Zemljopis Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Europe, na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Najdužu granicu ima sa Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu koja iznosi 932 km, na istoku i sjeveroistoku ima 312 km granice sa Srbijom, a na istoku i jugoistoku ima 215 km dugu granicu sa Crnom Gorom. Na jugu Bosne i Hercegovine, općina Neum izlazi na Jadransko more u dužini od 20 km. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodne i čine ih rijeke Drina, Sava, i Una.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopisne cjeline
Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije zemljopisne i povijesne cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, a razlike se uglavnom odnose na karakteristike tla.
| Krajnje zemljopisne koordinate BiH | ||||||
| smjer | sjeverna zemljopisna širina | istočna zemljopisna dužina | općina | naselje | ||
| sjever | 45 16 30 | 16 55 56 | Bosanska Dubica | Gradina Donja | ||
| jug | 42 33 00 | 16 32 24 | Trebinje | Podštirovnik | ||
| istok | 44 03 00 | 19 37 41 | Bratunac | Žlijebac | ||
| zapad | 44 49 30 | 15 44 00 | Bihać | Bugar [1] | ||
[uredi] Planine i nizine
Bosna i Hercegovina je većinom planinska država s karakterističnim visoravnima i kršnim poljima (Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko) i neprohodnim šumama (npr. posljednja europska prašuma Perućica), te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje te je njime odvojena od Hrvatske, a dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada prema istoku. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok najniži dio zemlje je pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu bosansku Posavinu koja je dio Panonske nizine. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga prema sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera prema jugu. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more.
[uredi] Najviše planine
| Vrh | Planina | Visina |
| Maglić | Maglić | 2386m |
| Volujak | Volujak | 2336m |
| Pločno | Čvrsnica | 2228m |
| Nadkrstac | Vranica | 2112m |
| Ločika | Vranica | 2107m[2] |
| Zelena Glava | Prenj | 2103m |
| Đokin Toranj | Treskavica | 2086m |
| Veliki Vran | Vran | 2074m |
| Bjelašnica | Bjelašnica | 2066m |
| Velika Lelija | Lelija | 2032m |
| Bregoč | Zelengora | 2014m |
| Cincar | Cincar | 2005m[3] |
[uredi] Rijeke i jezera
Glavne rijeke su Sava na granici s Hrvatskom i Drina na granici sa Srbijom. U Savu utječu brojne rijeke i rječice, od kojih su najpoznatije Una, Vrbas, Bosna i Drina, koje se probijaju kroz tijesne klance u planinskom dijelu države. Neretva je najvažnija rijeka u Hercegovini, a utječe u Jadransko more. Najduža rijeka (koja ne teče prema drugim državama) je Bosna. U umjetna (akumulacijska) jezera u BiH uvrštavaju se Buško jezero, Bilećko jezero, Jablaničko jezero, Ramsko jezero itd. Od svih bosanskohercegovačkih jezera najveće je Buško jezero.
U riječna jezera spada Plivsko jezero.
[uredi] Najduže rijeke
| Drina | 346km |
| Sava | 330km (945) |
| Neretva | 218km |
| Trebišnjica | 96km |
| Una | 214km |
| Bosna | 271km |
| Sana | 140km |
| Vrbas | 240km |
| Usora | 77km |
| Vrbanja | 70km |
| Prača | 57km |
| Spreča | 112km |
| Ukrina | 53km |
| Krivaja | 65km |
| Janja | 53km |
[uredi] Jezera
Podrobniji članak o temi: Jezera u Bosni i Hercegovini
| Jezera u BiH | ||||||
| jezero | površina u km2 | nadmorska visina | najveća dubina | općina | ||
| Buško | 55,8 | 716,5 | 17,3 | Tomislavgrad, Livno | ||
| Blidinje | 3,2 | 1180 | 4,5 | Tomislavgrad, Posušje | ||
| Boračko | 0,3 | 402 | 17,1 | Konjic | ||
| Jablaničko | 13,3 | 270 | 70,0 | Jablanica, Konjic | ||
| Modrac | 17,1 | 200 | 17,0 | Tuzla, Lukavac, Živinice | ||
| Plivsko (veliko) | 1,148 | 424 | 36,2 | Jajce | ||
| Ramsko | 15,3 | 595 | - | Prozor-Rama | ||
[uredi] Klima
Klima Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području Neuma i južna Hercegovina ima blage kišovite zime i vruća ljeta.
[uredi] Gospodarske aktivnosti
13.60% površine Bosne i Hercegovine je plodna zemlja a 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok 83.44% zemlje je za ostalo. Neki prirodni resursi Bosne i Hercegovine su ugljen, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, krom, cink, i voda (hidroelektrane). Rijetki zemljotresi su jedina ozbiljna prirodna opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnijih problema sa prirodom su onečišćenje zraka iz tvornica te krčenje šuma.
[uredi] Naselja
Glavni grad zemlje je Sarajevo, a od većih gradova valja izdvojiti: Banju Luku, Tuzlu, Mostar, Zenicu, Bihać, Prijedor, Brčko, Travnik, Trebinje i Livno.
[uredi] Izvori
- ↑ Statistički godišnjak/ljetopis Federacije BiH, 2004.
- ↑ http://www.treskavica.org/2011/04/04/locika-2107-m/ pristupljeno 5. prosinca 2012.
- ↑ http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-113420&fid=609&c=bosnia_and_herzegovina pristupljeno 18. kolovoza 2010.
