Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Europa
Portal EUROPA Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š.. Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Izabrani članak
Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik. EZUČ je bila prva međunarodna organizacija koja se temeljila na načelima nadnacionalizma i njome je započeo proces formalne integracije tih zemalja koji je u konačnici doveo do stvaranja Europske unije. Osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik prvi je predložio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. kao način da se spriječi budući rat između Francuske i Njemačke. Izjavio je da mu je cilj "učiniti rat ne samo nezamislivim, već i materijalno nemogućim" što je trebalo postići regionalnom integracijom, od čega je EZUČ bila prvi korak. Ugovor bi stvorio zajedničko tržište ugljena i čelika među državama članicama što bi neutraliziralo konkurenciju među europskim državama oko prirodnih bogatstava, osobito oko Ruhra. Zajednicom su upravljale četiri institucije: Visoko tijelo Europske zajednice za ugljen i čelik koju čine neovisno imenovani članovi, Zajednička skupština u koju ulaze zastupnici nacionalnih parlamenata, Specijalno vijeće kojeg čine ministri država članica i Sud pravde. Ta su tijela danas postala osnovne institucije Europske unije: Europska komisija, Europski parlament, Europsko vijeće i Europski sud. Znameniti Europljanin
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala novine Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, te časopis Hrvaticu. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, te za prava žena. Piše komedije, romane, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatske zbilje ondašnjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni. Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Gjalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Širokoj je publici poznata po svojem ciklusu romana "Grička vještica". Jeste li znali?
Države
Geografija
Politika
Vijeće EU · Europska komisija · Europski parlament · Europski sud pravde · Sud prvog stupnja (EU) · Europsko vijeće · Revizorski sud · Gospodarski i socijalni odbor · Odbor regija · Odbor stalnih predstavnika (COREPER) · Europska središnja banka · Proširenje Europske unije · Službeni jezici Europske unije · Europski sud za ljudska prava · Pravna stečevina Europske unije · Pravo Europske unije · Schengenski sporazum · Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Pariški ugovor (1951.) Povijest
Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima Wikipedije
Države: Irska · Grčka · Švedska · San Marino Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm Mora: Tirensko more · Egejsko more · Sredozemno more · Atlantski ocean · Arktički ocean Potrebni članci: Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa Srodni projekti: Wikiprojekt Europa
|