Županija Zapadnohercegovačka
|
|||||
Položaj unutar BiH |
|||||
| Sjedište | Široki Brijeg | ||||
| Premijer | Zdenko Ćosić | ||||
| Općine | Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg | ||||
| Površina | 1.362,2 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
81.651 [1] 59,95/km² |
||||
Županija Zapadnohercegovačka je osma od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županija je utemeljena 1996. Nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, duž granice s Republikom Hrvatskom, a županijsko središte je grad Široki Brijeg.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Administrativna podjela [uredi]
Središte županije nalazi se u Širokom Brijegu.
Gradovi i općine u županiji su:
Županijska uprava [uredi]
Sjedište županije je u Širokom Brijegu.
Županijska vlada je podijeljena na sljedeća ministarstva:
- Ministarstvo unutarnjih poslova, sjedište: Ljubuški
- Ministarstvo pravosuđa i uprave, sjedište: Široki Brijeg
- Ministarstvo financija, sjedište: Ljubuški
- Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša, sjedište: Posušje
- Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, sjedište: Široki Brijeg
- Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi, sjedište: Grude
- Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, sjedište: Grude
- Ministarstvo gospodarstva, sjedište: Posušje
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine sastav stanovništva je bio sljedeći:
- Grude: 16.358 stanovnika, od toga 16.210 Hrvata (99,09%)
- Ljubuški: 28.340 stanovnika, od toga 26.127 Hrvata (92,19%)
- Posušje: 17.134 stanovnika, od toga 16.963 Hrvata (99,00%)
- Široki Brijeg: 27.160 stanovnika, od toga 26.864 Hrvata (98,91%)
-
Crkva uznesenja BDM u Širokom Brijegu
Kao što se može vidjeti ova županija je jedno od najhomogonijih etničkih hrvatskih područja uopće. Također, županija je izrazito vjerski homogena (katolička). Na području općine Ljubuški se nalaze 4 džamije izgrađene prije rata u BiH. Od te 4 2 se nalaze u starom dijelu grada Ljubuškog. Ostali vjerski objekti unutar županije su isključivo rimokatoličke crkve.
Blagdani u županiji [uredi]
Prema zakonu o radu, blagdani i neradni dani u Županiji Zapadnohercegovačkoj su [2]:
- 1. siječnja-Nova godina
- 6. siječnja-sveta tri kralja
- 1. svibnja-praznik rada
- 30. svibnja-dan svehrvatske državnosti
- 15. kolovoza-Velika Gospa
- 1. studenog-Svi sveti
- 2. studenog-Dušni dan
- 18. studenog-Dan utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne i Dan Županije Zapadnohercegovačke
Građani županije pripadnici pravoslavne vjere imaju pravo izostati s posla za pravoslavni Božić; a građani županije pripadnici islamske vjere imaju pravo izostati s posla prvog dana Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurban-bajrama. Građani županije pripadnici židovske zajednice imaju pravo izostati s posla na dan Jom kipura (Dan pomirenja) i na dan Roš Hašane (Nova godina).
Povijest [uredi]
Gospodarstvo [uredi]
Kultura [uredi]
Županija ima puno kulturnih sadržaja. U županiji ima nekoliko dobro opremljenih knjižnica. Također ima i mnogo kulturno umjetničkih društava, te nekoliko muzeja i galerija. Na području županije ima puno sportskih klubova od kojih su neki postigli uspjeh u Europi, jer u županiji postoji mnogo sportskih sadržaja.
Znamenitosti [uredi]
Izvori [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Županija Zapadnohercegovačka koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.