Zoran Žmirić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zoran Žmirić
Zzmiric.jpg
Zoran Žmirić u Indiji 2010. godine
Rođenje 10. ožujka 1969.
Zanimanje kolumnist, glazbenik i književnik

Zoran Žmirić (Rijeka, 10. ožujka 1969.), hrvatski kolumnist, glazbenik i književnik, član Hrvatskog društva pisaca.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se, školovao, živi i radi u Rijeci.

Kao novinar piše i objavljuje za Monitor.hr (1996. - 1998.), PCPlay (1997. - 1999.), Corner.hr (1998. - 1999.), Info Express (1999. - 2000.), Hacker (1999. - 2002.), Globalnet.hr / Gamenet.hr (1999. - 2001.), Republika (2001.), Gamer.hr (2000. - 2008.), Popcorn.hr (2003. – 2009.), Novi list (2003. -), VipOnline (2005. - 2007.), RiRock.com (od 2005.), MojaRijeka.hr (od 2010.). Bio je urednik na portalima Popcorn.hr (2003. – 2009.), Vip Fun&Games (2004. - 2006.), Gamer.hr (2001. - 2009.) i MojaRijeka.hr (2010.)

Pokretač i urednik prvog hrvatskog portala za računalne igre Gamer.hr i prvog hrvatskog filmskog portala Popcorn.hr.
Kao pisac autor je četiri knjige. Kazalište sjena (Adamić, 2002.), Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005.) i Blockbuster (VBZ, 2009.), Riječke rock himne (2011.).

S romanom Blockbuster finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis 2008., te finalist t-portalove književne nagrade roman@tportal 2010. za najbolji roman. Blockbuster je 2010. po izboru Hrvatskog književnog društva proglašen knjigom godine.

Kao basist član je sastava Laufer od 1987. do 1989., u periodu kad nastaje veliki hit grupe „Budi moja voda“. Od 1998. do 2000. član je grupe Grad s kojom snima i objavljuje album Planet majmuna 1999. S grupom radi i na materijalu za idući album Nebo, no prije izlaska albuma napušta sastav. Od 2008. član je kultne grupe Grč gdje se na pojedinim pjesmama potpisuje kao autor tekstova i glazbe.

Iz hobija se bavi fotografijom, autor je naslovnica albuma Grad: Live in Palach (Dallas Records, 2006.), Vava: Soundtrack (Dallas Records, 2008.), Fit: Live in Stereo (Dallas Records, 2008.), Grad: Ne (Dallas Records, 2010.) i knjiga Antonio Županović - Kušnje (KUD Baklje INA Rijeka 2006.) i Velid Đekić - 91. decibel (VBZ, 2009.).

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Naslovnica knjige Kazalište sjena.
  • Kazalište sjena (Adamić, 2002.)
  • Tvar koja nedostaje - kompilacija više autora (Istrakon, 2002.)
  • Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005.)
  • Blockbuster (VBZ, 2009.)
  • Riječke rock himne (KUD Baklje, 2011.)

Kazalište sjena[uredi VE | uredi]

Kazalište sjena (Adamić 2002.) zbirka je pripovjedaka koja na gorko sladak način problematizira odnose mladih ljudi u raskoraku između tehnološkog napretka i emocije.

Iz recenzije Velida Đekića: Žmirić će svojom pripovjednom prozom pomoći ovisnicima o virtualnim prostorima kako ne bi zaboravili da postoji i nešto što se zove književna tiskana riječ. Ujedno će razuvjeriti one koji misle da su svi zarobljenici neduhovite osobnosti, te im pokazati da u svijetu koji se pokreće digitalnom oprekom nule i jedinice postoji nešto što se zove emocija, humor, strast.

Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man[uredi VE | uredi]

Naslovnica knjige Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man.

Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar 2005.) zbirka je kolumni obojenih oštrom kritikom društva gledanog kroz prizmu dijaloga dvojice prijatelja; jednog (Gand) ovisnika o računalnim igrama, i drugog (Cope) koji negira tehnološki progres.

Iz recenzije Darka Macana:
Gand ne piše da bi bio duhovit. On jest duhovit, pa i kad piše. Gand ne piše da bi nas zabavio ili nam se umilio ili si pribavio neke poene. On piše jer bi puknuo kad ne bi pisao, kad ne bi lanuo o svemu što ga tišti, muči i žiga. (...) Zoran Žmirić-Gand, pionir je kvalitetnog razmišljanja o suživotu s kompjutorom u Hrvata, vaš Horacije digitalnog pakla, autor ove knjige koja je u svome srcu tužna kao najbolji vic. I smiješna kao život.

Blockbuster[uredi VE | uredi]

Naslovnica knjige Blockbuster na kojoj je Žmirićev sin.

Blockbuster (VBZ 2009.) antiratni je roman s nedefiniranim vremenom i mjestom radnje. Nositelji priče su pripadnici manje postrojbe izviđača s jedne od zaraćenih strana koji vrijeme između dvije akcije prikraćuju razgovorima o omiljenim filmovima.

Blockbuster je knjiga godine (2009./2010.) po izboru Hrvatskog književnog društva i po mnogim recenzentima najbolje antiratno prozno djelo napisano na Balkanu. Trenutačno je u pripremi prijevod na talijanski, poljski i danski jezik.

Iz recenzije Davora Šišovića:
Blockbuster je jedan od najdojmljivijih, najpotresnijih, najkrvavijih, najsimboličnijih i najantiratnijih ratnih romana koje sam u životu pročitao.

Iz recenzije Ivane Perić:
Blockbuster je nešto najbolnije što je hrvatsko muško moglo napisati.

Iz recenzije Matka Vladanovića:
Žmirićev je rat prije svega brutalan, otuđujući i iskren – s jedne strane obilježen apsurdom Oklopnog bataljuna Josefa Škvoreckog, a s druge utemeljen rečenicom iz Vrdoljakovog filma U gori raste zelen bor: "S neprijateljem ne treba razgovarati jer se uspostavi da ti je ...rod." Ovako omeđen diskurs stavlja ga rame uz rame s najboljim djelima ratne tematike s domaćih prostora u zadnjih dvadeset godina.

Iz recenzije Ervina Jahića:
Autorova ovjera rata okrutno je točna u svojoj priči, žestoka u tempu, a ideološki posve politički nekorektna. Žmirićevi junaci nose brutalnost i žestinu u kostima, nisu zadani nego ih oblikuju okolnosti i prokazuju sve pa i posve nevine ideje o ratovima koje ljudi vode u ime obrane domovine. Proza je to gotovo utopijske (antiratne) agitacije i iznimnog pripovjednog energizma.

Iz recenzije Strahimira Primorca:
Izvrsno napisan akcijski ratni roman Blockbuster riječanina Zorana Žmirića svojom je brutalnošću prije svega snažan antiratni signal.

Riječke rock himne[uredi VE | uredi]

Naslovnica knjige Riječke rock himne

Riječke rock himne (KUD Baklje, 2011.) knjiga je o nastanku najboljih pjesama riječkog rocka od 1979. do 2009. godine. Kroz nekoliko stotina intervjua, autor u knjizi rekonstruira nastanak 60 pjesama nastalih tijekom 30 godina aktivnosti kultne riječke glazbene scene istovremeno donoseći biografije njezinih najznačajnijih kreativaca kao i priče o porijeklu imena riječkih sastava. Na 464 stranice bogato ilustriranih sa 180 fotografija, knjiga uvodi čitatelja u tajne glazbenih radionica otkrivajući porijeklo nastanka ključnih skladbi koje su obilježile daleku i bližu povijest riječke scene. Knjiga nas vodi od 1979. do 2009. godine kroz sve derivate rocka ne zaobilazeći pritom niti punk, hard core, noise, industrial, heavy metal, pop, hip hop, jazz ili kantautorske akustičare.

Iz recenzije Bojana Mušćeta:
"Da bi neka pjesma bila himna, kaže definicija, mora biti općeprihvaćena u narodu. Što je, pak, potrebno da neka pjesma bude rock himna? Zoran Žmirić u ovoj knjizi svakom rečenicom dokazuje da nije posrijedi pojednostavljen spoj rock izričaja i masovne percepcije, nego kompleksni sustav parametara prema kojima se neka pjesma izdvaja. Pritom termin rock služi kao kulturološka odrednica i odnosi se na stil i stav uvriježen u Rijeci, više nego u drugim urbanim središtima. Glavna odlika te scene bila je i ostala kohezivnost izvođača, bez obzira na glazbeni izričaj, a ova knjiga, kroz priče o nastanku pjesama i izvođačima koji su obilježili scenu, upravo tome zajedništvu daje neskrivenu počast."

Iz recenzije Bojane Perhat:
"Riječ je o knjizi koja će i narednih godina sigurno biti nezaobilazno štivo, lektira i vodič za sve one koji vole glazbu i koji žele nešto više saznati o riječkoj sceni i njezinim akterima u razdoblju od 1979. do 2009. godine."

Iz recenzije Ivana Antunovića:
"Ova je knjiga koncipirana u maniri „audio-kazete“ koja bi trebala postati neizostavan dio glazbene lektire u školama. Riječke rock himne predstavljaju prvu konkretniju studiju scene koja je do danas formirala i informirala brojne naraštaje."

Diskografija[uredi VE | uredi]

  • Laufer: The Best of 237 - kompilacija LP (Subotićka gitarijada, 1988.)
  • Grad: Planet majmuna CD (Dallas Records, 1999.)
  • Laufer: Riječki novi val - Antologija CD (Dallas Records, 2008.)
  • Grč: Još ima krvi CD (Dallas Records, 2008.)

Fotografija[uredi VE | uredi]

Kao fotograf autor je naslovnice albuma i knjiga:

  • Grad: Live in Palach (Dallas Records, 2006.)
  • Vava: Soundtrack (Dallas Records, 2008.)
  • Fit: Live in Stereo (Dallas Records, 2008.)
  • Grad: Ne (Dallas Records, 2010.)
  • Antonio Županović - Kušnje (KUD Baklje INA Rijeka 2006.)
  • Velid Đekić - 91. decibel (VBZ, 2009.)

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • Dobitnik je nagrade „Književno pero“ za najbolju knjigu godine 2009./2010. („Blockbuster“) koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo.
  • Dobitnik je Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2011. za stvaralački rad i posebna dostignuća u području kulture tijekom 2010. godine.[1]
  • Pobjednik natječaja za super kratku priču CeKaPe 2013.[2]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Citati iz romana Blockbuster rašireni su i prihvaćeni kao urbani aforizmi. Npr. "Kako se postaje otac domovine? Tako da se narodu jebe majka!"
  • U kolumni prvotno objavljenoj 1996. na www.monitor.hr Žmirić internet sarkastično naziva Međumrežje i Svemrežje. Ista je kolumna u formi priče objavljena i u "Kazalištu sjena". 11 godina kasnije, 2007. na natječaju časopisa "Jezik" za najbolju novu hrvatsku riječ u uži izbor ušao je i prijedlog za riječ svemrežje.
  • Žmirić je prvi domaći kolumnist koji je svojim čitateljima sugerirao play listu pri čitanju tekstova. S tom je praksom krenuo 1996. na Monitor.hr, a nastavio je u knjigama „Kazalište sjena“ i „Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man“, te u novinskim izdanjima. Širom weba ovo se populariziralo par godina kasnije pojavom bloga.
  • Žmirić je prvi gamerski kolumnist u regiji.
  • U časopisu Hacker pišući o računalnim igrama Žmirić je prvi upotrijebio termin „zabavni softver“.
  • Žmirić je veliki fan strip kulture. Na promocijama svojih knjiga i u druženju s čitateljima, kao preporuku nikad ne nudi knjigu već strip.
  • Koncem '90-ih godina u Skopju je postojao klub obožavatelja Zorana Žmirića.
  • Virtualni lik iz kolumni Petar Popovski Cope kojeg je Žmirić jedno vrijeme koristio kao alter ego, na webu je prihvaćen kao stvarna osoba kojoj su urednici pojedinih portala nudili novinarske poslove. Petar Popovski Cope je potpisan i kao osoba koja je odabrale sve tekstove u knjizi „Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man“.
  • Žmirić je kao autor uključen u hrestomatiju književnih tekstova o Rijeci „Rijeka u priči“ autorice Danijele Bačić-Karković.
  • Odlaskom iz grupe Grad, na snimanju albuma „Nebo“ Žmirića mijenja sedam basista.

Izvori[uredi VE | uredi]