Zagrebačka županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zagrebačka županija. Za županiju iz vremena Hrvatsko-slavonskog kraljevstva, pogledajte Zagrebačka županija (1868.-1918.).

Koordinate: 45°43′01″N 16°14′28″E / 45.717°N 16.241°E / 45.717; 16.241

Zagrebačka županija
Zastava Zagrebačke Grb Zagrebačke
Zastava Grb
Karta
Zagrebačka županija
Opći podaci
Sjedište županije Zagreb
Površina 3.060 km2
Broj stanovnika (2011.) 317.606 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 103,79 stan./km2
Broj gradova 9
Broj općina 25
Broj naselja 694
Pozivni broj +385 01
Župan Stjepan Kožić
Službene stranice http://www.zagrebacka-zupanija.hr

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km².

  • Reljef i tla

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

  • Vode

Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

  • Klima

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.

  • Šume

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283 298 st. u 1991., na 309 696 st. u 2001. (159 615 žena i 150 081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (33339 st), Zaprešić (17538 st.), Samobor (15147 st.) i Dugo Selo (8880 st).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96.2 %, Srbi 0.9 %, Bošnjaci 0.3 % i drugi.

U devet gradskih naselja živi 96928 stanovnika ili 31.3% stanovništva županije.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina


link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
Bedenica
link=   alt=
Bistra
link=   alt=
Brckovljani
link=   alt=
Brdovec
link=   alt=
Dubrava
link=   alt=
Dubravica
link=   alt=
Farkaševac
link=   alt=
Gradec
link=   alt=
Jakovlje
link=   alt=
Klinča Sela
link=   alt=
Kloštar Ivanić
link=   alt=
Krašić
link=   alt=
Kravarsko
link=   alt=
Križ
link=   alt=
Luka
link=   alt=
Marija Gorica
link=   alt=
Orle
link=   alt=
Pisarovina
link=   alt=
Pokupsko
link=   alt=
Preseka
link=   alt=
Pušća
link=   alt=
Rakovec
link=   alt=
Rugvica
link=   alt=
Stupnik
link=   alt=
Žumberak
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Zagrebačke županije
Gradovi Općine

Ustrojstvo[uredi VE | uredi]

Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić (HSS). Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Damir Mikuljan (HDZ).

Povijest[uredi VE | uredi]

Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Prirodne znamenitosti

Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike-biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor)

  • Kulturno - povijesne znamenitosti

Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić"....

vidi: Hrvatska

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.