Glavna stranica
|
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 220.818 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Kapibara ili vodenprase (lat. Hydrochoerus hydrochaeris) najveća je živuća vrsta glodavaca na svijetu. Poluvodeni je sisavac, biljojed iz roda Hydrochoerus. Najsrodnije su sa zamorčićima te nešto dalje srodne s agutima, činčilama i nutrijama. Kapibare naseljavaju savane i guste šume Srednje i Južne Amerike, tamo gdje ima vode. Među prstima imaju plivaće kožice i pod vodom podugo zadržavaju dah te mogu plivati i roniti: danju u pravilu radi sklanjanja od velike vrućine, a i inače kako bi pobjegle od predatora, kada plutaju dok im samo nos viri iz vode. Društvene su životinje koje žive u skupinama od nekoliko desetaka jedinki pod dominantnim mužjakom. Komuniciraju zvukovima sličnim lavežu, zvižducima, klopotanjem i cikom, a značajno je i obilježavanje sekretom mirisnih žlijezda. Love ih radi mesa i kože, negdje i zato što se za hranu natječu sa stokom, kao i zbog potkožne masti. U zatočeništvu dožive i dvanaest godina, no u prirodi žive oko četiri jer su omiljena hrana anakondama, jaguarima, pumama, ocelotima, orlovima i kajmanima. Zbog brzog razmnožavanja, populacija je stabilna i vrsta nije ugrožena.
Zbog najezde u argentinskom bogataškom naselju Nordelita sredinom 2021. godine, lik kapibara upotrebljava se kao simbol »klasne borbe« u različitim formatima mema.
- 9. lipnja – U Hrvatskoj održavaju se izbori za Europski parlament.
- 7. do 9. lipnja: U športskoj zračnoj luci Osijek-Čepin održava se Sajam poljoprivredne mehanizacije i opreme, najveći takve vrste u Hrvatskoj, s 36 izlagača na oko 13 km2 izložbena prostora.
- 8. i 9. lipnja – U Karlovcu se održava drugo izdanje međunarodnog natjecanja vatrogasaca u spašavanju osoba u prometu Croatia Rescue Challenge s 32 ekipe i 192 natjecatelja iz vatrogasnih postrojbi Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Češke i Austrije.
- 8. lipnja – Na Europskom atletskom prvenstvu na Olimpijskome stadionu u Rimu Sandra Elkasević osvojila je sedmo uzastopno zlato u bacanju diska, a Filip Mihaljević srebro u bacanju kugle.
- 8. lipnja – Mate Pavić je, osvojivši Roland Garros u parovima, postao prvim hrvatskim tenisačem koji je osvojio sva četiri Grand Slama.
- 8. lipnja – Nekoliko tisuća mladih sudjeluje na VI. Antunovskom hodu mladih od crkve sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima preko Dubrava i središta Zagreba do svetišta i bazilike sv. Antuna Padovanskog na Sv. Duhu.
- 8. lipnja – U Karlovcu održana prva povorka ponosa, Karlovac Pride, u kojoj je sudjelovalo stotinjak osoba.
- 1672. – Rođen je ruski car Petar Veliki, reformator i osnivač Petrograda.
- 1793. – U Parizu je otvoren Jardin des Plantes, koji će poslije godinu dana postati prvi javni zoološki vrt (slika).
- 1796. – Rođen je književnik Antun Mihanović, autor pjesme "Horvatska domovina" koja je postala hrvatskom himnom.
- 1999. – NATO je prekinuo zračne napade na Srbiju, koja je pristala povući snage s Kosova.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
MediaWiki Dokumentacija programske opreme
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
Wikipodatci Slobodna baza znanja
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
Wikicitat Zbirka citata
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
Wijesti Slobodni izvor vijesti
Wikivrste Popis vrsta
Wječnik Višejezični rječnik
Wikiučilište Obrazovni materijali
Wikiputovanja Vodič za putovanje
