Zlatna alga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zlatna alga
Status zaštite
Sistematika
Domena: Eukaryota
(nesvrstani) Chromista
Divizija: Heterokontophyta
Razred: Chrysophyceae
Područje života

Zlatne alge (lat. Chrysophyceae) su uglavnom ograničene na slatkovodna staništa, ali nekoliko vrsta je nastanjeno u moru. Slatkovodne vrste su osobito zastupljene u čistim, osunčanim površinskim vodama (oligotrofnim jezerima, slabo kiselim /pH<7/ do neutralnim /pH=7/).

Opisano je više od 1000 vrsta. Klasifikacija je kontroverzna. Različiti ksantofili (među nekim lutein i fukoksantin), te beta karoten gotovo u cijelosti prekrivaju klorofile "a", "c1" ili "c2" (zlatnosmeđe do smeđe obojene alge).

Zlatnosmeđe, jednostanične alge obično imaju dva bića različite dužine (jedan s trepetljikama – mastigonema). Kao rezervni materijal taloži se hrizolaminarin (u vakuoli) i ulje (u plazmi, a ponekad i u vakuoli). Imaju sluzasta tjelešca za sluzavi ovoj. Stanična stijenka je celulozna, a često je inkrustrirana (ožbukana) kalcij-karbonatom (CaCO3) i silicij-dioksidom (neke vrste stvaraju različito oblikovane ljušture, pločice i štapiće koji, potisnuti prema van, formiraju oklop – vapnenački sedimenti). Stanice su gole ili oklopljene s malenim ljuskama. Mnogi rodovi stvaraju ciste (spore) koje imaju većinom okremenjenu staničnu stijenku (preživljavanje nepovoljnih uvjeta – zima ili sušna ljetna razdoblja).

Većina zlatnih alga ima i primitivno oko – očna pjega ili fotoreceptorni aparat (stigma). Neki od ovih autotrofnih (fotoautotrofi) organizama mogu probavljati (fagocitnim putem) sitne čestice i bakterije (pa se ponašaju kao heterotrofni organizmi).

Neke se mogu pričvrstiti i u škrgama riba (toksičko ugibanje riba).

Klasifikacija zlatnih algi izvedena je na temelju pet različitih tipova stanične građe (oblika). Ova podjela je nepotpuna. Pretežno su jednostanične (bičasti, ameboidni ili kokalni/kuglasti oblici), ali postoje i pokretne bićaste kolonije, nepokretne kolonije, te nitasti oblici.

Kako se riješiti zlatnih algi[uredi VE | uredi]

Površina akvarijske vode ponekad izgleda kao da je prekrivena zlatnom prašinom, a u slučaju cvjetanja prekriva cijelu površinu, poput uljaste mrlje (biofilm) zlatnosmeđe boje. Najlakše je uklanjamo papirom (novinskim – oprez olovo): papir položimo na površinu i polagano ga podignemo. Alge ostanu zaljepljene na hrapavoj površini papira. U slučaju cvjetanja obavezno promjeniti dio akvarijske vode i pokušati utvrditi razloge koji su doveli do bujanja alga.

Osobno iskustvo: u dobro uhodanom akvariju prašina mi se ponekad pojavi ako nekoliko uzastopnih dana obilnije hranim ribe s listićima i tabletama; prelaskom na hranjenje svaki drugi dan prašina polako nestaje. Pokušaj da unošenjem prašine uzgojim istu u manjem akvariju, sa svega četiri kozice (Cardinia japonica) – hranim ih jednom tabletom (podijeljenom na četiri dijela) jednom tjedno – ostao je bezuspješan (u oba akvarija relevantni parametri su identični).

Poveznice[uredi VE | uredi]