Logistika proizvodnje

Logistika proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do i unutar proizvodnih mjesta.

Ciljevi

Cilj logistike proizvodnje je opskrba proizvodnih mjesta:

• s pravim materijalima
• u potrebnoj količini
• u pravo vrijeme
• uz što niže troškove

Zadaci

• odlučiti "proizvesti ili nabaviti"
• strukturiranje proizvodnje prema logističkim aspektima
• planiranje i upravljanje proizvodnjom
• uobličavanje fizičkog i informacijskog toka kroz proizvodnju

Planiranje proizvodnje

Uz planiranje proizvodnje vežemo dvije stvari: utvrđivanje potrebne količine materijala i opisivanje kvalitete materijala.

Metode utvrđivanja potrebne količine materijala

1. Deterministički:
   • prema planu proizvodnje
   • prema normativima utroška materijala
   • prema narudžbama
   • prema planu investicija i investicijskog održavanja
2. Stohastički:
   • na temelju prošle proizvodnje
3. Subjektivno:
   • na temelju iskustva

Metode opisivanja kvalitete materijala

• navođenjem zaštitnog znaka odnosno robnog žiga
• na temelju uzorka
• navođenjem tržišne kvalitete → određena je trgovinskom praksom
• pozivanjem na standarde
• specifikacijom

Organizacijski tipovi proizvodnje

Tipovi prema mjestu rada

• radionička proizvodnja

  → diskuntinuirani transport sirovina, pomoćnih materijala i poluproizvoda do sljedećih mjesta obrade → potreba za međuskladištenjem.

• lančana proizvodnja

  → pojedinačna proizvodna mjesta se ulančavaju pa je potrebno osigurati stalnu raspoloživost dobara koja se ulažu.

Tipovi prema količini proizvoda i učestalosti ponavljanja

• masovna proizvodnja

  → zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima.

• serijska proizvodnja

  → zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta serijama pojedinih vrsta materijala i poluproizvoda.

• pojedinačna proizvodnja

  → zahtijeva se fleksibilnost, tj. opskrbljivanje uvijek drugim materijalima.

Proizvesti ili nabaviti

Najvažnije pitanje kod logistike proizvodnje je da li neki proizvod proizvoditi u vlastitoj režiji ili ga jednostavno nabaviti od nekog dobavljača. Ovo pitanje je zapravo pitanje ekonomičnosti. Da bi se mogla donijeti ispravna odluka o tome da li proizvesti ili nabaviti potrebno je razmotriti nabavnu cijenu i cijenu koštanja vlastite proizvodnje. Ako su potrebe manje tada se u većini slučajeva odluka donosi u korist nabave.

Nabavna cijena

Fakturna cijena dobavljača - rabat, bonifikacija, skonto i drugi popusti + PDV ± kamate

= Neto nabavna cijena

+ ovisni troškovi (troškovi naručivanja, pakiranja, osiguranja, transporta, skladištenja i zaliha)

= Bruto nabavna cijena

Prednost nabave

• standardizirani i tipizirani dijelovi za čiju proizvodnju dobavljač ima više iskustva i bolje uvjete i načine proizvodnje
• tehnički zahtjevi predstavljaju velike investicije ili su teško izvedivi za vlastitu proizvodnju
• veća elastičnost proizvodnog programa
• ne dovodi se u opasnost likvidnost poduzeća

Cijena koštanja vlastite proizvodnje

Materijal izrade + ovisni troškovi materijala

= Troškovi materijala

+ osobni dohodci izrade + amortizacija + opći troškovi proizvodnje

= Troškovi proizvodnje + škart ili naknadna obrada zbog grešaka

= Cijena koštanja vlastite proizvodnje

Prednosti vlastite proizvodnje

• kontrola proizvodnje s jednog mjesta
• zbog tajnosti načina izrade (zbog konkurencije)
• renomirano poduzeće s visoko cijenjenim proizvodima na tržištu i očekuje se vlastita proizvodnja
• intenzivna suradnja na raznim stupnjevima procesa proizvodnje
• povjerenje u rad osoblja i sigurnost održavanja rokova

Mentalna mapa

Mentalna mapa: Logistika proizvodnje