Wrocław

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Wrocław
Wrocław, widok na rynek z Mostku Czarownic.jpg
Zastava Wrocława
Zastava
Grb Wrocława
Grb
Koordinate: 51°07′N 17°02′E / 51.117°N 17.033°E / 51.117; 17.033Koordinate: 51°07′N 17°02′E / 51.117°N 17.033°E / 51.117; 17.033
Država Poljska
Vojvodstvo Donjošlesko vojvodstvo
Osnovan 10. stoljeće
Grad 1262.
Vlast
 - Gradonačelnik Rafał Dutkiewicz
Površina
 - Ukupna 293,90 km²
Visina 105-155 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 632.996
 - Gustoća 2181/km²
 - Područje utjecaja oko 1.000.000
Poštanski broj 50-041 - 54-612
Pozivni broj +(48) 71
Gradovi prijatelji Breda, Dresden, Charlotte, Guadalajara, Hradec Králové, Kaunas, Vienne, Lavov, Ramat Gan, Wiesbaden
Registarska oznaka DW
Službena stranica www.wroclaw.pl
Zemljovid
Položaj Wrocława u Poljskoj

Položaj Wrocława u Poljskoj

Wrocław [▶] (latinski Vratislavia, njemački Breslau [▶], donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) je grad u jugozapadnoj Poljskoj s preko 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim po veličini u toj zemlji.

Wrocław se prostire na obje strane rijeke Odre, a kroz grad protječu i četiri njezina pritoka - Bystrzyca, Oława, Ślęza i Widawa. Prije Drugog svjetskog rata u gradu je bilo 303 mostova, a sada ih je 220.

Wrocław je prijestolnica Šleske. Danas je upravno središte Donjošleskog vojvodstva, grad sa statusom powiata, te sjedište wrocławskog powiata u kojemu se nalazi i 9 susjednih općina.

Europski glavni grad kulture u 2016.

Povijest[uredi VE | uredi]

Wrocław u 17. stoljeću
Uništeni centar grada poslije poplava 1997

Grad se prvi put izrijekom spominje 1000. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja 10. stoljeća grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je 1035. godine, za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko svetište. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s češkom krunom priključen Habsburškoj monarhiji. Godine 1741. grad je, skupa s većim dijelom Šleske, potpao pod vlast Pruske i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U 19. se stoljeću naglo razvija, pa je jedno vrijeme treći njemački grad po broju stanovnika (iza Berlina i Hamburga).

Godine 1944. grad je proglašen tvrđavom, a sljedeće godine je uništen u borbama između Crvene armije i njemačkog Wehrmachta. Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav Poljske.

Godine 1997. Wrocław je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.

Stanovništvo kroz povijest[uredi VE | uredi]


1800.:   64.500
1831.:   89.500
1850.: 114.000
1852.: 121.100
1880.: 272.900
1900.: 422.700
1910.: 510.000
1925.: 555.200
1933.: 625.198
1939.: 629.565
1946.: 171.000 (!!)
1956.: 400.000
1960.: 431.800
1967.: 487.700
1970.: 526.000
1975.: 579.900
1980.: 617.700
1990.: 640.577
1999.: 650.000
2003.: 638.000

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Wrocław je administrativno podijeljen na naselja čije uprave čine pomoćne organe gradske skupštine. Nekada se grad sastojao od pet kvartova: Psie Pole, Śródmieście, Stare Miasto, Krzyki i Fabryczna. Ovi kvartovi sada nisu službeno priznati, ali i dalje predstavljaju temelj za organizaciju mnogih institucija.

Arhitektura i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Ratusz

U Wrocławu je usprkos vojnom razaranju u Drugom svjetskom ratu (uništeno je oko 70% gradskog tkiva) sačuvan veliki broj starih građevina, dijelom u izvornom obliku, a dijelom su rekonstruirane nakon rata. Među značajnije spadaju:

  • gotička Gradska vijećnica (Ratusz)
  • gotičke crkve: Katedrala sv. Ivana Krstitelja, Crkva sv. Križa, Crkva Blažene Djevice Marije, Crkva sv. Martina, Crkva sv. Elizabete
  • barokni kompleks zgrada Wrocławskog sveučilišta
  • barokno-neoklasicistička Kraljevska palača (Dvorac pruskih kraljeva)
  • neogotički Glavni kolodvor
  • Dvorana stoljetnice (Hala Stulecia) iz 1913., upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi

Važnija mjesta[uredi VE | uredi]

Dvorana stoljetnice iza Zoološkog vrta
  • otoci na Odri:
    • Kępa Mieszczańska
    • Wyspa Piasek
    • Wyspa Słodowa
    • Wielka Wyspa
    • Ostrów Tumski - najstariji naseljeni dio grada, ranije otok
  • Stari grad
    • srednjovjekovni glavni gradski trg Rynek
    • plac Solny
    • Nowy Targ
    • Ulica Świdnicka
  • Botanički vrt
  • Park Szczytnicki s japanskim vrtom
  • Zoološki vrt (osnovan 1865.; najveći broj životinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 životinja)
  • Staro židovsko groblje

Kultura[uredi VE | uredi]

Muzeji[uredi VE | uredi]

Narodni muzej u Wrocławu
  • Narodni muzej (Muzeum Narodowe)
    • Panorama Racławicka (dio Narodnog muzeja)
    • Etnografski muzej (Muzeum Etnograficzne; dio Narodnog muzeja)
  • Gradski muzej (Muzeum Miejskie Wrocławia)
  • Muzej Akademije likovnih umjetnosti (Muzeum Akademii Sztuk Pięknych)
  • Muzej arhitekture (Muzeum Architektury)
  • Geološki muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Geologiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
  • Mineraloški muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Mineralogiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
  • Prirodoslovni muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Przyrodnicze Uniwersytetu Wrocławskiego)
  • Muzej pošte i telekomunikacija (Muzeum Poczty i Telekomunikacji)

Kazališne, operne i koncertne kuće[uredi VE | uredi]

Satelitska snimka grada
  • Poljsko kazalište u Wrocławu (Teatr Polski we Wrocławiu)
  • Wrocławsko suvremeno kazalište (Wrocławski Teatr Współczesny)
  • Wrocławska opera (Opera Wrocławska)
  • Wrocławska filharmonija (Filharmonia Wrocławska)
  • Glazbeno kazalište Capitol (Teatr Muzyczny Capitol)
  • Umjetnički centar Impart (Centrum Sztuki Impart)
  • Kazalište Laboratorium (Teatr Laboratorium)
  • Kazalište Korba (Teatr Korba)
  • Narodno kazalište Više škole dramskih umjetnosti (Teatr Państwowej Wyższej Szkoły Teatralnej)
  • Teatr Lalek (Lutkarsko kazalište)
  • Kazalište pantomime (Teatr Pantomimy)

Kina[uredi VE | uredi]

Rynek
  • Kino Lwów
  • Kino Warszawa
  • Kino Lalka
  • Kina Helios
  • Cinema City
  • Kino Klub Filmowy Ferment
  • Multikino (centar Arkady Wrocławskie)

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Wrocławu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, kemijska sredstva i elektronika. Zadnjih se godina ubrzano razvija informatički sektor. Grad je, nakon Varšave, najvažnije poljsko financijsko središte. Mnoge financijske institucije imaju sjedište u gradu. Grad je također značajni centar farmaceutske industrije.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Wrocławsko sveučilište
Arhitektonski fakultet Tehničkog sveučilišta

Wrocław je jedno od važnijih sveučilišnih središta u Poljskoj. Od visokoškolskih ustanova se izdvajaju: Wrocławsko sveučilište (Uniwersytet Wrocławski), Tehničko sveučilište u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko sveučilište (Uniwersytet Ekonomiczny), Prirodoznanstveno sveučilište (Uniwersytet Przyrodniczy), Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastów Śląskich), Muzička akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipińskiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pięknych).

Promet[uredi VE | uredi]

Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autocesta A4.

Wrocław je važno željezničko čvorište, a nalazi se na sljedećim željezničkim linijama: Leszno-Poznań, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogów-Zielona Góra, Kłodzko-Kudowa Zdrój, Wałbrzych-Jelenia Góra, Oleśnica-Ostrów Wielkopolski.

Osim toga, grad ima i međunarodni aerodrom, kao i riječnu luku na Odri

Javni gradski prijevoz[uredi VE | uredi]

Javni prijevoz u Wrocławu se odvija tramvajima i autobusima. Premda je wrocławska tramvajska mreža jedna od većih u državi, mnogi gusto naseljeni dijelovi grada u nju nisu integrirani, već u njima prometuju gradski autobusi. Glavninu javnog gradskog prijevoza obavlja gradsko poduzeće MPK Wrocław, a neki manji privatni prijevoznici imaju koncesiju na nekoliko autobusnih linija.

Sport[uredi VE | uredi]

Wrocław je jedan od gradova u kojem će se održavati Europsko prvenstvo u nogometu 2012.

Svjetske igre domaćin u 2017.

Svake godine grad domaćin Wroclaw maraton.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • 1842. - sagrađena prva željeznička pruga na području današnje Poljske (Željeznica Gornje Šleske, polj. Kolej Górnośląska, njem. Oberschlesische Eisenbahn), koja je povezivala Wrocław i Mysłowice
  • 1893. - pušten u promet prvi električni tramvaj na području današnje Poljske
  • grad je četvrti u Europi po broju mostova (uključjući i pješačke), iza Amsterdama, Venecije i Sankt Peterburga
  • wrocławski Ratusz je jedna od najstarijih gradskih vijećnica u Poljskoj
  • premda nikad nije ugostio olimpijske igre, grad ima Olimpijski stadion

Panorame grada[uredi VE | uredi]

Pogled s jugozapada (klikni na sliku za objašnjenje)
Pogled s juga (klikni na sliku za objašnjenje)


Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Hugo von Pohl njemački admiral i vojni zapovjednik iz prvog svjetskog rata, rođen u Wrocławu

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Norman Davies, R. Moorhouse: Mikrokosmos. Portret miasta środkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław, Krakow, 2002.
  • Karol Maleczyński, M. Morelowski, A. Ptaszycka: Wrocław. Rozwój urbanistyczny, Warszawa, 1956.
  • W. Długoborski, J. Gierowski, K. Maleczyński: Dzieje Wrocławia do roku 1807, Warszawa, 1958.
  • Mariusz Urbanek: Dolny Śląsk. Siedem stroń świata, Wrocław, 2003.
  • Waldemar Fydrych: Żywoty Mężów Pomarańczowych, 2001.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Wrocław.

Službene stranice[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Javni gradski prijevoz[uredi VE | uredi]