Xiongnu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Područje rasprostiranja naroda Xiongnu (zeleno) oko 250. pr. Kr. koje uključuje područja kao što su: Mongolija, Zapadna Mandžurija, Tarimska zavala, istočni Kazahstan, istočni Kirgistan, te kineske pokrajine Unutarnja Mongolija i Gansu

Xiongnu (kineski: 匈奴, pinyin: Xiōngnú; transliteracija: Hsiung-nu) je naziv za konfederaciju nomadskih plemena Središnje Azije na čijem je čelu bila vladajuća klasa nepoznatog podrijetla. Većina informacija o Xiongnuima dolazi iz kineskih izvora, pa su imena i titule poznata isključivo po kineskim transliteracijama.

Identitet i podrijetlo vladajuće klase Xiongnua je zbog malog broja sačuvanih imena, titula i riječi, predmet brojnih i različitih hipoteza među povjesničarima. Kao mogući pretci, odnosno srodnici Xiongnua se spominju razni iranski, mongolski, turkijski i jenisejski narodi[1][2] Prilično je popularna hipoteza kojoj su Xiongnu zapravo Huni, iako za to nema čvrstih dokaza.[2][3]

Kineski izvori iz 3. stoljeća pr. Kr. navode kako su Xiongnu stvorili carstvo pod Modu Chanyuom (koji je postao njihov vrhovni vođa 209. pr. Kr.)[4] a koje se prostiralo preko granica današnje Mongolije. U 2. stoljeću pr. Kr. porazili su i u progonstvo natjerali dotada dominantni narod Yuezhi, te postali gospodarima stepa na sjeveru današnje Kine. Također su bili aktivni u južnom Sibiru, zapadnoj Mandžuriji i suvremenim kineskim pokrajinama Unutarnja Mongolija, Gansu i Xinjiang. Ta nomadska plemena su se smatrala toliko opasnima da je dinastija Qin otpočela izgradnju Velikog zida kako bi zaštitila Kinu od njihovih napadaja. Odnosi Xiongnua i ranih kineskih dinastija su bili složeni, od čestih vojnih sukoba i intriga, preko složenih sustava plaćanja danka, trgovine i bračnih saveza.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Xiongnu
  1. Adas 2001: 88
  2. 2,0 2,1 Beckwith 2009: 404-405, nn. 51-52.
  3. Vaissière 2006
  4. di Cosmo 2004: 186

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]