Zamet

Izvor: Wikipedija

Mjesni odbor Grada Rijeke
Zamet
Sportska dvorana Zamet
Osnovni podatci
Površina 140,47 ha
Stanovništvo (2001.) 10 203
Vijeće Mjesnog odbora
Sjedište Bože Vidasa bb Rijeka

Zamet je riječki kvart a istoimeni mjesni odbor Grada Rijeke obuhvaća i kvartove Dirake (Diračje) i Baredice.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Od formiranja statusa Corpus separatuma Rijeke 1779. naselje Zamet nije pripadao Rijeci već je bio sastavni dio Habsburške monarhije, tj. Kraljevine Ilirije i Austrijskog primorja sve do 1918., kada Kraljevina Italija anektira čitavu Julijsku pokrajinu pa i Zamet gdje je sve do početka 1921. granica između Italije i D'Annuncijeve okupirane Rijeke i tvorevine Talijanske uprave Kvarnera.

Na Krvavi Božić 1920. Zamet je poprište ratnih sukoba između D'Annunzijevih legionara i talijanske vojske kada legionari kopaju rovove i postavljaju barikade. Tada na granici Zameta pogiba 1 legionar i jedan civil.

Od 1921. do 1924. Zamet i Srdoči, prema Rapalsom ugovoru, postaju sastavni dio Slobodne države Rijeka, da bi Rimskim sporazumom 1924. Rijeka bila anektirana Italiji, a Zamet i Srdoči Jugoslaviji te opet postaje granica između dviju država sve do 1941. Ta je granica donijela nepovoljne životne uvjete za stanovništvo koje se tradicionalno zapošljavalo u rječkoj privredi (u zgradi carine je danas smještena ambulanta).

Nakon oslobođenja od nacističke okupacije Zamet i Srdoči ne pripadaju Okupacionoj zoni Julijske krajine, već su samostalna općina odvojena od Rijeke, a nakon 10. veljače 1947., tj. Mirovnog ugovora između FNRJ i Italije u Parizu, Rijeka je i de jure pripojena Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Dana 12. veljače 1948. godine, održana je prva sjednica NO Rijeka kada je i osnovan Kotar Rijeka čiji sastavni dio, pored Općine Stari grad (grad Rijeka), postaju i Općina Zamet i Općina Sušak.

U socijalističkoj Jugoslaviji bivša sela Zamet i Srdoči postaju moderni urbanizirani kvartovi Rijeke, pa se Zamet administrativno dijeli na Gornji Zamet i Zamet.

Vijeće mjesnog odbora[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Zametski zvončari
  • Spomenik žrtvama fašizma

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Zamet

Kultura[uredi | uredi kôd]

Sport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke (http://www.rijeka.hr/Default.aspx). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Moja Rijeka (http://www.mojarijeka.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Zamet koji govori o naselju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.