Zagor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zagor. Za druga značenja, pogledajte Zagor (razdvojba).
Zagor
Zagor.jpg
Pravo ime Patrick Wilding
Ime u stripu Zagor
Aliasi Za-gor-te-ney, Duh sa sjekirom
Izdavač Sergio Bonelli Editore
Crtač Gallieno Ferri
Scenarist Guido Nolitta (Sergio Bonelli)
Premijera lipanj 1961.
Status Izlazi
Sposobnosti i oružja  iznimno rukovanje sjekirom i kretanje lijanama
Omiljena uzrečica Darkwoodskih mi bubnjeva! Tisuću mi skalpova!
Prijatelji Chico, Digging Bill, Kapetan Fishleg, Ikarovo Pero
Neprijatelji Profesor Hellingen, Kandrax, barun Rakosi, Mortimer...

Zagor je talijanski pustolovni / western strip nastao 1961. godine u izdanju izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore.[1]

Zagor je bijelac koji živi u šumi Darkwood. Njegova koliba nalazi se duboko u unutrašnjosti, okružena je močvarom i mali broj ljudi zna put do nje. Vrijeme radnje ovog stripa nije precizno određeno, već je otprilike između 1820-ih i 1840-ih. Zagora indijanci smatraju besmrtnim Manituovim poslanikom te ga zovu Duh sa sjekirom. Zagorov glavni cilj je održavanje mira između bijelaca i indijanaca. U Darkwoodu žive brojna indijanska plemena, a nalaze se i vojne utvrde, manji gradovi s bijelcima, traperska naselja i velika neistražena područja. Glavni smjer ovog stripa je neprestana pustolovina i akcija, međutim ima utjecaja i brojnih drugih žanrova.

Zagorovo pravo ime je Patrick Wilding. Kao dječaku roditelje su mu ubili Indijanci, a život mu spašava lutalica Wandering Fitzy. Djetinjstvo provodi odrastajući u prirodi s Fitzyjem koji ga između ostalog uči i kako rukovati sjekirom. Kao mladić Zagor pronalazi pleme koje mu je ubilo roditelje i njihovog vođu Salomona Kinskog. Nakon krvoprolića, prilikom kojeg je Zagor ubio većinu članova iz tog plemena, Zagor ubije i Kinskog. Međutim prije smrti mu Kinsky otkriva motive napada na njegovog oca: Zagorov otac je, kao vojni časnik, izvršio masakr nad ženama i djecom iz jednog indijanskog plemena i zbog toga je nečasno otpušten iz vojske. Nakon toga Zagor se zaklinje da će se do kraja života boriti protiv nepravde.

Nedugo potom Zagor uz pomoć prijatelja, glumačke obitelji Sullivan, osmišljava kostim s likom orla (koji poručuje Indijancima da ga šalje Manitu) te se na skupu indijanskih poglavica spektakularno pojavljuje uz vatromet.

Zagorov najbolji prijatelj, koji i živi s njim, je Meksikanac "Don" Chico Felipe Cayetano Lopez Martinez y Gonzales ili kraće Chico. To je komični lik i potpuna je suprotnost Zagoru. Nizak je, debeo, izuzetno nespretan i proždrljiv, potkupljiv, hvalisav, ali i simpatičan. Zbog svoje lakomosti za jelom često upada u najrazličitije i najnevjerovatnije situacije i neprilike te ga tada Zagor mora spašavati. Ipak, Chico je i glavni Zagorov oslonac i vjerna desna ruka te ga prati redovito u svim pustolovinama, a nerijetko preuzima i glavnu ulogu. Indijansko ime mu je Mali čovjek s velikim trbuhom.

Postoje još brojni likovi koji se u stripu često pojavljuju: Digging Bill vječno traži nestala i zakopana blaga i time uvlači i Zagora i Chica u neplanirane pustolovine; kitolovac kapetan Fishleg sa svojim brodom Golden Baby i posadom odvodi Zagora u razne krajeve i neistražena područja; Tonka, poglavica plemena Mohawk je Zagorov krvni brat; Bat Batterton, nespretni privatni istražitelj koji se oblači poput Sherlocka Holmesa; traperi "Doc" Lester i Pablo Rochas koji su jedni od najboljih Zagorovih prijatelja; Barun Ikar la Plume poznatiji kao Ikarovo Pero, izumitelj kojem je cilj biti prvi čovjek koji će poletjeti...

Zagor ima i brojne neprijatelje koji se više puta pojavljuju. Među najpopularnijima su Profesor Hellingen, poludjeli ali genijalni izumitelj i znanstvenik koji želi zavladati svijetom; Kandrax, keltski druid i čarobnjak koji ima magične moći; barun Rakosi, 700 godina star vampir koji je došao iz Mađarske; pokvareni drvosječa Timber Bill; Ben Stevens, poznat kao Kralj orlova; Nat Murdo, isprva Zagorov neprijatelj a kasnije saveznik, Mortimer, kriminalac velike inteligencije...


Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zagor se ponekad susreće sa povijesnim osobama. Neki od njih su: američki predsjednik Andrew Jackson, pisac Edgar Allan Poe, predsjednik konfederacije indijanaca Cherokee John Ross, izumitelj pisma Cherokeeja Sequoyah, pirat Jean Lafitte, francuski mislilac iz vremena revolucije Alexis de Tocqueville, utemeljitelj Teksaških rendžera Stephen Fuller Austin.

Podaci o autorima[uredi VE | uredi]

Tvorci Zagora su tekstopisac Sergio Bonelli (pod pseudonimom Guido Nolitta) i crtač Gallieno Ferri. Ferri je Zagora nacrtao po svom osobnom izgledu, te je on ujedno i glavni crtač Zagora. Osim njega Zagora su još crtale i crtaju i mnoge druge osobe od kojih su najpoznatiji: Franco Donatelli, Marco Torricelli, Franco Bignotti, Francesco Gamba, Marco Verni, Mauro Laurenti i drugi.

Podaci o stripu u kojem se pojavljuje[uredi VE | uredi]

Prvi broj Zagora izašao je u Italiji u lipnju 1961.[2] Izašle su 4 epizode, a svaka je sadržavala 64 stranice. Tek od 1965. Zagor počinje u Italiji izlaziti redovito. U Hrvatskoj Zagor izlazi od 1968. do 1991. u izdanju novosadske izdavačke kuće Dnevnik. U samostalnoj Hrvatskoj prva ga objavljuje Slobodna Dalmacija 1994, a trenutno izlazi u izdanju Ludensa.[3]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Enciklopedija Zagorijana, str. 3
  2. Enciklopedija Zagorijana, str. 9
  3. Enciklopedija Zagorijana, str. 12-15

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]