Zagrebačka županija

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Zagrebačka županija. Za županiju iz vremena Hrvatsko-slavonskog kraljevstva, pogledajte Zagrebačka županija (1868.-1918.).

Zagrebačka županija
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Sjedište županije	Zagreb
Površina	3078 km²
Broj stanovnika (2001.)	309 696
Župan	Stjepan Kožić

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Sadržaj 1 Administrativna podjela i stanovništvo 1.1 Stanovništvo 2 Županijska uprava 3 Zemljopis 4 Povijest 5 Gospodarstvo 6 Kultura 7 Znamenitosti 8 Vanjske poveznice

[uredi] Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina

• Gradovi:
  • Dugo Selo
  • Ivanić-Grad
  • Jastrebarsko
  • Samobor
  • Sveta Nedelja
  • Sveti Ivan Zelina
  • Velika Gorica
  • Vrbovec
  • Zaprešić

• Općine:
  • Bedenica
  • Bistra
  • Brckovljani
  • Brdovec
  • Dubrava
  • Dubravica
  • Farkaševac
  • Gradec
  • Jakovlje
  • Klinča Sela
  • Kloštar Ivanić
  • Krašić
  • Kravarsko
  • Križ
  • Luka
  • Marija Gorica
  • Orle
  • Pisarovina
  • Pokupsko
  • Preseka
  • Pušća
  • Rakovec
  • Rugvica
  • Stupnik
  • Žumberak (sjedište: Kostanjevac)

[uredi] Stanovništvo

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283 298 st. u 1991., na 309 696 st. u 2001. (159 615 žena i 150 081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (33339 st), Zaprešić (17538 st.), Samobor (15147 st.) i Dugo Selo (8880 st).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96.2 %, Srbi 0.9 %, Bošnjaci 0.3 % i drugi.

U devet gradskih naselja živi 96928 stanovnika ili 31.3% stanovništva županije.

[uredi] Županijska uprava

[uredi] Zemljopis

Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km².

• Reljef i tla

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

• Vode

Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

• Klima

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.

• Šume

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.

[uredi] Povijest

Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.

[uredi] Gospodarstvo

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.

[uredi] Kultura

[uredi] Znamenitosti

• Prirodne znamenitosti

Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak - Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike-biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor)

• Kulturno - povijesne znamenitosti

Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. gododine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić"....

vidi: Hrvatska

[uredi] Vanjske poveznice

• Stranice Zagrebačke županije
• Turistička zajednica Zagrebačke županije
• Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije