koliko su mladi, a oni koji taje godine otkrili su se vise puta kroz raznorazna pitanja administratorima ili medjusobno;

Na Wikipediji ne postoji diskriminacija po spolu, dobi, rasi ni naciji. Ukratko, jedina diskriminacija koja postoji na Wikipediji je na one koji žele i mogu doprinositi njenom sadržaju, i na one koji to iz nekog razloga nažalost nisu u stanju.

- tu spada i vrlo cesto trazenje pomoci od ostalih; ako nesto znas tj. poznajes podrucje, tematiku, ne treba ti nikakva pomoc - jer ti to znas, ali oni ne znaju, pa se dogadja da neki clanci imaju na desetke izmjena, dopuna i dopuna ili ispravaka i sl.;

Kvaliteta članaka na Wikipediji mjeri se upravo njenom dubinom, s brojem izmjena na nekom članku u pravilu raste kvaliteta dotičnog članka.

- na hrvatskoj Wikipediji vise ima clanaka o BiH, Crnoj Gori, Srbiji, gradicima u USA; marginalnim glumcima iz Burkine Faso i tome sl., a o Hrvatskim krajevima...

Suradnici (pošto nitko nije plaćen za rad na Wikipediji) pišu o onome što žele i vole. Svi gradovi RH imaju svoje članke, dok to ne vrijedi za susjedne države ni SAD, imamo članke o stranim glumcima, ali zasigurno ne iz Burkine Faso :-) Istina je da bi hrvatske teme mogle biti bolje pokrivene, no to ovisi o našim suradnicima, pa molim sve one koji misle da na hr Wikipediji fali članaka o Hrvatskoj, neka se ulove tipkovnice i krenu doprinositi!

- ako i ima o HR temema onda su ih napisali (vecina njih) osobe iz drugih zemalja, a ne iz same HR;

Živo me zanima kako je autor došao do gornje teze, najvjerojatnije se radi o pukom nagađanju.

- forsiraju se clanci koji su prevedeni s drugih jezika i sa drugih Wikipedija i sl. stranica; tako se ne pisu enciklopedije

Ništa se ne forsira, tko želi može prevoditi članke s drugih Wikipedija, tko želi pisati iz glave uz uporabu stručne literature nije nikako spriječen u tome.

- svaki clanak bi morao biti originalan rad, a kada se koriste izvori oni moraju biti precizno navedeni i svima vidljivi i dostupni kako bi ih se, eventualno, moglo konsultirati

Na wikipediji postoje jasno napisana pravila za navođenje izvora i literature, ovo originalan rad mi nije baš najjasnije... Na Wikipediji se ne smiju nalaziti tekstovi prepisani iz knjiga koje su zaštićene autorskim pravima.

- ako je uvedeno strogo pravilo da slike moraju imati vlasnika, ne vidim razkoga da to imaju i clanci

Članci na Wikipediji nemaju vlasnika/vlasnike, samo autore/suradnike koji su se odrekli svog autorstva.

- mislim da pojedini suradnici pokrivaju previse tema tj. podrucja; tesko da su znalci u svima njima; izreka kaze: cuvaj se onoga koji sve zna!

Na Wikipediji se čuvamo od pukog prozivanja, ako nešto ne valja, dobri suradnici daju konkretne primjere što ne valja.

- mislim da bi suradnici trebali pisati o svom zavicaju (podrazumjeva se da ga odlicno poznaju za razliku od npr. nekog gradica u USA)

Slažem se.

- mislim da to na Wikipedijama drugih zemalja bolje rade tj. pisu o svojoj zemlji i tako joj stvaraju pozitivan rejting; mi ne - jednostavno prepisujemo tudje clanke i tako im pomazemo u velicanju npr. USA, kao da i tako vec nisu previse reklamirani - neopravdano, dakako

Slažem se.

- primjetih dosta prituzbi suradnika i njihovo eliminiranje, a cini se upravo onih koji nesto znaju (mozda grijesim - uvjerite me u suprotno!)

Pritužbi ima raznih, opravdanih i neopravdanih. Oni koji nisu spremni na dijalog i kompromis, nego čuju samo svoje argumente najčešće sami odu.

- primjetih kako HR Wikipedijom, zapravo, upravlja nekoliko osoba i to poprilično čvrstom rukom

Svaka wikipedija posjeduje ekipu administratora koja se brine kako za njen sadržaj tako i za poštivanje osnovnih normi međuljudske komunikacije (pristojnost). Na velikim wikipedijima ima ih i nekoliko stotina, na malim wikipedijama ima ih nekoliko desetaka ili manje.

Na kraju samo jos ovo: osoba sam srednih godina sa poprilicno zivotnog iskustva i iskustva na slicnim poslovima pa se nadam da cete to svatiti dobronamjerno. Bilo bi mi drago kada bi se HR Wikipedija okrenula Hrvatskim temama (to ne znaci da treba izbaciti ostalo!). Takodjer, da potencijalni suradnici svate kako ovakove clanke nemoze bas svatko napisati bez obzira na ideju demokratske enciklopedije tj. da bas svatko moze kreirati ju. Da, moze svatko, ali onaj koji zna!

Slažem se, no nema smisla diskriminirati suradnike ni po godinama, ni po obrazovanju, ako imaju dobru volju, znanje hrvatskog jezika i teme kojom se bave na Wikipediji. Speedy Gonsales 17:20, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Jedno viđenje "sa strane"[uredi kôd]

Saradnik 83.131.248.189 pokrenuo je neka pitanja koja zavrjeđuju pažnju. I kao čitaoca Hrvatske W. mene najviše interesuju hrvatske teme, ali, naravno ne samo one.

I ja sam "zaluta" na Hrvatsku W. tražeći upravo neke činjenice iz hrvatske povijesti, ali - nijesam ih našao!

Već sam, mislim dva-tri puta, insistirao da se članak o Brunu Bušiću proširi i napravi, da rečem, ljudski, jer je mnogo materijala o ovoj veoma interesantnoj ličnosti objavljeno, kako na Internetu, tako i printanim putem (knjige, štampa, itd.).

Ali, moje razočarenje je i članak Hrvatsko proljeće, potpuno neinformativan i šupalj osvrt na jedno važno razdoblje koje me, lično, veoma intersuje. Ima, istina, o tome kroz druge natuknice, ali ova dva članka navodim kao primjer ličnog razočarenja da na Hrvatskoj W. nijesam mogao dobiti tražene činjenice o hrvatskim temama, makar njihov djelić. Na žalost, takvih primjera ima još.

--Markus cg1 (razgovor) 20:55, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Mene interesuje zašto ne proširiš i popraviš šta ne valja?--Tonian ١ 22:58, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Ha-Ha-Ha Tonian jako humoristično!--Uskboy 23:19, 17. kolovoz 2008. (CEST)

Saradnik Tonian ١ se interesuje zašto to ja ne proširim i popravim što ne valja. To je interesovanje potraženo na pogrešnoj adresi jer svakako nijesam neko ko bi kompetentno mogao obradit te teme, ali bih, kao čitalac, volio pročitati kompetentne članka o npr. gore navedene dvije teme.

--Markus cg1 (razgovor) 00:08, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Slažem se da su neki važni članci loši, pa evo da ja predložim nešto konkretno:

Ako već imamo Wikipedija:Zahtjevi i želje gdje netko (u ovom primjeru sam to ja), može napisati:

Ivan Šubašić - čini mi se važnim likom u našoj povijesti, a članka nemamo:

onda bi valjda isto tako mogli na to isto mjesto napisati i "ovaj članak je vrlo važan i molim nekog da ga popravi". Naravno, uvijek će se naći netko tko će napisati "[[X. Y.]] - molim nekog da dopuni članak", ali ako je XY lokalni pjesnik iz Gornjeg Zabrđa, naravno da će se zahtjev ili ignorirati ili pobrisati. U biti, ne predlažem ništa posebno novo, nego zapravo ukazujem da praktrički već imamo mjesto gdje se može skrenuti pažnja na pojedinačne važnije članke u lošem stanju. Ukazivanje na nedefinirani poveći broj važnih članaka u lošem stanju ne treba pisati nigdje (OK, sad smo pročavrljali o tome, ali većinu iznesenog već ionako svi znamo) jer ne postoji čarobni štapić da se to rješi, ni na ovoj ni na bilo kojoj drugoj wikipediji. Veći broj članaka uvijek znači i veći broj "važnih članaka koji zaslužuju bolje". Ta činjenica bi se valjda dala opisati čak i nekim fizikalnim zakonom. --Pancho W. Villa (razgovor) 06:59, 18. kolovoz 2008. (CEST)

U Dodatku???[uredi kôd]

Oli smo sad sve i svašta počeli bacat u imenski prostor Dodatak?
Najdite miru, ne more se ovo ovako [1]? Pa ni ovo niki bezvezni popis. Kubura (razgovor) 15:04, 18. kolovoz 2008. (CEST)

[2]. Pozdrav --Suradnik13 (razgovor) 15:07, 18. kolovoz 2008. (CEST)

bez brige dragi suradnici, to će se vratit --Dalibor Bosits ^© 15:08, 18. kolovoz 2008. (CEST)

I ja to drzim na pameti. Bez brige, nece utec :). --Pancho W. Villa (razgovor) 16:28, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Praznik ili blagdan?[uredi kôd]

Dan državnosti je blagdan u Republici Sloveniji ...

ili

Dan državnosti je praznik u Republici Sloveniji ...

--Andrejj (razgovor) 16:34, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Može oboje. --Suradnik13 (razgovor) 16:44, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Gospodo postoji drrrrastična razlika između praznika i blagada:

Praznik je državnni neradni dan, koji dakle država obilježava neki značajan datum;

Blagdan je isključivo vjerski dan ili kako narod voli reći svetac. Na taj dan pravi vjernici ne rade (po starini: niti na zemlji niti čekićem)dok na praznik te zabrane nema.

Dakle, nikako ne mogu biti jedno te isto. --78.3.136.45 22:07, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Slažem se s neprijavljenim suradnikom. Blagdan je isključivo crkvena svetkovina. Sauly 22:27, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Ne bih se složio. Zbrka je očito nastala zato jer pravoslavci vjerske blagdane također zovu praznicima što je u doba Jugoslavije imalo utjecaja i na hrvatski jezik. Ne znam poznaje li srpski uopće riječ "blagdan". Dakle, neradni dani u Hrvatskoj službeno se zovu državni blagdani, postoji Zakon o državnim blagdanima, ne praznicima, vidjeti dno stranice [3]. Riječ "blagdan" se znači koristi i za crkvene i državne svetkovine. "Praznik" se pak zadržalo još jedino u školi; kaže se školski praznici. --Flopy (razgovor) 08:44, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Nije "drrrrastična razlika".

Praznik

1. a. svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva b. neradni dan, dan odmora [državni praznik; ljetni praznici]

2. crkv. blagdan; svetak

Blagdan

1. dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju; svetac, svetak

2. razg. svaki neradni dan [državni blagdan]

Dakle, prema rječniku hrvatskog jezika, može oboje. Nadalje, postoji Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji sve neradne dane u Hrvatskoj naziva blagdanima.

--Suradnik13 (razgovor) 08:45, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Znači, koliko sam shvatio, blagdanom se mogu nazivati državni praznici, ali se praznik ne može reći za crkvenu svetkovinu? Sauly 09:25, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Dodatni alati za uređivanje[uredi kôd]

Za one koji se ne žele mučiti s instalacijom ovoga, dodao sam neke dodatne alate (gumbe) u "dodatak" (gadget), te ih sada samo treba u postavkama uključiti, za one koji žele; nalaze se pod odlomkom "Uređivanje". --Dalibor Bosits ^© 19:28, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Pravopis[uredi kôd]

Molim suradnike neka dobro ponove pravila pravopisa hrvatskog jezika.
Malopri san prigledavajuć članke naša gomilu grešketina. Često ekipa doslovno napiše veliko slovo ondi di to ne bi smilo bit. Očigledno se bez ikakveg proviravanja privodi sa engleskeg, pa se tako ostavlja veliko slovo di to nije slučaj u hrvatskon jeziku.
Suradnici bidu to morali naučit, a ne se zalićat pisat članke. Kubura (razgovor) 11:09, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Slazem se, ali je svakako interesantno da si ti, Kubura, kao najveci izumitelj novih rijeci ovdje, i koji se ne da privolit da pise po pravopisu, uvijek najgrlatiji kad treba "braniti" hrvatski jezik. Cak si i ovdje pisao u dijalektu, pa te mozda koji zagorac i nece razumjeti. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:56, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Je, pišen na naričju hrvatskeg jezika, a na članciman na književnen hrvatskon. Ali još uvik po pravopisu od hrvatskeg jezika. Nauči razlikovat pravopis od naričja.

Kadgod ja upozoravan na gramatički nered, ti za me podrovat nađeš se hvatat mojeg naričja. Je li se ti to služiš timen za omalovažit mene i ohrabrit druge da pišedu onakve p**darije

Hrv. televizijske kuće sa drž. koncesijon često govoridu u naričju (i onda kad to ne bidu smili) hrvatskeg jezika koje nije moje (uglavnon su naričja sa hrv. siverozapada), i u dnevničkin, i zabavnin i športskin emisijaman, a i hrv. filmska proizvodnja je takva, pa?

Šta se tiče novotvorenic, ne znan o kojin se novotvorenicami radi. Ako si naletia na rič koja se manje čuje, to ne znači da ne postoji (ili da se negdi drugdi vrlo često rabi). Koju si ti literaturu (ne mora uopće bit stručna, dovoljno je pročitat i tiskovine) pročita za moć reć da je nešto novotvorenica? Priveć se povodiš za nekakvin pridrasudan o nikin ričiman, pa napamet govoriš da su "to izrazi koji se ne koriste", "nitko tako ne govori".

Idi se bavi slučajima neprivedenih članaka sa sr., sh. i bs. wiki. Ti si se uhvatia mojih tobožnjih i navodnih novotvorenic, a hr. wikica je bila puna tekstova (i još uvik ih ima) na srpskon koje san ja na kraju privea, jer su stali tako nedirnuti miseciman, niki čak i godinaman. Još bih to nekako i priživia, ali ide mi na živce što se meni puše za vrat, a dotle drugi čini šta ga je volja.

Slučaj riči "šport" mi je još uvik najveći dokaz. Tko j*be zakone, ministarstva, važno je šta "većina" govori. Koja većina? Mediji? Je li možda ona zabavna emisija (o jednom ugostiteljskom objektu) di se samo čuje "kaj" i po bosansku, a ne daj Bože da se čuje govor iz Zagore ili čakavicu? Ili hrv. mediji koji govoridu o "oštrigaman", a ne o kamenici ili kopitnjaku? Ili "tapetna" zabavna emisija, di je velik dil programa posvećen estradi iz BiH i Srbije, je li to možda mirodavni jezik?

Samo šta ima veze, ti imaš adminske ovlasti, onaj drugi se more slikat.

Dalje, uvik meni nađeš tupit kako govorin u naričju. Kad si zadnji put prigovoria onima šta pišedu na srpskon ili bošnjačkon? Kadgod in ja prigovorin ili stavin oznaku "prijevod", onda me još optuživaš da etiketiran suradnike. Ti jezici nisu ravnopravni hrvatskon ovdi, shvati to. Oni se moradu prilagodit nami. Kubura (razgovor) 09:01, 20. kolovoz 2008. (CEST)

Crtica o koristenju dijalekta je bila tek usputna napomena. Nemam nista protiv da ovdi pises na dijalektu, iako to jasno govori da ti je bitnije ispravljat "krive Drine" nego da te svi suradnici razumiju. Ali, ako ces pisat na dijalektu, pisi, nitko ti ne smeta.

Problem s tobom je sto izmisljas rijeci, i to je dokazano nebrojeno puta do sad. A ti, ako ti je volja, opet glumataj zrtvu, ja te ne mogu sprijecit. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:15, 20. kolovoz 2008. (CEST)

Zašto se svakih par mjeseci u kafiću otvara ovakva tema? Jest, stanje zna biti loše, ali onda ispravite i ne držite prodike drugima. ;) Ako tkogod napravi savršen članak o nečemu, zamolit će nekoga da mu ga i pregleda ako nije siguran u gramatičku ili pravopisnu točnost ili će tko drugi to samoinicijativno napraviti. Tu smo da surađujemo, to je najbitnije. --Aby ssus 12:40, 20. kolovoz 2008. (CEST)

Gre mi na živce kada ovakve stvari [4] stojidu miseciman i što nitko od dežurnih mudrijaša nije reagira na ovo (ovaj je sta 3 miseca, skoro 180 dana!). Autora članka se uopće nije upozorilo, a nitko nije iša ispravit.
Nisan doša na Wikipediju za ispravljat tuđe nerede, dosta mi je što me propagandisti skrećedu sa tema o kojiman san mislia pisat (a dežurni mudrijaši nikad ne idedu s argumentima takve ušutkat).
Glumatanje žrtve? Ne bi mene toliko bilo briga, ali kada mi dođedu držat govore zbog "izmišljenih riči" (ako rič nije na internetu, to ne znači da je izmišljena, oprosti), "osobnih stavova" (je li ja moran čekat da moji kritičari pročitadu literaturu koju san pročita i onda još povrh svega, da kritičari uopće shvatidu literaturu) i sl., a s druge strane onakve stvari stojidu, onda se osićan ka da postoji pristran stav. Kubura (razgovor) 08:42, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Molim zaštitu članka: Hrvatska na OI 2008.[uredi kôd]

Zahtjev obrazložen na Razgovor:Hrvatska na OI 2008.

DivJak (razgovor) 17:47, 20. kolovoz 2008. (CEST)

Operacija "Baranja"[uredi kôd]

Stavit ću pitanje i ovdi, jer praksa je pokazala da se vrlo sporo ili nikad ne odgovori pitanja koja ostaviš na stranici za razgovor od članka.
Je li ovo operacija "Baranja"?
[5] "Neposredno prije planiranog ulaska UNPROFOR-a na okupirana područja, pukovnik Miroslav Štargl, zapovjednik 107. brigade HV-a, 3. travnja 1992. godine pokrenuo je, uz odobrenje zapovjednika Operativne zone Osijek, brigadira Karla Gorinšeka, akciju kojom bi se oslobodio dio Baranje i zauzeli povoljniji položaji za istjerivanje agresorskih postrojbi. Međutim, nekoliko sati nakon početka akcije, koja se vrlo uspješno odvijala, došla je iz Zagreba zapovijed za povlačenje, nakon čega je 16 hrvatskih vojnika poginulo."
Zna li tko šta o ovome? Kubura (razgovor) 09:21, 21. kolovoz 2008. (CEST)

domovinskirat.hr: Operacija Baranja (3.4.1992.)

Google: "Miroslav Štargl":

Akcija oslobađanja Baranje bi uspjela da je bilo suglasja između vojske i politike!
Zar je moguće da je Tuđman kanio Miloševiću predati Baranju? (pita se Martin Spegelj)

Po datumu, reklo bi se da je to ta akcija. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:46, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Ovdje se govori o akciji a ne operaciji. Potrebno je raščistiti terminološko značenje ovih riječi (vojna leksika).

I na domovinskirat.hr u naslovu stoji operacija a u tekstu akcija.

General Špegelj takođe ne daje naznake da se radilo o operativno-strategijskoj operaciji već o hrabrom naporu 107.br. da popravi taktičke položaje. Za napadnu operaciju oslobađanja Baranje protiv 11k. i 12.k i elementa 1.gmbr JNA nedostajalo je više uslova. HV je u to vrijeme bio u području orijentisan na odbranu pravca Županja-Lipovci a ofanzivno okrenut ka Bos.Posavini. I tokom Oluje HV je prema Baranji bio u defanzivi. Tek se oktobar-novembar 1995. razmišlja o ofanzivi prema Baranji kao alternativi ukoliko se Srbi odupru mirnoj reintegraciji.

--Markus cg1 (razgovor) 12:00, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Sad dolazimo do vojnog nazivlja, ali i do problema naziva u medijima (tiskovinami i inim): tako znadu govorit i o akciji Maslenici, akciji Oluji, odnosno, imamo sraz vojnog (stručneg) i popularno-novinarskog nazivlja. A ima i "operativna akcija"...
Ako ništa, barem smo izolirali o čemu se radi. Sad već imamo materijala za sročit članak. Kubura (razgovor) 15:07, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Kubura, neka je novinarima sve oprošteno! Za Maslenicu i Medački džep nijesam siguran, ali Oluja i Južni potez, kada se radi o HV-u, su posigurno operacije a ne akcije. U osnovi, prevedeno, jedna operativno-strategijska operacija se sastoji od niza taktičkih akcija. Termin operativna akcija je više policijski (i novinarski) no vojno-stručni termin. Operatika je poseban predmet na vojnim akademijama.

--Markus cg1 (razgovor) 15:59, 21. kolovoz 2008. (CEST)

redirect i defaultsort[uredi kôd]

Neke riječi su prevedene, pa ih sada valja koristiti u hr oblicima, to uključuje: #PREUSMJERI [[]] za REDIRECT i {{GLAVNIRASPORED:}} za DEFAULTSORT. Oni koji imaju dodatne gumbe/alate s ovim riječima, bilo bi dobro da ih preimenuju. --Dalibor Bosits ^© 22:56, 21. kolovoz 2008. (CEST)

slike[uredi kôd]

imamo prijevode i kod postavljanja slika: thumb=minijatura right=desno left=lijevo frame=okvir

dakle to sada izgleda ovako: [[Slika: nazivslike |minijatura|desno|250px| opisslike ]]

--Dalibor Bosits ^© 17:19, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Zar nije moglo nešto kraće od minijatura?--Uskboy 17:30, 24. kolovoz 2008. (CEST)

bit će --Dalibor Bosits ^© 17:35, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Mini? Malo? Weee? :) --Aby ssus 20:07, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Kit-body i ostalo[uredi kôd]

Dal netko zna kako se postavljaju na wikipediju kit body, i ostalo, jer želim na moj članak na kojem trenutno radim postavit boje kluba, nešto slično kao na en. wikipediji jer je na pr. pogledaj postavljen u wikimediu commons, a za članak Valencia nemogu nać originalni dres samo onaj stari od sezone 2006/2007, ako neko zna to napravit nek mi se javi, a po mogućnosti ako zna da mi postavi to na stranicu pogledaj. --Napoli SSC (razgovor) 13:07, 23. kolovoz 2008. (CEST)

Moje blokiranje[uredi kôd]

Hvaljen Isus i Marija!

Mene je gospod suradnik Sobrero blokirao.

Da li je vec upozoravanje vrijedanja razlog za blokadu, (nestasluk)? u ovom kontekstu: Lazni podaci o slici [6]

Ja gospodinu Sombrero nisam reko da je on ustasa ili cetnik, niti da je ljevicar ili desnicar. A ja nisam niti desnicar niti ljevicar, niti ustasa, partizan ili cetnik. Ja sam Hrvat, koji vidi da gospodin sombrero ima cudno svatcanje svog polozaja. Mene nezanima jeli on Bosnjak ili Meksikanac, moze biti i eskimo bez frizidera!

Takoder sam moje misljene slobodno ovdje izjavijo: [7]

Ako je to vec razlog za blokadu po tzv. "osobnom vrijedanju", dokaz je da gospodin Admin Sombrero (Mučačo) koristi svoj polozaj za sprecavanje konstruktivne kritike, a da negovorimo o nojtralnosti koju nema.

Zbogom, --Hrvatski Sinovi (razgovor) 21:54, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Drugim rijecima, suradnik uhvacen u lazi kod postavljanja slika sadi otvoreno priznaje da je ovdje sam sebi dao podrsku, a pretvarao se da je neka druga osoba. Ako se zelis sam pokopat, jako ti dobro ide. --Pancho W. Villa (razgovor) 11:31, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Nekako se nesto nezeli svatiti od strane gornjeg admina. Ja nisam Suradnik:Mostarac! Nezelim da se moje upozorenje koristi

da se covijeku naskodi bez razloga. Kako mozete tako lagati i podmetnuti neistinu? Ja pisem iz Njemacke, a ne iz Hercegovine!

Normalno za takvu izjavu trebalo bi Vam oduzet adminstraciju. Boze mili, svacega na ovom svijetu!! I takoder netrebate

moje komentare brisati, jer ja nisam carapa niti soknica. Ako treba upotrebite ChekUser i uvijerite se sami da govorim

istinu. Oprostit cu Vam za pometnutu nistinu, Suradnik:Sombrero.

A mene molim lijepo ne blokriajte ponovo, jer ja sam Vam samo reko da nije ok vrijedat covijeka

"na pametan nacin", bilo odakle dolazi. Sta se mene tice, zelim isto ovdje sudjelovati na hr.wikipediji, iako sam

hercegovacka-hrvatska "dijaspora". P.S. Ja dajem svakome Hrvatu podrsku - bio sa jupitera ili iz bermudskog trokuta, pogotovo iz "moje" Hercegovine :-). --Hrvatski Sinovi (razgovor) 22:30, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Bruka i sramota - samo to o blokiranju.--Uskboy 23:16, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Mozda suradnik Usk misli da je OK krasti slike s interneta?

Ili isti suradnik misli da je u redu da se blkirani suradnik predstavlja ko novi suradnik, te se pokušava izvući od vlastitog laganja napadom na drugom frontu, na onom koji više dira u srce prosječog suradnika ovdje, makar s lažnim argumentima?

Da čujem, uskopljanac? --Pancho W. Villa (razgovor) 06:41, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Ja sam uskopljak, :), mislim da je u redu 2 tjedna. Lopovluk NE podržavam.--Uskboy 12:42, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Zašto se polemizira o krađi s interneta SAMO slika? A što je s tekstovima? Zar prepisivanje (prevođenjem) tekstova s drugih Wikipedija, na bilo kejem jeziku, nije krađa? Zašto dvostruka mjerila? Ne želim se potpisati da nebi i ja bio blokiran.

Svi doprinosi na Wikipediji su pod GNU licencije za slobodnu dokumentaciju, dakle slobodni uz navođenje vrela. Svaka licencija ima svoje uvjete uporabe. --Roberta F. 15:13, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Otvorih tu GNU licencu kad ono na stranskom jeziku. Eto prigode ljubiteljima prevođenja... Znatno bi bilo korisnije to prevesti nego tuđe članka. Ponavljam:Ne želim se potpisati da nebi i ja bio blokiran.

Možda se govori o slikama zato što se tekstovi na Wikipedijama objavljuju pod GFDL licencijom? Vidi i dio o tome kako se tretiraju prijevodi. Dijeljenje doprinosa licenciranih kao GFDL se u jednu ruku i potiče. Po suradničkim stranicama za razgovor, kako ove, tako i drugih Wikipedija, mogu se vidjeti molbe za prijevode članaka s ovog ili onog jezika u zamjenu za neki drugi prijevod, veće Wikipedije imaju i timove za prijevode s pojedinih jezika. No, još nikad nisam vidjela da je netko nekoga vukao za rukav i molio ga da postavi sliku zaštićenu autorskim pravima i to još kao svoju. Dvostruka mjerila? Ne bih rekla. Možda samo nedovoljna informiranost o GFDL-u. I nemojmo podcjenjivati prevođenje članaka. Da je tako jednostavno kao prepisivanje, sve bi Wikipedije, pa tako i naša, imale puno više članaka. Kod prevođenje se također treba služiti dodatnom literaturom, a bez poznavanja teme o kojoj se piše nećete dogurati dalje od uvoda, barem što se kvalitete tiče. --MayaSimFan ☎ 15:24, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Podržavam ovo oko kvalitete prijevoda (bilo gdje; ne samo na Wikipediji), no ne slažem se da ih treba biti toliko. Nije istina da se ne može napisati novi tekst, bez stranih izvora, jer prijevod ipak nije izvorni rad tj. originalno djelo. A članci bi ipak to trebali biti. Tu sada dolazimo do teme koliko se koji autor razumije u ono što piše ili piše. Oni koji pišu zapravo prevode, a oni drugi stvaraju nešto izvorno. Ovdje ne mislima isključivo na Wikipediju. P:S: Ne želim se potpisati da nebi i ja bio blokiran.

Naprotiv. Vanka ti i privod smatradu autorskin dilon. To se pokazalo kod slučaja De Administrando Imperio: izvorniku je odavno isteklo autorsko pravo, ali privodu na engleski nije.
Postojidu teme koje uopće nisu privedene na hrvatski, ali jesu na engleski. Wikipedija je prigoda da se omogući našin ljudima približavanje tih tema privođenjen tih članaka na hrvatski, ka' i stranciman približavanjen hrv. tema. U tome je veličina i značaj Wikipedije.
Što misliš, koliko je Hrvata znalo da je rodijak Vlatka Mačka, njegov prizimenjak, bia general poljske vojske u 2. svitskon ratu? Što misliš, koliko Poljaka zna za Zlatka Čajkovskog i "Poljska u mome srcu"?
Poznavanje tema je relativna stvar. Gomila ekipe zna ili može znat, primjerice, hrv. povist, a sve isto ju iskrivljava po pojedinin Wikipedijaman. Kubura (razgovor) 23:18, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Blokiranje suradnika Mostarca[uredi kôd]

Suradnik Mostarac blokiran je zbog kršenja autorskih prava. Zbog ničeg drugog. Zbog toga će svaki suradnik bez iznimke biti blokiran i ne izvlačite druge razloge, jer ih nema! Neki nikako ne žele shvatiti da upravo zbog kršenja autorskih prava cijeli projekt Wikipedije može nestati, onda će nam svima preostati pisanje blogova i črčkarija na papiru. Nije bez razloga svakome suradniku bila poslana ona velika žuta obavijest o sređivanju slika. Izmišljanje podataka, kršenje autorskih prava spada među teže prekršaje i zapravo je Mostarac blago kažnjen. --Roberta F. 12:56, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Da, blokiran je zbog upotrebe slike koja nije njegova, a sta je sa njegovim doprinosima u Hr.wikipediji?, gdje su ti hrvatski wikipedijanci koji su dosada pisali o Hrvatima u/iz BiH. Zar je rad suradnika Mostarca naskodijo Hr-wikipediji? Mislim da nije. Lijep pozdrav, Roberta. --Hrvatski Sinovi (razgovor) 22:30, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Na Wikipediji na hrvatskome jeziku možemo bez nepotrebnih anglizama[uredi kôd]

Posljednih dana pojavio se veći broj poruka, čarobnih riječi, naziva suradnika koji su prevedeni. Možda za neke nazive i nisu pronađena najbolja rješenja, no bolje prijedloge primamo vrlo rado. Kolika je zainteresiranost suradnika za prijevodima može se vidjeti i po količini prijedloga na ovoj stranici. Prijevodi tih naziva nisu naša posebnost, već i Wikipedije na drugim jezicima prevode na svoj jezik, a zašto je potrebno prevoditi s engleskog jezika, a ne olako preuzimati anglizme pojasnit ću citatom akademika Stjepana Babića: "Sa snažnim razvojem prirodnih znanosti i tehnike razvija se i znanstveno i stručno nazivlje. Zbog svjetske prevlasti engleskoga jezika opasnost nam dolazi od njega jer danas uglavnom preuzimamo samo anglizme. Na stotine. Po jednoj vijesti u Americi je skupljeno vće oko 8 500 000 stručnih naziva, riječima: osam i pol milijuna (podatak iz 1995. godine). To sa snažnim razvojem međunarodnih veza prijeti da poplavi svaki jezik, a posebno jezike malih naroda. Ako je rječnik od 120 000 riječi već veliki riječnik, onda možemo zamisliti što je to prema osam i pol milijuna, ali mnogi kao da te opasnosti nisu svjesni." Jezikoslovac Babić je zajedno sa stručnjacima radeći na tehničkim rječnicima uspio među četrdeset i tri tisuće naziva smanjiti brojku anglizama na manje od četrdesetak, laser i radar su ostali, za software i hardware nisu pronađena tada najbolja rješenja, no privremeno je "bolja i hrvatska krpljevina nego čist anglizam. Anglizam se može dugom upotrebom ustaliti, a krpljevina otvara mogućnost traženja boljega. Važno je da nije zatvoren put hrvatskim rješenjima." (Stjepan Babić, Hrvatski jučer i danas, NIP Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X) --Roberta F. 15:10, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Ako mogu izraziti svoje pozitivno mišljenje o tome :):

Prema Ah, taj hrvatski! Primjeri su:

Pay (zapravo, plaćanje) i megastore (veleknjižara)

--Vatrena ptica (razgovor) 15:20, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Ako malo proučite što su u stvari anglizmi, vidjet ćete da vuku porijeklo sa svih strana svijeta. Engleski jezik prihvača i upija sve ono u čemu dolazi u kontakt. Jezik, bilo koji, a poglavito jedan internacionalni kao što je engleski trpi goleme promjene. Riječ nastaje na prirodan način, njihovom upotrebom, a ne njihovim izmišljanjem čime se bavi spomenuti jezikoslovac. Tako da sjedne pa napiše 1,000 riječi, zamjenu za tobožnje anglizme. I što dalje, podijelit će nam rječnike i trubiti kako moram nazvat neku stvar. To su bedastoće kao i uvrtnjak, zrakomlat i najbolje da kao Indijanci lokomotivu nazivamo vatreni konj. Posao jezikoslovca nije izmišljanje naziva za pojedine stvari, oni se time ne bave. Oni riječi proučavaju. U kontaktu sa drugim kulturama nastaju nove riječi pa i cijeli novi dijalekti unutar jednog jezika (pogledajte samo Primorje, Dalmaciju i Slavoniju i kako se osjeća utjecaj drugih jezika). Održat se može samo ona riječ koja sama izlazi iz usta, koja se rabi i koristi u svakodnevnom govoru. Ne može ti je nekakav jezikoslovac utuvit u glavu, i natjerat da je rabiš jer je neprirodna, strana i nepoznata, nastala na umjetan način. Ja glasam za lokomotivu, radio, televiziju, a vatrenog konja i uvrtnjake i dalekovidnice jezikoslovcu. Neka ih piše sebi i svojoj ženi, meni ne. --Zeljko (razgovor) 23:57, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Ne razlikuješ anglizme od čistih anglizama o kojima se govori. Morfološki neprilagođen reality show nije isto što i kompjuter. I u tom je poanta. --Aby ssus 02:38, 26. kolovoz 2008. (CEST)

ma da, …Izmišljanje nazivlja je glupost,... dokoličarenje u pomanjkanju korisnog rada i korisnih aktivnosti. Svaka riječ mora imat svoju povijest nastanka. Izmišljotina je nema, i neprirodna je. I najstarije najengleskije riječi vuku porijeklo iz raznih jezika. Pa to se događa i hrvatskom i svakom drugom jeziku. Novo 'korisno' nazivlje dolazi kroz znanstvenu literaturu i druge medije. A ono beskorisno nazivlje što se nameće kroz kojekakav šund, je privremeno. Ne mogu uhvatiti korijena i ubrzo će nestati i biti zaboravljene. Što ćemo kad mi nemamo znanstvenika koji se bave takvim poslovima pa da nam donesu koju novu hrvatsku riječ, nastalu na znanstvenom polju ili neki kroatizam iz nekog egzotičnog jezika, iz kakvih potječu bezbrojni anglizmi. Znaš li Abyy usput možda što znači riječ 'mast', hrvatska je i, pazi, ne ona svinjska. --Zeljko (razgovor) 04:00, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Naravno, poredbena mi je lingvistika struka. Boja. Vidi se to u masnica, kao i modrica. Izvedena od glagola mazati, a značila je poslije naknadno i boju puti, danas je to arhaizam već (npr. bio je bijele/crne masti). Dalje, to "privremeno" nazivlje i nije toliko privremeno jer je uzelo maha, nažalost. Pa sve vrvi od evenata i celebrityjima u showovima i na red carpetu. I zato Roberta ne govori o "zrakomlatu" nego o neprilagođenicama. --Aby ssus 14:22, 26. kolovoz 2008. (CEST)

naravno i ja sam protiv takvih riječi -neprilagođenica, baš slatko. --Zeljko (razgovor) 14:42, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Aby je odmah vidjela na što mislim :*, no i ja ću neš dodat na mašćenje, poli Primorci se more čut : "Ala ne masti", "Ča mastiš?" (ne samo za pituranje, već i za izmišljanje), kadi se još rabi, ne znan, Kubura?. — Prethodni nepotpisani komentar napisala je Roberta F. (razgovor • doprinosi) 20:30, 26. kolovoz 2008.

ne masti ili 'ne farbaj' , znači da taj laže; kaže se i za neke prefrigane lupeže ' premazan je svim mastima' , ili premazan je 'svim bojama' . To naša Abby zna sigurno. Ipak smatram da su rijetki koji znaju značenje riječi mast, ali znaj u što znači mastiti ili farbati. --Zeljko (razgovor) 11:25, 27. kolovoz 2008. (CEST)

Je, Zeljko. Samo veliku ulogu u ričiman odigradu nacionalno i jezično svjesni i ponosni novinari. Zahvaljujući takvim novinarima u računalnim časopisima i njihovom marljivom radu 1990-ih, hrvatski su se nazivi za računalne dilove uvriježili.
Nu, da se razumimo: tuđice se ne zamini priko noći, nike pute to traje desetlićiman. Što se nenapadnije i što kakvoćnije privod/nova rič uvede u jezik, to bolje uđe. Veliku ulogu u temu imadu mediji.
Inače, Zeljko, znaš li koliko smo dugo privodili eng. nogometne izraze? Dugo vrimena (igralo ga se u Hrvatskoj već pola stolića, došla je 1941.) se, primjerice, za poluzavršnicu pisalo "semifinale", "cup" za kup, "goal" za pogodak/gol, "corner" za udarac iz kuta i tako dalje.
A tu je bila i velika uloga jezično svjesnih športskih novinara i športskih radnika. Kubura (razgovor) 10:58, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Tako je, ja nisam rekao ništa kontra. Nego potvrđujem da kojekakvo smeće koje dolazi iz stranih jezika putem propagandi, etc., ne može da se održi u jednom jeziku (ni našem, ni englesom, ni bušmanskom), jer se privremeno pojave i nestanu. Ne govorim o riječima, koje nastaju iz potrebe, normalnim putom na nekom znanstvenom polju. One se lako putom medija prihvaćaju. Govorim da riječi ne stvaraju lingvisti nego stručnjaci, svaki na svome polju. Primjer: Ne treba lingvist agronomu, da da ime sorti jabuka koju je proizveo. --Zeljko (razgovor) 11:58, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Predlozak "Naselje"[uredi kôd]

Moze li mi netko pomoci postaviti {{Naselje}} na Baošići? Nikako da postavim lokacijsku kartu. --Pancho W. Villa (razgovor) 13:18, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Izabrani članci[uredi kôd]

Neki su već primijetili da se promijenio način glasovanja za izabrane članke (samo tehnička strana, bez brige :), u Daliborovoj produkciji. Sada svaki tjedan ima svoju podstranicu na kojoj se glasuje, a glavna je stranica (/Prijedlozi za izabrane članke) zaštićena zato što više nema potrebe uređivati ju. Za članke se dakle glasuje klikom na uredi uz podnaslov na WP:IČ/PIČ, a prijedlozi se dodaju klikom na "Dodaj prijedlog". Nakon što glasovanje završi, na stranici za izabrane članke pojavljuje se novi tjedan za predlaganje, a staro glasovanje se samo "arhivira" (vidi kod). Sve ostalo ostaje isto.

Stvar je riješena ovako zato što je Wikipedija:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke postala najuređivanija stranica na hr.wiki s 2594 uređivanja zaključno s 31. 5. 2008. Osim toga, nakon završetka glasovanja, glasovanja su cut/pasteom (izreži/zalijepi ) prebacivana u arhive i tako se gubio pregled promjena nastalih tijekom pojedinih glasovanja. Sad se sve može još ljepše vidjeti, a neće više dolaziti ni do zabuna pri predlaganju (kad npr. prijedlog završi u glasovanju koje je gotovo ili je već počelo). To je uglavnom to, ako sam nešto zaboravila spomenuti, pitajte --MayaSimFan ☎ 15:20, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Osetija i Abhazija[uredi kôd]

Južna Osetija i Abhazija.

Jesu li priznate? Nisu, vecina ih ne priznaje.

Jesu li nepriznate? Nisu, Rusija ih priznaje.

Jesu li "djelomicno priznate"? Nisu, takav pojam ne postoji.

Pobogu, sta su onda?

Nastavak na Razgovor o predlošku:Europa. --Pancho W. Villa (razgovor) 17:03, 27. kolovoz 2008. (CEST)

Priznate samo od Ruske Federacije. --Suradnik13 (razgovor) 17:07, 27. kolovoz 2008. (CEST)

Da, to pise i 4 reda gore. --Pancho W. Villa (razgovor) 17:10, 27. kolovoz 2008. (CEST)

Jedina samostalnost može biti ujedinjenjem osetskih zemalja, jer u obje Osetije žive Oseti. Južna Osetija nikad neće postat država, jer ako izađe iz Gruzije postat će dio Rusije. A da će Rusi dat njima samostalnost, to mogu samo sanjat. Znači postat će ruskom republikom, a to je i cilj Rusa. Figu oni njih vole, gladni su zemlje i vlasti nad drugima. --Zeljko (razgovor) 18:04, 27. kolovoz 2008. (CEST)

Nedolična i neprimjerena suradnička imena[uredi kôd]

Hoće li tko jednon počet čistit nedolična i neprimjerena suradnička imena? Gleda san popis suradnika i svakakvih nalazin. Kubura (razgovor) 10:36, 1. rujan 2008. (CEST)

Ovo je pitanje za administratore. Kubura (razgovor) 11:27, 1. rujan 2008. (CEST)

Prijevi pojedinacna imena. Ovakva informacija nam nije (dovoljno) od koristi.

--Pancho W. Villa (razgovor) 12:08, 1. rujan 2008. (CEST)

Pa, čitate li vi stranicu Posebno:Suradnici?

Ne, ne citam. Puno je likova, pa tesko pratim radnju ;)). --Pancho W. Villa (razgovor) 16:09, 1. rujan 2008. (CEST)

Evo, recimo, ova imena [8], [9], [10], [11], [12], [13], [14], [15], [16], [17]...
Za početak. Kubura (razgovor) 16:03, 1. rujan 2008. (CEST)

U principu, trebalo bi im prisilno promijeniti ime u, redom suradnik:Neprilično ime (1) pa na dalje. Treba potegnit birokrate za rukav, "obicni" admini tu ne mogu nista nego blokirat, sto ne mijenja nista. --Pancho W. Villa (razgovor) 16:07, 1. rujan 2008. (CEST)

Postupak je slijedeći: kada se primijeti suradničko ime koje sadrži psovke, vrijeđanja ili neki oblik napadačkog ponašanja, bilo koji administrator takvo ime treba blokirati zauvijek, a suradnika čije ime nije u skladu s pravilima o suradničkom imenu, može bilo koji administrator ljubazno zamoliti da pročita pravila o imenu, razmisli o promjeni i doda mu poveznicu na stranicu gdje se postavlja zahtjev za promjenu suradničkog imena. Birokrati ne mijenjaju imena samovoljno, a i postupak za ustupanje suradničkog imena ima svoju proceduru. Ako neki suradnik s neprimjerenim imenom odbije postaviti zahtjev za novo ime, tada birokrat blokira taj suradnički račun. Koliko vidim, neka od suradničkih imena navedenih kao neprimjerena su blokirana, a prezime Kurčinak postoji u stvarnom životu, no, u stvarnom životu ima i daleko čudnijih prezimena koja su npr. na Grobniku nešto najnormalnije. --Roberta F. 18:15, 2. rujan 2008. (CEST)

Bizanćani ili Bizantijci??[uredi kôd]

Kako se ispravno kaže: Bizanćani ili Bizantijci? U članku Atanagild sam koristio Bizanćani, jer mi ovo Bizantijci vuče previše na srpski - Vizantijci. Molim pomoć! Blek Stena (razgovor) 10:46, 1. rujan 2008. (CEST)

Bizantinci. 78.3.21.138 11:07, 1. rujan 2008. (CEST)

Slažem se sa IP-om!--Uskboy 11:08, 1. rujan 2008. (CEST)

Ispravljeno. Hvala! Blek Stena (razgovor) 12:23, 1. rujan 2008. (CEST)

Wikipedija:Željeni članci[uredi kôd]

Primjetio sam kod Wikipedija:Željeni članci nešto što bi se možda moglo promijeniti na bolje. Dakle, kada sam kliknuo na Dodavanje nove želje, otvorio mi se okvir za uređivanje sa svim dosadašnjim unesenim željama. Ne bi li bilo bolje da se otvori prazan okvir, poput ovoga u Kafiću kada se klikne Dodajte novi komentar? Blek Stena (razgovor) 19:32, 1. rujan 2008. (CEST)

Ne znam gdje si kliknuo, ali kad ja kliknem na Dodajte novi zahtjev ili želju, meni se otvori novo poglavlje. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:52, 2. rujan 2008. (CEST)

Wikipedija:Željeni članci, a ne Wikipedija:Zahtjevi i želje. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.164.133.228 (razgovor • doprinosi)

Aha. Nazalost, nije moguce ispuniti zahtjev jer se nove zelje stavljaju na vrh, a ne na dno. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:18, 2. rujan 2008. (CEST)

Dobro. Ja sam mislio da se to nekako može sredit. Ali hvala što je bar netko odgovorio. Blek Stena (razgovor) 16:11, 2. rujan 2008. (CEST)

Moglo bi se tako da se ispunjene želje premještaju na drugu stranicu. --89.172.3.118 16:18, 2. rujan 2008. (CEST)

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!