Zdravstveni turizam

Izvor: Wikipedija
Plakat iz 1911. godine za Opatiju kao lječilišno mjesto

Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, te poboljšanja vrsnoće života. Osnovu zdravstvenog turizma čini korištenje prirodnih ljekovitih činitelja koji mogu biti morski, toplički i klimatski. S obzirom na konstantno opadajuću kvalitetu suvremenog života uzrokovanu stresom i zagađenjem, zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu u revitalizaciji psihofizičkih sposobnosti čovjeka. U lječilištima se nudi uravnotežena prehrana, isključenost od buke i zagađenja zraka, tjelovježbe, društveni i duhovni programi.

Toplički činitelji[uredi | uredi kôd]

Pod topličke ili balneološke činitelje spadaju termomineralne vode, peloidi (ljekovita blata), naftalan, klima, biljni pokrov, kvaliteta zraka, šetnice, sunčevo zračenje.

Klimatski ljekoviti činitelji[uredi | uredi kôd]

Pod klimatske ljekovite činitelje spadaju promjena klimatskog mjesta, kvaliteta zraka, sunčevo zračenje. Kod klimatoterapije povoljan učinak imaju klimatski uvjeti i elementi karakteristični za neko područje.

Morski ljekoviti činitelji[uredi | uredi kôd]

Pod morske ljekovite činitelje spada morska voda, alge, šetnice, biljni pokrov, pijesak, solanski peloid, morski peloid, kvaliteta zraka, klima. Liječenje morem ili talasoterapija primjenjuje terapijsko djelovanje mora i primorja. Stručna talasoterapija provodi se pod liječničkim nadzorom, a samostalna izvan zdravstvenih ustanova po preporuci liječnika. U morskim se lječilištima nakon tri do dvanaest dana javlja talasoreakcija, odnosno reakcija organizma na stres izazvan ljekovitim djelovanjem morskih činitelja.

Thalassotherapia u Crikvenici

Poznata lječilišna mjesta u Hrvatskoj:

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • Narodni zdravstveni list, svibanj-lipanj 2002., Rijeka