Záparo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bartolo Ushigua, Zaparo

Záparo (Zápara) je neveliko Zaparoan pleme ili grupa plemena američkih Indijanaca nastanjenih u ekvadorskom dijelu bazena Amazone, te u susjednim predjelima Perua. Naziv Záparo označava jednu vrstu košare, i nije u srodstvu sa njihovim vlastitim nazivom "Zápara" koji označava 'čovjeka iz šume' ("person of the forest"), odnosno značilo bi 'šumski narod'. Zaparo Indijanci bijahu u vrijeme dodira sa zapadnom civilizacijom moćan narod, od kojih 200,000 duša i 39 raznih plemena, da bi im broj danas spao na oko 200 osoba u Ekvadoru i susjednom Peruu. Također oko 100-200 pripadnika njihovih plemena Arabelas i Iquitos raspršeno je u susjednom Peruu.

Jezik zaparo pripada porodici Zaparoan ili Zaparan kojoj je i dao svoje ime.

Plemena:

    • Gae (Gaye, Siaviri). río Tigre i río Bobonaza,
    • Iquito (Ikito, Amacarora, Kiturran, Puca-uma)
      • Iquito. -Peruanski departman Loreto, u provinciji Maynas, río Pintoyacu. Sebe zovu Jakenomi, Akenóini ili Paratacay. Od Shimigaye zvani Amacacore, i Quiturra, Quituranos od Yameo Indijanaca.
      • Maracana (Cahuarana, Moracano, ¿cahuarano?). Potomci su starih Moracano Indijanaca sa rijeke río Nanay. 1,000 (1925)
      • Auwe (Auve)
  • 3 Zápara:
    • Zápara. Zovu se i Sapara, Kayapwe, Záparo. U ekvadorskoj provinciji Pastaza, na ríos Curaray, i Bobonaza.
      • Curaray
      • Manta
      • Matagen
      • Muegano
      • Nushino
      • Rotuno
      • Supinu
      • Yasuni
    • Konambo.- río Conambo
  • 4 Arabela (Tapweyokwaka, Chiripuno). Peruanski departman Loreto. Etnički 300 (1989)

Kultura[uredi VE | uredi]

Zaparosi naseljavaju kraj uz rijeke Curacay i Napo te na donjem toku Aguarica. Oni su visoki i robustni, svjetle puti, prominentnog nosa, a ponekad mogu imati i plave oči. Odjeća muškaraca sastojala se od ogrtača nalik ponču a kod žena rojta koja sakriva spolovilo. Kuće im bijahu natkrite krovinjare bez zidova. Od oružja služili su se lukom i strijelom, kopljima i puhaljkama sa otrovnim strelicama. Življahu od lova i sakupljanja hrane, te uzgoja slatkog krumpira i banana.

Prema njihovom vjerovanju svaki čovjek ima četiri duše, od kojih tsawanu nuki (u jeziku sapara) ili aya (u kichwa) nakon smrti može otići na drugi svijet, ali i ostati na zemlji gdje može praviti buku ili izazvati kakvu štetu i plašiti ljude. Ostale tri duše su yanukua nuki (Sapara) ili indi rikuna (Kichwa), sjena od sunca; 2. kashihua nuki (Sapara) ili killa kuichik (u Kichwa) duga od mjesec; i 3. kaushina nuki (Sapara) mangata ricurina (Kichwa) ili odraz u loncu[1].

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]