Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine. Bila je predviđena Hrvatsko-ugarskom nagodbom, a organizirana je na temelju zakonskog člana II. iz 1869. godine o uređenju autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (kao kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada). Uključivanje Dalmacije u naziv imalo je samo povijesno, a ne stvarno značenje, jer je Dalmacija bila pokrajina u austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, a obećanje vladara o inkorporaciji Dalmacije Hrvatskoj nije bilo ostvareno za čitavog nagodbenog razodblja.
Na čelu Zemaljske vlade bio je ban, dok su odjelima upravljali odjelni predstojnici.
Odjeli i uredi[uredi | uredi kôd]
Zemaljska vlada dijelila se isprva na tri odjela: za unutarnje poslove, za bogoštovlje i nastavu, za pravosuđe, a od 1914. na četiri kada je osnovan Odjel za narodno gospodarstvo. Iako gospodarstvo po hrvatsko-ugarskoj nagodbi nije bilo u nadležnosti Hrvatske, nego zajedničko, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, podban Vinko Krišković odlučio je 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike.[1]
U djelokrugu Odjela za unutarnje poslove bili su poslovi unutarnje zemaljske uprave, poglavito poslovi javne sigurnosti. Odjel je sudjelovao pri provedbi vojnih propisa i kod primjene zakona o trgovačkim i obrtničkim komorama. U njegovoj je nadležnosti bila i statistika o pučanstvu, javne građevine, kaznionice, uprava zemaljskoga proračuna i drugi poslovi.
U nadležnosti Odjela za bogoštovlje i nastavu bili su poslovi povezani s vjerskim zajednicama te prosvjetnom i kulturnom politikom.
U nadležnosti Odjela za pravosuđe bili su uprava i nadzor nad pravosuđem.
Odjel za narodno gospodarstvo osnovan je 1914. na zalaganje kasnijeg podbana Vinka Kriškovića.[1] U njegovoj nadležnosti bili su poslovi gospodarstva, poglavito obrt i trgovina.
Zemaljska vlada imala je u svom sklopu i određene središnje pomoćne urede: Predsjednički ured (Prezidijal), Zemaljska blagajna, Računarski ured (Glavna kontrola), Statistički ured, Zemaljski arhiv i Zemaljsko-oružničko zapovjedništvo (Zapovjedništvo žandarmerije), koje je ipak bilo pod vrhovnim zapovjedništvom zajedničkog Ministarstva za zemaljsku obranu sa sjedištem u Budimpešti.
Ban[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: BanBan je stajao na čelu Zemaljske vlade. Bana je postavljao Kralj na prijedlog i uz supotpis ugarsko-hrvatskog ministra predsjednika.
Banovi od 1869. do 1918.[uredi | uredi kôd]
| Slika | Ban | Početak | Kraj | Napomene |
|---|---|---|---|---|
 |
Levin barun Rauch von Nyek[2] | 1868. | 1871. | Zadnji hrvatski ban koji je instaliran u skladu s tradicionalnim ceremonijalom |
 |
Koloman von Bedeković de Komor | 1871. | 1873. | |
 |
Ivan Mažuranić[3] | 1873. | 1880. | "ban pučanin", prvi i jedini Ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz građanskog staleža |
 |
Ladislav grof Pejacsevich de Verocze[4] | 1880. | 1883. | |
 |
Károly grof Khuen-Héderváry von Hédervár[5] | 1883. | 1903. | |
.jpg) |
Teodor grof Pejacsevich von Verocze[6] | 1903. | 1907. | sin Ladislava Pejačevića |
 |
Aleksandar von Rakodczay | 1907. | 1908. | |
 |
Pavao barun Rauch von Nyek[7] | 1908. | 1910. | sin Levina Raucha |
 |
Nikola von Tomašić[8] | 1910. | 1912. | |
 |
Slavko Cuvaj von Ivanska[9] | 1912. | 1913. | hrvatski ban, a potom kraljevski komesar |
 |
Ivan barun Skerlecz von Lomnica[10] | 1913. | 1917. | |
 |
Antun von Mihalovich[11] | 1917. | 1918. | posljednji hrvatski ban u Austro-ugarskoj Monarhiji (do 1918.); vršio je dužnost bana do 1919. godine |
Predstojnici[uredi | uredi kôd]
Podbanovi i predstojnici odjela za unutarnje poslove[uredi | uredi kôd]
| Slika | Podban | Početak | Kraj | Napomene |
|---|---|---|---|---|
| Robert pl. Zlatarević | 1869. | 1871. | ||
| Mirko pl. Šuhaj | 1871. | 1871. | ||
 |
Antun Vakanović | 1871. | 1873. | |
 |
Jovan barun Živković Fruškogorski | 1873. | 1883. | |
| Danijel Stanković | 1884. | 1897. | ||
| Otto pl. Krajcsovics de Illok | 1897. | 1903. | ||
| Svetislav Šumanović | 1903. | 1905. | ||
| Levin pl. Chavrak von Letovanić | 1905. | 1906. | ||
| Vladimir barun Nikolić von Podrinje | 1906. | 1907. | ||
| Nikola pl. Czernkovich Doljski | 1908. | 1909. | ||
|
Slavko Cuvaj von Ivanjska | 1909. | 1910. | |
| Levin pl. Chavrak von Letovanić | 1910. | 1912. | ||
 |
Dragutin Unkelhäuser | 1910. | 1913. | |
 |
Mark Aurel pl. Fedroczy von Fedrovec u. Berkovec | 1910. | 1917. | |
 |
Vinko Krišković | 1917. | 1918. |
Predstojnici odjela za bogoštovlje i nastavu[uredi | uredi kôd]
| Slika | Predstojnik | Početak | Kraj | Napomene |
|---|---|---|---|---|
| Pavao Muhić | 1873. | 1881. | ||
 |
Ivan Vončina | 1883. | 1885. | |
 |
Stjepan Spevec | 1886. | 1892. | |
 |
Izidor Kršnjavi | 1892. | 1897. | |
| Otto pl. Krajcsovics de Illok | 1897. | 1898 | ||
 |
Armin Pavić | 1899. | 1905. | |
| Levin pl. Chavrak von Letovanić | 1905. | 1906. | ||
| Milan Rojc | 1906. | 1907. | ||
| Ferdinand pl. Mixich de Also-Lukavecz | 1908. | 1910. | ||
 |
Milan Amruš | 1910. | 1912. | |
| Stjepan Tropsch | 1913. | 1917. | ||
| Milan Rojc | 1917. | 1918. |
Predstojnici odjela za pravosuđe[uredi | uredi kôd]
| Slika | Predstojnik | Početak | Kraj | Napomene |
|---|---|---|---|---|
| Marijan Derenčin | 1876. | 1883. | ||
| nije imenovan | 1884. | 1887. | ||
| Alojz Klein | 1887. | 1903. | ||
| Luka Marjanović | 1903. | 1906. | ||
| Aleksandar Badaj | 1906. | 1907. | ||
| Slavko Aranitzky | 1908. | 1910. | ||
| Miroslav Broschan | 1911. | 1917. | ||
| Aleksandar Badaj | 1917. | 1918. |
Predstojnici odjela za narodno gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
| Slika | Predstojnik | Početak | Kraj | Napomene |
|---|---|---|---|---|
| Zvonimir Žepić | 1914. | 1917. | ||
| Aurel Rauer | 1917. | 1918. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Vinko Krišković: Izabrani politički eseji; Autobiografija, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003., [[Međunarodni standardni knjižni broj|ISBN]] [[Posebno:Traži ISBN/953-150-269-2|953-150-269-2]]. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2007. Pristupljeno 4. siječnja 2012. Sukob URL-a i wikilinka (pomoć)
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1868 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1868.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1868., str. 652
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1874 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1874.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1874., str. 777
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1881 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1881.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1881., str. 756
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1884 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1884.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1884., str. 759
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1904 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1904.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1904., str. 1030
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1908 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1908.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1908., str. 1020
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1911 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1911.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1911., str. 1204
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1912 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1912.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1912., str. 1232
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1914 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1914.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1914., str. 1285
- ↑ Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1918 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije za godinu 1918.], Kroatien und Slawonien; Druck und Verlag der Kaiserlich-Koniglichen Hof- und Staatsdruckerei, Wien 1918., str. 1331
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Neda Engelsfeld: "Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. ISBN 953-6714-41-8
- "Pravni leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- "Uprava i javne službe od 1848. do 1918.", Hrvatski državni arhiv Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2009. (Wayback Machine)
- Hof- und Staatshandbuch der Österreichisch-Ungarischen Monarchie fur das jahr 1702-1918 [Dvorski i državni vodič Austro-Ugarske Monarhije 1702-1918] sadrži popise svih dužnosnika i službenika monarhije i zemaljske vlade za svaku godinu
- Zakon o ustrojstvu Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevine Hèrvatsku i Slavoniju, 1869. III.
- Zakon ob odgovornosti bana kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i odjelnih predstojnikah vlade zemaljske, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevine Hèrvatsku i Slavoniju, 1874. II.
- Zakon ob ustrojstvu kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske blagajne, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevine Hèrvatsku i Slavoniju, 1871. I-XXV.
- Digitalna zbirka zbornika zakona i naredbi Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1850-1918 Historische Rechts- und Gesetzestexte Online, Österreichische Nationalbibliothek