Zlatni grah

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zlatni grah
Mahune zlatnog graha
Mahune zlatnog graha
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Rod: Vigna
Vrsta: V. radiata
Dvojno ime
Vigna radiata
(L.) R. Wilczek
Područje života
Vigna radiata

Zlatni grah (lat. Vigna radiata) - biljna vrsta iz porodice mahunarki.

Ova vrsta se nedavno preselila iz roda Phaseolus (grah) u rod Vigna, ali to se još uvijek zove kao grah. Podrijetlom je iz Indije. Uzgaja se i u južnoj, jugoistočnoj Aziji i Kini.

Biljka godišnje raste i do 120 cm visine. Ima veliko trilapo lišće. Cvijeće u cvatovima ima oblik leptira, žute ili ljubičaste boje. Plod je mahuna.

Mahuna zlatnoga graha.

Sjemenke su jestive. Važan su i sastavni dio mnogih azijskih jela, zbog visokoga udjela proteina, a koriste se također i u vegetarijanskoj kuhinji. Mlade sjemenke su duljine 2-4 mm, u bojama od žute do tamno zelene. Jedu se kuhane ili sirove u obliku klica.

Koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini u detoksifikaciji otrova iz tijela. Sadrži prirodne inhibitore proteaze. S visokim sadržajem vitamina B i C, kalija, magnezija, željeza, fosfora, bakra, vlakana i proteina, zlatni grah ima mogućnost pomoći jetri opterećenoj hepatitisom C, da izbaci toksine te je zbog toga vrijedan uloženog truda u njegovu pripremu.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]