Zemljopis Burkine Faso

Izvor: Wikipedija
Karta Burkine Faso
Satelitska snimka Burkine Faso
Topografska karta Burkine Faso

Burkina Faso (bivša Gornja Volta) je kopnena Sahel zemlja koja graniči sa šest država. Nalazi se između pustinje Sahare i Gvinejskog zaljeva, južno od rijeke Niger.

Južni dio zemlje je zelen prekriven šumama i voćnjacima, dok je sjever prekriven pustinjom. Većina središnje Burkine Faso leži na visoravni savane na nadmorskoj visini od 198 do 305 metara, s poljima, grmljem i raštrkanim stablima. Velika područja države su zaštićena u kojima obitavaju lavovi, slonovi, nilski konji, majmuni, bradavičaste svinje i antilope. Zadnji primjerci afričkog divljeg psa zabilježeni su u Nacionalnom parku Arli, sada se smatra da je vrsta istrebljena u Burkini Faso.[1]

Površina[uredi | uredi kôd]

Burkina Faso ima ukupnu površinu od 274.200 km², od čega je 273.800 km² kopno a 400 km² voda. Za usporedbu, veća je od Ujedinjenog Kraljevstva, a manja od Italije. Ima ukupno 3193 km granice od tog s Beninom 306 km, Obalom Bjelokosti 584 km, Ganom 549 km, Malijem 1000 km, Nigerom 628 km i Togom 126 km.

Klima[uredi | uredi kôd]

Burkina Faso ima prvenstveno tropsku klimu s dva vrlo različita godišnja doba. U vrijeme kišne sezone padne između 600 i 900 milimetara oborina, u sušnom razdoblju puše vrući suhi vjetar iz Sahare. Kišna sezona traje oko četiri mjeseca, od svibnja ili lipnja do rujna, a kraća je na sjeveru zemlje.

Zemljište[uredi | uredi kôd]

Zemljište Burkine Faso sastoji se od dvije glavne vrste krajolika. Veći dio zemlje pokriven je erozivnim zemljištem, koje čini blago valoviti krajolik s nekoliko izoliranih brda. Jugozapad zemlje s druge strane čini pješčenjački masiv, gdje je najviši vrh države Ténakourou koji se nalazi na nadmorskoj visini od 749 metara. Masiv je omeđen strmim liticama i do 150 metara visokim. Prosječna nadmorska visina Burkina Faso je 400 metara, a razlika između najvišeg i najnižeg terena ne prelazi 600 metara.

Resursi i okoliš[uredi | uredi kôd]

Prirodni resursi Burkine Faso su mangan, vapnenac, mramor, fosfat, plavac, sol te male naslage zlata. 17,7% zemlje je obradivo, a 0,22% su trajni nasadi prema podacima iz 2005. godine. Prema podacima iz 2003., 250 km ² zemlje se navodnjava.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Ovaj članak sadrži materijal iz javne domene web stranica ili dokumenata CIA World Factbook.

Izvor[uredi | uredi kôd]