Računalna memorija
Vrste računalnih memorija |
---|
Nepostojna memorija |
RAM |
U razvoju |
Povjesne |
|
Postojana memorija |
ROM |
NVRAM |
Rani stadij NVRAMa |
|
U razvoju |
Povijesno |
|
Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa. Memorija je obično locirana u neposrednoj blizini procesora (CPU) i izrađene su većinom od namjenskih sklopova/cjelina izrađenih od silicija. Za dugotrajniju pohranu podataka koriste se masovna spremišta podataka gdje trenutno dominiraju tehnologije koje se oslanjaju na magnetska ili optička svojstva materijala. Razlika između RAM memorije i čvrstog diska (hard disk) je da podatci na čvrstom disku ostaju zapisani i nakon što se računalo ugasi. Sama RAM memorija služi kao dio iz kojeg CPU vuče podatke koje izvršava (jer RAM radi oko 1000 puta brže od čvrstih diskova).
Podjele memorija u odnosu na CPU[uredi | uredi kôd]
- glavna memorija (engleski: main memory)
Povijest razvoja memorijskih sklopova[uredi | uredi kôd]
Tehnologije izrade memorijskih kola[uredi | uredi kôd]
Vrste memorijskih čipova[uredi | uredi kôd]
Specijalizirane sabirnice i tehnike[uredi | uredi kôd]
Sabirnice[uredi | uredi kôd]
- DMA - Direct Memory Access - izravni pristup memoriji
Vrste dodatnih prijenosnih memorija[uredi | uredi kôd]
CD, DVD, diskete, USB prijenosni hard diskovi, USB flash memorije