Zubni kamenac

Izvor: Wikipedija
Zubni kamenac

Zubni kamenac nastaje nakupljanjem anorganskih tvari (minerala) u plaku. Mineralizacija plaka nastaje uglavnom u predjelima gdje se nalaze izlazi velikih žlijezda slinovnica: parotidna žlijezda bukalno u predjelu molara, sublingualna žlijezda – lingualno u predjelu inciziva. Mineralizacija nastaje jer je slina preplavljena s kalcijom. Zubni kamenac je građen u obliku lamela, što dokazuje da nastaje kroz duže razdoblje.

Sam kamenac nije kariogen niti je uzrok parodontitisu, ali bakterije i plak koji se na kamencu nakupljaju i u njemu nalaze, su faktori nastanka navedenih bolesti.[1]

Podjela[uredi | uredi kôd]

  • Subgingivalni kamenac
  • Supragingivalni kamenac

Terapija[uredi | uredi kôd]

Ručni instrumenti:

  • Srp/scaler – samo supragingiualno
  • Kireta – samo subgingiualno
  • Univerzalna kireta – subgingiualno i supragingiualno
  • Gracey kirete – istrumenti za samo jednu zubnu površinu

Zvučni i ultrazvučni instrumenti:

  • Feromagnetski – kovina ili nikal u magnetskom polju
  • Piezoelektrični – kristali u električnom polju[2]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. E.Hellwig: Einführung in die Zahnerhaltung, 4. Auflage Urban&Fischer, 2007. ISBN 978-3-437-05580-5
  2. Norbert Schwenzer, Peter Gängler: Konservierende Zahnheilkunde und Parodontologie, 2.Auflage Thieme Verlag 2005 ISBN 3-13-593702-X