Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 11

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Telefonski broj

Kaže li se telefonski broj ili broj telefona?

Telefonski broj, uvijek je bolje načelno koristiti posvojni pridjev, a onda tek, kao sljedeću mogućnost, konstrukciju s genitivom. --Abyssus 18:54, 19. prosinac 2006. (CET)

Nova ili nova godina

Kada pišem nova godina veliko a kada malo slovo? Kada mislim na sam 1.1. da li onda pšem veliko "Nova godina",a kad mislim na cijelu godinu onda malim " nova 2007.godina?

Točno! Dakle, to je već pitano pa ću citirati samu sebe:
Nova Godina nikad se ne piše.
Zatim, Nova godina, s velikim početnim N označava blagdan koji je 1. siječnja. Ako nekome čestitaš Novu godinu, čestitao si mu taj blagdan/praznik. Ako nekome zaželiš sretnu novu godinu, zapravo mu želiš sretnu cijelu narednu godinu, a ne samo taj jedan dan 1. siječnja. Stoga u čestitkama obično pišem - Sretna ti nova 2007. godina! jer želim iste želje za cijelu godinu, a ne samo čestitati jedan dan. Sve je stvar izbora i namjere. :) Sretna vam nova 2007., wikići, unaprijed. ;) --Abyssus 18:55, 19. prosinac 2006. (CET)

Intervju

Je li ispravno reći...ocjena koja se dobije na usmenom intervjuu?

Zašto, pobogu, ako je očito riječ o - razgovoru? ;) --Abyssus 17:16, 20. prosinac 2006. (CET)

Filmovi

Koji je pravilan pridjev od sljedeća dva: akcijski film, ili akcioni film?--Treecko 00:40, 27. prosinac 2006. (CET)

Akcijski. Akcioni je u srpskome i bosanskome jeziku, kao i ostali pridjevi na -oni (organizacioni primjerice naspram organizacijski). --Abyssus 09:56, 27. prosinac 2006. (CET)

Uništeni stan

Nositelj stanarskog prava na uništenom stanu... je li ispravno, ili drugačije a da se ne mijenja smisao?

Nositelj stanarskog prava uništenog stana. Ovo prvo administrativni je i ne pretjerano dobar način izražavanja, što, zar stoji na stanu? :-))) --Abyssus 15:15, 27. prosinac 2006. (CET)

Lobirati

Ova je riječ sve češće u upotrebi pa me zanima da li ju treba smatrati dijelom standardnog hrvatskog leksika. Koji je kriterij za to? I kako saznati od kada se neka riječ takvom smatra? Pogledao sam objašnjenje za posuđenice i nešto mi ni tu nije jasno. Piše da posuđenice mogu biti tuđice, usvojenice, ili strane riječi. Što je s onim riječima koje sigurno jesu posuđenice, ali se ne mogu smatrati tuđicom ili stranom riječi (bar po navedenim definicijama), a sigurno nisu ni usvojenice jer "paraju" uši?

Molim i pojašnjenja nekih nedoumica koje sam imao već pri pisanju ovog pitanja. Već u prvoj rečenici nisam bio siguran da li je bolje napisati "uporaba", a čak niti da li bi bila greška da sam umjesto "ju" napisao "je".

Molim i da me netko uputi kako što jednostavnije pretražiti tekst arhiviranih pravopisnih pitanja kako mi se ne bi dogodilo da vas gnjavim nečim na što je već odgovoreno.--Soliitho 10:41, 28. prosinac 2006. (CET)

U hrvatski leksik ulaze i posuđenice i naše riječi. Ako za neku riječ imamo zamjenu u hrvatskome jeziku koja je uglavnom denotativna onda ona ima prednost. No, ako nemamo zamjenu, a imamo više inačica, bira se ona koja se najviše osjeća "našom", to je nekakav općeniti kriterij, znači, gleda se koja je najusvojenija usvojenica, najraširenija, smatrana hrvatskom riječju. Evo zgodan primjer - pozornica (stsl, rus.) - scena (grč., lat.) - bina (njem.) - stage/stejdž (eng.). Sve navedene riječi označuju istu stvar, ali je u uporabi uglavnom riječ pozornica, budući da vuče korijene iz staroslavenskog koji nam je iz očitih razloga najbliži, ali je utjecajem antičkih uzora raširena i scena, a poslije, germanizacijom, i bina. U novije se vrijeme sve češće u medijima govori o eventima na stageu i ostalim blesavoćama. Vrijeme, dakle, ima bitan karakter, a narod odlučuje hoće li nešto prihvatiti ili ne. Moje je mišljenje da nema smisla koristiti stage, kad, pobogu, imamo tri druge riječi, prilagođenije hrvatskom jeziku, od tog anglizma! No, da skratim priču, prednost uvijek ima hrvatska riječ, što se standardnog leksika tiče. Nakon toga nekako prirodno dolaze europezimi, a u novije vrijeme i anglizmi koji su zapravo latinizmi. Primjerice, netko govori da je nešto afirmativno, misleći da koristi anglizam, a zapravo koristi stari latinizam, zbog činjenice da je engleski velik dio leksika posudio od latinskog (a potom i njemačkog te francuskog jezika, pravi mišung (> mješavina ;))!
Dakle, ako za neku riječ nisi siguran, pogledaj u pravopis predlaže li se kakva zamjena, ili u Jezični savjetnik IHJJ, ili - pitaj ovdje. :) Hrvatski bi se leksik trebao čuvati, lijepo ga je obogaćivati novim riječima, ali ne na štetu samoga jezika!
Dalje - da, bravo, dobro pitanje. :) Posuđenice se dijele na tuđice, usvojenice, strane riječi i - prilagođenice. Očito zaboravih napisati o prilagođenicama, sad sam postavila stub, dopunit ću ga (hvala, zaboravila bih inače). :-))) To su te riječi, dobro su prilagođene hrvatskome jeziku (prefiksacije, sufiksacije, tvorbe, fonemi), ali se osjete da su strane... Primjerice navedeni glagol lobirati, osim što je anglizam, on je i posuđenica, ali i prilagođenica. Tuđica nije jer je u skladu s tvorbenim pravilima hrvatskom jezika.
Zatim - uporaba, poraba, upotreba, biraj što ti je uhu ili srcu draže. Izvorno je bila poraba, a zatim dobismo i upotrebu te se analogijom prema potonjoj stvorila i uporaba. Ali pazi - postoji zloporaba i zloupotreba, samo to. A glagoli - uporabiti, rabiti, koristiti, upotrebljavati, biraj, ovisno o stilu. :)
O ju/je pisah ovdje. Iskreno, prirodno mi je govoriti je umjesto ju, tako pišu i gramatike, premda nova Silić-Pranjković unosi i mogućnost da ju ostaje. Smatram da bi se trebala dopustiti dvostrukost, ipak, u tradiciji je bilo ju (nju), a s vremenom je genitivni oblik postao akuzativni, stoga i to treba poštovati. No, vrijeme će pokazati, a dotad, prema normativnim priručnicima, je ima prednost.
A za arhiv pogledaj ovdje, navedene su teme. Ako nisi siguran ili odgovor nije dovoljno detaljan, pitaj ovdje, rado ću pokušati odgovoriti. Sve najbolje, sretna Nova godina i sretna nova 2007. godina. :) --Abyssus 14:41, 28. prosinac 2006. (CET)
Iskreno zahvaljujem. :) Molim samo još informaciju od kada je prilagođenica "lobirati" dio hrvatskog leksika? Kako se to i u drugim slučajevima najjednostavnije može ustanoviti?
Što se tiče pregledavanja arhiva, znao sam za stranicu s pregledom tema, ali sam se nadao da postoji neki način istovremenog pretraživanja ukupnog teksta postavljenih pitanja i odgovora. Jasno je da mogu otvarati jednu po jednu stranicu (arhiv 1, 2, 3...). To je već i sad mala muka, a s vremenom će se broj tih "arhiva" sigurno i povećati. Na moju radost. :) S druge strane, pretraživanje teksta postat će sve teže. :( --Soliitho 11:35, 29. prosinac 2006. (CET)

Greškolov

Lukavci s omiljenog mi internetskog foruma skovali su riječ "greškolov". Greškolov je potraga za pogreškama u prijevodu s engleskog. Je li "greškolov" dobar ili bi ga trebalo preimenovati u "pogreškolov"? Spominje li se igdje "greškolov"?

Lijepo tvoreno, doista, pohvale. Greška i pogreška ravnopravni su oblici, premda bi u biranijem jeziku prednost imala pogreška, zbog glagola pogriješiti, a ne griješiti, koji ipak nema potpuno denotativno značenje. A sa strane jezične ekonomije, pogreškolov bio bi prilično nezgrapan, ovako je kraće, jasno i baš - slatko. :-)))) Volim kovanice, očito, i prvi put za nju čujem, nigdje se ne spominje, ali ću je koristiti, hehe. --Abyssus 22:54, 28. prosinac 2006. (CET)

Dobra večer ili dobro večer

Dobra večer! ;)

Kao što vidite, napisao sam "dobra" večer. Riječ "večer" je imenica ženskog roda, prema tome ja sam za "dobra". Čuo sam i pročitao, za mene, razne baljezgarije da je večer kroz povijest provlačena i kao imenica muškog i srednjeg roda? Je li to istina?

Molio bih odgovor, kaže li se dobra ili dobar večer?

P.s. dobro večer, dobri večer, dobro veče itd. odmah odbacujem kao pravilno.


Hvala i pozdrav,

Toni.

Dobra večer, isključivo. Ovo što si napisao točno je, kroz povijest je doista variralo, a dulje je vrijeme bila muškog roda. Napisat ću detaljnije kad nađem vremena. --Abyssus 22:30, 29. prosinac 2006. (CET)

Fizija ili fisija, fuzija ili fusija

kaj je ispravno?? help

Joj, znaš, sad si na terenu na kojem se vode polemike. Ali, ja sam na strani izgovora, premda volim klasične jezike. Imaš jednu struju koja teži pisanju onako kako je etimološki u klasičnim jezicima (ti isti često žele i klasične naglaske poput anti'ka, a ne uobičajeno a'ntika). Znači, ta struja piše insistirati, konsekvenca, fisija, fusija itd. Druga pak vodi računa o normalnome hrvatskome izgovoru - inzistirati itd., što mi je - logičnije i prirodnije u našem jeziku. Dakle, može oboje, ali preporučujem fiziju i fuziju. :) Inače, postoje situacije kad se i ja ravnam prema klasičnim jezicima, ali samo ako je postojalo udvojeno s u riječi (dissertare > disertacija itd.), ali to sad nije bitno. Dakle, odaberi stranu. :) --Abyssus 14:42, 2. siječanj 2007. (CET)

n/r

Je li ispravno pisati skraćeni oblik n/r, ili punim riječima na ruke? Kako glasi skraćeni oblik od riječi velečasni?

Ma bolje cijelim riječima... Vlč. --Abyssus 16:07, 4. siječanj 2007. (CET)

Istekom rokova

Istekom rokova iz .... institucija raspolaže stanovima za koje nisu zaključeni ugovori o otkupu stana... Može li glasiti ovako?

Ma može. Tako se divno osjeti taj administrativni stil. :-))) --Abyssus 16:25, 4. siječanj 2007. (CET)

fra

Piše li se fra s tačkom ili bez.

Bez. --Abyssus 12:06, 5. siječanj 2007. (CET)

Videonadzor

Molila bih Vas da mi odgovorite da li se riječ video nadzor piše kao video nadzor ili kao videonadzor?

Unaprijed hvala

Nije potrebno oslovljavati me sa Vi. ;) Videonadzor. Jednako se tako pišu sve riječi s audio-, foto-, tele-, bio- i slične. --Abyssus 12:06, 5. siječanj 2007. (CET)

Kruh ili hljeb

Jesu li to dvije razlicite "stvari" ili ne? Ako nisu, pretpostavljam da je ovo 1. ispravno, ali vise vjerujem vama ;)

Nisu. Bez obzira na to što danas brojni misle da je to srbizam, hljeb je normalna hrvatska riječ, ali znači različito od njegova značenja u srpskome jeziku. Hljeb je kod nas kruh okrugla oblika. Dakle, možeš imati hljeb, hljepčiće, hljeb kruha, ali hljeb i kruh nisu jedno te isto. Hljeb je u srpskome istoznačnica za naš kruh i oni ne prave razliku. Naime, često se tvrdi da je to srpska i nametnuta riječ, ali u našoj književnosti prisutna je od davnina, evo primjera:
Koliko najamnika u oca mojega imaju hljeba i suviše, a ja umirem od gladi! (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga)
Sama je riječ kod nas od početaka - staroslavenska riječ hlĕbЪ (čita se jednako) označivala je kruh i komad okruglog kruha, a pogotovo je spominjana u misnim tekstovima jer se kao Tijelo Kristovo obično koristio takav okrugli kruh koji se potom dijelio. Stoga, i kruh i hljeb hrvatske su riječi, ali različitog značenja. --Abyssus 16:33, 5. siječanj 2007. (CET)

Malo prije ili maloprije

kaze li se malo prije ili maloprije?

Malo prije. Odvojeno, dakle, obje riječi imaju svoj naglasak i nije jedna (prilog). --Abyssus 10:42, 7. siječanj 2007. (CET)

Aktivacija ili aktiviranje

U uputstvu za aktiviranje određene usluge, davatelj usluga mobilne telefonije piše: Popunite zahtjev za aktivaciju GPRS usluge. Je li to ispravno i nije li primjerenije za aktiviranje GPRS usluge?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.39.107.124 (razgovordoprinosi)

Može oboje, premda prednost dajem upravo tom što su napisali. Aktiviranje podrazumijeva dulju radnju, a ovo je gotovo u hipu. :-)) No, sudeći prema našim operaterima, hm... :-))) --Abyssus 11:03, 8. siječanj 2007. (CET)

Imena rijeka

Znam da za strane gradove u hrvatskom jeziku postoje egzonimi! A šta je s rijekama? Pozdrav!

Aha, postoje. :-) Egzonimi vrijede i za naselja/gradove/sela (Pariz, Rim, Atena, Beč), i za imena država (Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Nizozemska, Velika Britanija), i za razne zemljopisne odrednice - oronime (imena gora) i hidronime (imena voda) itd. Za oronime - npr. Stjenjak, Himalaja, a za hidronime - Temza (a ne Thames), Rajna (Rhein, Rhin), Nil, Kaspijsko jezero, Crno more itd. Dakle, sve su to egzonimi, čim je naš naziv drukčiji od izvornog, da se tako pojednostavljeno izrazim. --Abyssus 11:03, 8. siječanj 2007. (CET)

Autsajder / postranik

Nekidan na HRT-u u emisiji "Najslabija karika": Kako se zove na "A" neprofesionalac? Ženska odgovori "Amater", da bi voditeljica odgovorila da je to "Autsajder"(?). Koliko ja znam to se piše "Outsider". Tko može pomoć? --BorisB. 11:18, 8. siječanj 2007. (CET)

outsider (autsajder) je najbolje objašnjeno u engleskom jeziku --> underdog, dakle osoba bez velikih izgleda za pobjedu nad nekim drugim, a amater je neprofesionalac. za ostalo pitaj abyssus, ona će objasnit postanak riječi bolje i profesionalnije. --West Brom 4ever ® 11:21, 8. siječanj 2007. (CET)
I pokušavam, ali istodobno uređujemo. :-))
Krivi odgovor na pitanje, dobro je rekla - amater je točno. Ali vjerojatno si se zabunio, možda je natjecateljica rekla autsajder? :-) To je posuđenica/tuđica koju smo fonetizirali i tako prilagodili hrvatskome jeziku, premda sama potječe iz engleskog jezika. U engleskom se jeziku ona piše outsider, ali ako je koristimo kao tuđicu kod nas, pisat ćemo je fonetizirano, kao i npr. menadžer, a ne manager i slično. Sama riječ amater dolazi od latinskog amator, a u engleski je ušla preko francuskog, otkud je pokupila i sricanje (amateur). Isprva je riječ označivala onoga koji voli svoj posao, radi ga sa strašću, ali mu nije struka, ali s vremenom je dobivala i pogrdna značenja, baš kao i riječ diletant koja potječe od latinskog delectare, a poslije je primljena u talijanski (dilettante). Autsajder ima očitu etimologiju - out + side, izvan + strana, jedino ako te zanima porijeklo svake sastavnice, ali to mi se sad ne da pisati. :-))
Značenje koje je WBA naveo sporedno je, prvo je značenje onaj koji nije dio nečega, koji je izoliran (koji je postrani!). Inače, riječ mi se ne sviđa budući da imamo jako lijepu Šulekovu zamjenu za to koju često koristim - postranik. :-) --Abyssus 11:31, 8. siječanj 2007. (CET)

Međunarodne institucije

Ujedinjeni narodi ili Ujedinjeni Narodi? Europska unija ili Europska Unija?

Ujedinjeni narodi i Europska unija. Nema potrebe da svaka riječ bude napisana velikim početnim slovom, ne pričamo njemačkim jezikom. ;)--Treecko 21:28, 9. siječanj 2007. (CET)
Priče se pričaju, jezici se - govore. ;) Imena organizacija pišu se tako da je prvo slovo prvog člana veliko, a ostalo malo, osim ako je dio naziva neko vlastito ime. Npr. Zaklada za borbu protiv pušenja, ali Zaklada Ivice Ivića za borbu protiv pušenja. Dakle, Europska unija i Ujedinjeni narodi, kao što je budući mi kolega pravilno riješio. :) --Abyssus 21:31, 9. siječanj 2007. (CET)

Dječji ili dječiji

Šta je od to dvoje ispravno?

Dječji. --Abyssus 13:31, 10. siječanj 2007. (CET)

Helidrom

Ako avion sleće na AERODROM, helikopter na HELIDROM, na ŠTA sleće ZRAKOMLAT ???

U zračnu luku, kao i navedena prometala. Analogija avion-aerodrom nema veze budući da je aero- prevedeno zrak- (-o-plov). Zrakomlat slijeće na helidrom ili u zračnu luku. Usput, pitanje i nije pretjerano ozbiljno, stoga mi se ne da voditi polemiku. --Abyssus 13:33, 10. siječanj 2007. (CET)

Na/pri telefonu

Kaže li se ....je na telefonu ili pri (kraj) telefona? Idem na WC ili idem u WC?

Može oboje. Na telefonu označava da si na telefonskoj vezi, a pri telefonu da si pored samog aparata. Idem na WC, jednako kao idem na fakultet, npr. Ali, ako baš specificiraš da ulaziš u tu prostoriju, bez obavljanja uobičajenih radnji :-), onda druga inačica. --Abyssus 13:36, 10. siječanj 2007. (CET)

Prijeboj

Nisam računovodstvene struke, ali znam što znači saldo, prijeboj, kupac, dobavljač i sl. Međutim vrlo često čujem prebijeni saldo ili još gore saldo prebijen, kupac-dobavljač. Ružno je da ružnije ne može biti. Kad bi moglo bar saldo prijeboja ili prijebojni saldo. Molim vas pomozite mi pojasniti mojim kolegama računovodstvene struke, koji tvrde da termin prebijeni saldo postoji stotinu godina, da je to pogrešno. Jesam li u krivu ako kažem da imenica prijeboj, ni u kojem obliku sklonidbe, ne može glasiti prebijeni. Hvala, Jasminka

Nažalost, niste u pravu. :-) Prijeboj je istoznačna riječ s prebijanjem. A koja se promjena dogodila u riječi? Prijevoj, promjena korijenskog samoglasnika (npr. brati - berem - izbor, a isti je korijen). Dogodila se i alternacija ije/je (refleksi jata) - e u ije i obratno. Stoga, od prijeboj/prebijanje imamo i sintagmu prebijeni saldo, ali je i sintagma prijebojni saldo također dobra. No, ako je uvriježen termin prebijeni saldo, treba poštovati terminologiju struke. --Abyssus 22:45, 12. siječanj 2007. (CET)
Okrutno, ali istinito.

"Prijeboj" je hrvatski izraz za "kompenzaciju", tako je bar prije bilo pisalo u školskim udžbenicima za srednje ekonomske škole.
Sad dolazi onaj okrutni dijel: kada dolazimo do rečenog "prebijanja salda". Tu sad prijevod ispada malo nespretan - zvuči kao da se netkog pretuklo, a ne da se napravilo obični knjigovodstveni zahvat. Kubura 10:59, 19. siječanj 2007. (CET)

Hehe, Kuburo, tu se slažemo. :-))) Ali terminologija je terminologija, hehe. Zna biti i zabavnom. :) --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)

Računalna ili računska lingvistika

Da li je Računalna ili Računska lingvistika? --Roberta F. 20:32, 14. siječanj 2007. (CET)

Prethodno pitanje je smiješno pojednostavljenje problema. Obavezno pročitati ovo. Ivan Štambuk 23:03, 14. siječanj 2007. (CET)
Računalna. Terminologija struke. Isključivo; ostaje tako. Ako puštam priglupo iskovano računarstvo bez pokrića, ostaje i ovo. Jedna osoba ne može mijenjati uvriježenu sintagmu, bila ona kriva ili ne. To ne mogu ja, a ne može ni suradnik. Tvorbeno, prijevod je sasvim točan (ili kako bi se suradnik hrvatski izrazio - akuratan (sic!)). Učiti, učiti, učiti o jeziku i leksikologiji. Premještanja više nema. --Abyssus 02:40, 15. siječanj 2007. (CET)
  • Prva stvar - ta sintagma je uvriježena jedino na FFZG, gdje su uostalom i locirane individue koje su je (pogrešno) skovale. Nema nijedne knjige na hrvatskom koja je koristi. Eventualno neka loše prevedena/prepisana skripta asistenta sa FFZG. Gomiletinu stručnih termina iz računarstva pogrešno koriste nestručni profesori na FOI-u, TVZ-u, ETF-u Osijek etc. Mogu ti ih nabrojati koliko god hoćeš (iako mislim da je ovdje to sad nebitno). Jesu li i to "uvriježeni" pojmovi? Ako nisu, zašto uopće zagovaraš brain-damaged izraz "računalstvo" na stranici za razgovor računarstvo/računalstvo, kad već ustoličena terminologija "isključivo" ima prednost?
  • Druga stvar - objasni mi kako je to točno prijevod tvorbeno točan?. Gdje ti točno vidiš computer u computational? Nije valjda da i ti kao Roberta F. "misliš" da se to više odnosi na računala, mjesto na računske modele?
  • Treća stvar - jesi li svjesna da computational lingustics nema nikakve veze sa računalima? Trebam li još jednom crtati čime se točno computational lingustics bavi?
  • Četvrta stvar - malo skromnosti ne bi škodilo. Povraća mi se od nadmenosti i prepotentnosti kojim je gornji odlomak napisan. Smiješno je kako povlačiš nekakvu "nestručnost" kao argument, kad sam ovdje vjerojatno ja jedini koji razumije u čemu je srž problema. Bojim se da ću, ukoliko odgovor stigne u istom lakonski arogantnom stilu, izbjegavajući bilo kakvu stručnu argumentaciju, tvoje mišljenje morati proglasiti potpuno pristranim (svojoj "ženici" jelte. Sad mi je jasnije zašto te Roberta F. tek tako usputno predložila za "mišljenje", zdušno se smješkajući.) Ivan Štambuk 04:05, 15. siječanj 2007. (CET)
Nastavit ćemo kad završim sa selidbom i ozdravim, sad nemam snage za ovakva primitivna prepucavanja i to pogotovo ne u području u kojem, uz sve dužno poštovanje, niste stručni. --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)
Odlično...za početak bi bilo dovoljno replicirati na drugu stavku. Daklem, glede "tvorbene ispravnosti prijevoda", gdje je točno computer u computational? Da nije to neko "nepostojano er" u praindostaroanglosaksonskom? :) Ajd, živo me zanima mišljenje "struke", lol.
PS: Šarao sam neš po sajtu posvećenom računskoj lingvistici na stranicama FF, ovaj Tadić je retard nulte kategorije, lik praktički nema pojma ni čime se točno bavi. Skoro je pa na razini nekih profesora sa FER-a koji su 30 god predavali neke junk kolegije tipa Osnove elektrotehnike, a sad su odjednom "eksperti" za baze podataka i ine "sam svoj majstor" discipline, a ne znaju ni razliku između propozicijskog i predikatnog računa...baš kao i Tadić između računala i apstraktnog modela izračunljivosti (računskog modela :) Ivan Štambuk 02:23, 26. siječanj 2007. (CET)

Komparacija pridjeva

Što je PRE(prestrašno, preružno, pretužno, prebrzo, prečesto)? Može li se PRE, koristiti uz sve pridjeve ili ima i onih uz koje to naprosto ne ide? Naime, u posljednje vrijeme, u hrvatskim medijima, doista često primjećujem ovaj način naglašavanja pridjeva ili isticanja nečega. Zanima me jeli to u redu i ima li neko pojašnjenje korištenja tog PRE, u hrvatskom standardnom jeziku ?

Jest. Još od staroslavenskog pre (prĕ) kao izražavanje osobine koju subjekt ima u većoj količini od ostalih. Sasvim normalna konstrukcija i u ostalim slavenskim jezicima, a, dakako, dio je i našeg standardnog leksika. Drugi je način izražavanje bio dzelo + pridjev, a označivao je vrlo + pridjev (vrlo drag ili predrag), pri čemu je prvi način izražavanja bio afektivniji. :) --Abyssus 11:32, 18. siječanj 2007. (CET)

Početi s radom

Da li je pravilno npr: početi s radom; nastaviti s štrajkom itd. Hvala

Je li pravilno? ;) Jep, sintagmatske konstrukcije, ostaci nekadašnjih staroslavenskih pomoćnih glagola (načeti i imati). Može ostati, ali ako je moguće konstrukciju glagol + imenica izraziti glagolom, bolje je odabrati glagol; primjerice - postaviti pitanje > pitati. :) --Abyssus 11:32, 18. siječanj 2007. (CET)

Slaganje riječi - imena u rečenici

Molim da mi odgovorite kako ispravno napisati ime "Stipe" u rečenicama: npr. ...Radniku (Stipi ili Stipu ili nešto dr.) odobrava se.... ili ...Dostaviti Stip__ Imam problema sa slaganjem imena kao Frano, Vanja i sl. Unaprijed zahvaljujem.

Stipe se sklanja ovako: Stipe, Stipe, Stipi itd., pri čemu je u genitivu zanaglasna duljina na e, kao u sklonidbi Ante, Ante, Anti... Nikako se ne bi trebali koristiti dijalektalne konstrukcije poput Stipe, Stipeta ili Ante, Antea. Dativ je, ergo, Stipi ili Anti.
Frano se sklanja po normalnoj muškoj sklonidbi - Frano, Frane, Frani itd., za razliku od imena Fran - Frana, Franu. Vanja se sklanja po ženskoj sklonidbi - Vanja, Vanje, Vanji itd., jednako kao i ostali epicenski antroponimi poput Matije ili Saše. --Abyssus 11:32, 18. siječanj 2007. (CET)

Htio ili htjeo

je li pravilno htio ili htjeo?

Htio, isključivo. Htio, htjela, htjelo. Često se analogijom i za muški rod uzima navedeni oblik, ali to je pogrešno. --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)

Nastavak rada sjednice?

Može li se reći da je prvi nastavak rada sjednice završen u 20.00 sati? Znači ako se sjednica održava više dana, znači ima više nastavaka.

Ovo me podsjeća na sapunice i prvi nastavak istih. Ne, semantika to ne dopušta. Ako je nastavak, to znači da se nastavlja, da slijedi poslije nečega s kojim čini sastavni dio kakve cjeline. Stoga, nastavak može biti samo nešto što slijedi nakon prvog dijela nečega. No, često se ta semantička strana zanemaruje pa se analogno izjednačava i dobiva spomenuti prvi nastavak. Rekla bih ovako - Prva je sjednica završena u 20 sati (nule su nepotrebne, a kad bi bile navedene minute, odvojile bi se točkom, a ne dvotočjem - primjerice - 20.30). Dalje se može govoriti - prvi nastavak sjednice itd. zato što je prvi nastavak sjednice zapravo - druga sjednica po redu. Razumijete na što ciljam? :) Ako je nešto nastavak, to znači da je drugo po redu, primjerice kakav film i njegov nastavak. A sam film ne može biti nastavak jerbo se nema na što nastaviti. :) --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)

Legla sredstva?

Može li se reći: sredstva su legla na konto i sl.? Informacija o provalnoj krađi u prostorije, može li krađa biti provalna?

Legla? A može, metonimijom. :) Premda pokušajte izbjeći takav izraz (npr. sjeo mi je novac na račun), bolje je jednostavno reći da ste dobili novac. Sve je bolje od sredstava, veli jedan cijenjeni jezikoslovac - čemu novac nazivati sredstvima? Jezik teži jednostavnosti sporazumijevanja, ne komplicirajte. :) --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)
Krađa, a može, jerbo nije ukradena na neki deseti način. Čuh za taj termin, pogotovo u policijskim krugovima. Doduše, pitanje je koliko se njihovu jeziku može vjerovati. :))) No, ja bih pustila termin, ipak. :) --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)

Istina je, tribalo bi govorit "novac" umjesto "sredstva". Međutim, zapečenost "sredstava" u hrvatskom poslovnom jeziku je za ne virovat (ne kažen da je to u redu) u pojedinim situacijama. Hajde ti reci ili napiši u pojedinim (ne svim)poslovnom izvješćima "novac", a ne "sredstva", blido ćedu te gledat, ka' ono: "što bi to tribalo značit?". Kubura 10:40, 23. siječanj 2007. (CET)

Posjet

kako se pravilno piše posijetu ili posjetu?

Posjet, posjeta, posjetu... Kratki je jat, a imenica je muškoga roda. Dakle, nije ženskoga kao u srpskome jeziku. Stoga je nepravilno reći i napisati u bolnicama primjerice - posjete su od 13 do 15 sati nego posjeti su.... --Abyssus 18:14, 22. siječanj 2007. (CET)

Cvjećarka ili cvjećarica

Cvjećarica. Kao i učiteljica, pisarica. Kubura 10:13, 23. siječanj 2007. (CET)

Pravopis

Koja je razlika u koristenju izraza "negdje drugo" i "negdje drugdje" i sto je od to dvoje ispravnije reci, hvala.

Značenjska. Negdje drugdje, isključivo. Negdje drugo ne znači ništa, drugo znači drugo po redu, a u ovoj sintagmi nema smisla. --Abyssus 16:50, 24. siječanj 2007. (CET)

Razjašnjenje riječi BOK i o "da li"

Pozdrav bok -odkada se je pojavio i odakle i kako je nastao?

Što je ispravnije reći:

da li je moguće? ili je li moguće?

Otkada? Bog bješe izvoran pozdrav još od općeslavenskog književnog jezika, ali je utjecajem obezvučenja na kraju riječi tipičnom za slavenske jezike (usporedi primjerice s modernim ruskim u kojem se zvučni okluzivi na kraju riječi izgovaraju kao bezvučni fonemi, npr. gorad - /gorat/ ili vrag /vrak/. Ista je situacija i u kajkavskome narječju gdje se obezvučuju fonemi na kraju riječi - primjerice vrak bu te odnesel i slične sheme. Stoga je i bog postao bok, a tako se proširio i u zagrebački govor koji je medijima utjecao na širenje tog dijalektizma i u ostatku Lijepe nam Naše. --Abyssus 20:04, 25. siječanj 2007. (CET)


Da li je dio srpskog standardnog jezika koje nije bilo prisutno u srpskome jeziku od davnina jerbo su postavljali pitanja sa je li ili inverzijom glagola i čestice, kao što je slučaj u hrvatskome standardnom jeziku. To je doneseno od južnijih i sjevernijih nomada, neki teoretičari tvrde od rumunjskih plemena (Roma :)), a neki od zapadnih Slavena. Ukratko, akutno se proširilo prostorom južnoslavenskog govornog područja. Čitaš li stara djela hrvatskih pisaca, konstrukciju da li nećeš naći. Jedino opravdano korištenje jest u slučaju jezične ekonomije i kratkoće izraza - npr. Ne znam da li da to učinim. - inače bi trebalo Ne znam trebam li to učiniti. i varijacije, ali se izraz semantički mijenja te postaje duljim. :) --Abyssus 20:04, 25. siječanj 2007. (CET)

Ne znam bih li to učinio/hoću li to činit. Kubura 14:08, 30. siječanj 2007. (CET)


Zanima me kako je na kraju ispravnije pozdraviti? Sa Bog ili Bok?

Uvid u dokumentaciju?

Može li se reći: Uvidom u dokumentaciju povjerenstvo je zaključilo....ili .. ako ne stavi na uvid traženu dokumentaciju?

Može. --Abyssus 20:13, 29. siječanj 2007. (CET)

Stjecati ili sticati?

1. Vjerojatno da je 'sticati' ispravno, ali što je s kvačicama i crticama ako se radi o 'stičem pravo'? Ili netko možda STJEČE? STIĆE /STJEĆE? (isto i s riječi UTJECATI)
2. Ako je ispravno Splitsko-dalmatinska, je li ispravno Herceg Bosna, Herceg-bosna ili što već? I nemoj napisati da je Bosna i Hercegovina jer je i ovo pojam koji se u određenim situacijama koristi.
3. Ide li zarez ispred riječi JER?
4. Da li u svim situacijama ispred sastavnih veznika treba izostaviti zarez. Nekada odgovara da bi se ispred TE i PA stavio, no u jednom od Pravopisa sam našla da se ispred sastavnih veznika ne stavljaju zarezi.
5. Zašto gore na ovoj stranici piše UREĐUJETE WIKIPEDIJA, a ne UREĐUJETE WIKIPEDIJU?
6. Zašto profesori u osnovnim i srednjim školama, a pogotovo na fakultetima, predavači (profesori) nemaju obvezu znati pravopis i gramatiku. Ako je netko studirao matematiku, ne znači da može biti defektan u materinjem jeziku. Iako moja prof. iz Hrvatskog u srednjoj, stalno je koristila pleonazam MALA KUĆICA, možeš na ZAHOD. Učiteljica moga sina vodi djecu u BLAGOVAONU.
7. Puno, puno nepoznanica još imam: npr. i ovo - PEKARA ili PEKARNA ili PEKARNICA?
8. KLUPSKI TRENER ili KLUBSKI... od klub. Trebalo bi biti KLUPSKI, ali nije li onda korijen riječi KLUPA?

Unaprijed puno hvala na odgovorima i pozdrav svim jezikoljupcima (ili JEZIKOLJUBCIMA. --89.172.153.145 15:33, 29. siječanj 2007. (CET)



1. Nije. :-) Stjecati, prema steći. Treba razlikovati izvedenice od ticati i teći, nije isto uticati i utjecati - nešto se utiče (npr. štap u zemlju), a utječe rijeka u more ili čovjek na čovjeka itd. Dakle, stjecati, steknuti, steći štogod. Dalje, prezentski oblici: stječem, stječeš, stječe, stječemo, stječete, stječu. Glagolski prilog sadašnji glasi stječući. Oblik sticati nešto je sasvim drugo, dolazi od staći, odnosno staknuti = potaknuti ili pak ražariti vatru, staknuti je da bolje gori.

2. Molim bez takvog tona. Otkud znate što ću napisati? Mislim, doista... No, uglavnom, Herceg-Bosna stilski je obilježena polusloženica. I piše se sa crticom, polusloženica je, a prvi se dio stoga ne sklanja (Herceg-Bosna, Herceg-Bosne, Herceg-Bosni, a ne Hercega-Bosne itd.). Inače, Bosna mora biti velikim slovom. ;)

3. Može i ne mora. Ovisi o zavisnosti i labavosti veze između dviju surečenica, glavne i zavisne. Ako želite štogod naglasiti, stavite zarez. Najbolje je ravnati se prema osjećaju i toku rečenice, to je sve što mogu dati kao savjet jer točno definiranog pravila nema. Najčešće, ako surečenice povezuje isti subjekt, zarez često i ne treba doći.

4. U svrhu isticanja čega uvijek može doći zarez. ;) Pravopisa se ne treba držati kao pijan plota. Sastavne je veznike normalno odijeliti zarezima kad je riječ o nabrajanju itd., a o tome više ovdje.

5. Zato što ne čitate rečenicu do kraja. Piše - Uređujete Wikipedija:Pravopisna pitanja. A to je ime stranice. Inače, istina, ali nije pretjerano bistro (a i priglupo) zahtijevati od softvera da ime svake stranice (pazite, radi se o 30 000 članaka) sklanja i uzima akuzativ. :-)) Ne cjepidlačite. :-)

6. Zato što su kroatisti polupismena gamad koja prođe Jezične vježbe i Hrvatski standardni jezik iz petnaestog pokušaja s ocjenom dovoljan. Nažalost, stanje je takvo da su na mome fakultetu kroatisti najnepismenije osobe. Ali uvijek ima iznimaka. ;) Što se ostalih struka tiče, ako su kroatisti nepismeni, kako ćemo očekivati od ostalih struka da budu? Misli globalno, djeluj lokalno. Stanje je takvo kakvo jest, nažalost, takvim će i ostati sve dok ljudi ne prestanu gledati na pismenost kao na prisilu.

Inače, jezik je materinski, materinji je stilski obilježen pridjev, poput jesenji. A profesorica bješe iz hrvatskog jezika, posvojni se pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ćki pišu malim slovom. Inače, što nedostaje zahodu? Vama je pravilnije WC? Pa da, naravno, Water Closet u duhu je hrvatskog jezika. Gluposti! A što se sufigiranja imenica tiče, nisam na strani kroatista koji su uveli sufikse -(o)nica -(ar)nicaumjesto -(o)na i -(ar)na iz bijednog razloga da se umjetno udaljimo od sličnosti sa srpskim jezikom. No, hajde, što se službene komunikacije tiče, koristim to, čisto iz kojekakve stručne pragmatike, ali ne poštujem to. Ljekarnu ne dohvatiše vukovci, hehe. Valjda zbog semantičke poteškoće s mocijskom tvorbom. :-) --Abyssus 20:13, 29. siječanj 2007. (CET)

7. Pekarnica. Pekara nije istog značenja, označava mjesto gdje se peciva prave (kao i mljekara - mljekarna; u mljekari se mlijeko proizvede, u mljekarni prodaje), a na istoku (heh) označava ono što je nama pekarnica. Iskreno, radije bih pekarna - tvorbeno je jednostavnija, ali eto, vrli kroatisti prevagnuli su još jednim opterećenjem jezika. Stoga, ostaje pekarnica.

8. Klupski, isključivo. Pogledati Jednačenje po zvučnosti. Korijen riječi nije klupa, ali dolazi do sličnosti izraza, pobogu, ne mora se odmah tako površno razmišljati. Uvijek se sve da razlučiti iz konteksta, ako je klupski trofej, sigurno nam na pamet neće pasti da je to trofej neke klupe iz parka. :-) Ako kažem da je to bilo kartaško natjecanje, je li to natjecanje u kartanju ili natjecanje Kartažana? :-) Hehe. I stražnjicu brišemo ručnikom pa opet nije guznik. ;-)

Pozdrav jezikoljupcima! ;) --Abyssus 20:13, 29. siječanj 2007. (CET)

"Stjecati" i "sticati" se odnose kao i "utjecati" i "uticati". Rijeka utječe u more, nečija glazba može na netkoga utjecati, ali - utikač se utiče u utičnicu. Kubura 14:06, 30. siječanj 2007. (CET)

Opservirati ili observirati

Je li u hrvatskom jeziku pravilan izgovor opservirati ili observirati (opservatorij ili observatorij), budući da je latinski 0BSERVARE-PROMATRATI. Primjenjuje li se ovdje jednačenje po zvučnosti (b ispred s prelazi u p) ili, s obzirom da je riječ latinska, pravilo ne vrijedi.

Iznimke se događaju samo u nekim riječima stranog porijekla radi razumljivosti (vašingtonski, a ne vašinktonski). Napominjem, sve iznimke nabrojane ovdje i u gramatikama odnose se samo na pismo, u govoru se jednačenje uvijek provodi. Iskreno, ja bih i jurisdikciju jednačila i u pismu, ali dobro... Što se tiče navedene riječi, piše se i čita opservirati, a od toga je izveden i opservatorij. Inače, imamo hrvatsku riječ promatrati, stoga - zašto opservirati stvari? :-))))
Dalje, što se tiče jednačenja u govoru, ono se događa (i prema mjestu tvorbe)i češće nego što ljudi misle, samo što refleksno pišu. Piše se "s bratom", a izgovara [zbratom], piše se "s čokoladom", a izgovara [ščokoladom] itd. :-) A da ne govorim o naglasnim cjelinama. :-))) --Abyssus 13:20, 30. siječanj 2007. (CET)

Novčanica od 200 kuna

Pitanje se odnosi na novčanicu od 200 kuna, koja je službena novčanica, tj. sredstvo plaćanja jedne države (nazovimo je ozbiljnom). Na spomenutoj novčanici piše "dvjesta kuna". Moje pitanje glasi, što je književno: a)dvjesta kuna b)dvjesto kuna c)dvije stotine kuna Zahvaljujem unaprijed na odgovoru

U hrvatskome jeziku su dopuštena sva tri oblika. Albus 13:05, 31 siječanj 2007. (CET)

Dvjesta je stariji, izvorniji oblik (dvojinski).
Dvjesto je noviji oblik (ništa točniji od prije navedenoga).
"Dvije stotine" je bolje izbjegavati kada se govori o broju 200, jer one znače 2/100.
Općenito, bolje izbjegavajte uporabu "stotine" kao u "nekoliko stotina", jer to može značiti "nekoliko 1/100", radije rabite izraz "nekoliko stotinjaka". Kubura 13:59, 31. siječanj 2007. (CET)

Treba izbjegavati i izraz "nekoliko stotinjaka" jer "stotinjak" zanči isto što i "oko sto", pa samim time i 98, 99, 101, 103,... Nekoliko stotinjaka je jako neprecizno i ne treba se koristiti. --Goggs1212 14:02, 31. siječanj 2007. (CET)

A tko govori nekoliko stotinjaka? Nikad to ne čuh. Više čujem budalaštine poput "oko stotinjak". ;)
Kuburo, doista i nemam gotovo ništa dodati na tvoj odgovor. :-) Istina, dvjesta je stariji oblik, sto se nekoć sklanjalo kao da je srednjeg roda - sto, sta, a nominativ množine glasio je sta također. Poslije je stvoren dvjesto, analogijom s nedvojinskim oblicima (od pet nadalje - petsto itd.). Sva su tri oblika dopuštena, ali ipak prednost imaju prva dva. --Abyssus 14:29, 31. siječanj 2007. (CET)

Ulica grada Vukovara

Ulica grada Vukovara

To je kao pitanje? Piše se točno tako. :-) Eh, ta Vukovarska. :-) --Abyssus 14:29, 31. siječanj 2007. (CET)

Maslinovo ulje

Da li je ispravno reći Maslinovo ulje kao što se to i govori ili pak Maslinino? Meni ovaj drugi oblik zvuči nekako pravilnije. Kao što se kaže i repičino i sojino, a ne repicovo ili sojovo ulje. --  Gog gs1 212   14:43, 31. siječanj 2007. (CET)

Mislim da je maslinovo u redu, isto kao što se kaže bukovo drvo, a ne bukvino, itsl. --Matija 15:23, 31. siječanj 2007. (CET)
U redu je, ali me opraštam ovo dalikanje u pitanju. ;) Stariji je oblik, jednako kao i npr. jabukov sok ili vinova loza - nećemo je mijenjati u vinsku lozu. ;) --Abyssus 15:41, 31. siječanj 2007. (CET)

Pisanje titula poglavara

Ako spominjemo predsjednika republike ili bilo koje države u recenici a nakon rijeci PREDSJEDNIK ne navodimo njegovo ime, da li se titula' PREDSJEDNIK pise velikim slovom? Isto pitanje u slucaju titule Predsjednik Vlade iza koje ne pisemo ime osobe. Hvala

Predsjednik se piše velikim slovom SAMO kad se ne navodi njegovo ime. Dakle, Danas je Predsjednik rekao... čime se daje do znanja da se govori o jednom i jedinom predsjedniku, a to označava veliko slovo. Ali, ako se koristi kakav opis, slovo je malo jer je to samo opis, primjerice Hrvatski je predsjednik otputovao isto kao i Američki predsjednik izjavio je...
Ovaj način isticanja atributa velikim slovom vrijedi samo za vrhovne poglavare država i zemalja kad se navode bez imena. Dakle, treba paziti na dvije stvari - ne pisati nešto poput "...rekao je Predsjednik Stjepan Mesić (mora doći malo slovo jer navodimo ime) i na sam položaj osobe o kojoj se govori - je li vrhovni poglavar ili ne. Sve ostale niže titule idu malim slovom - ministar, general, tajnik, potpredsjednik, predsjednik poduzeća, predsjednik Vlade itd.
Još jednom - zaključak - titule vrhovnih poglavara koje se navode bez imena: Predsjednik, Kralj, Car, Papa, Šeik itd. Eto, toliko. --Abyssus 18:44, 31. siječanj 2007. (CET)