Mostarsko muftijstvo
Mostarski muftiluk | |
---|---|
Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru | |
Reis-ul-ulema | Husein ef. Kavazović |
Muftija | muftija mostarski |
Osnovano | 1592. |
Sjedište | Mostar |
Država | Bosna i Hercegovina |
Mostarski muftiluk, muftijstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koje djeluje na području Bosne i Hercegovine. Sjedište muftijstva je u Mostaru. Trenutačni muftija je Salem ef. Dedović (od 2014.).
Povijest[uredi | uredi kôd]
Početak rada Mostarskog muftiluka veže se za Mevlana Ahmed ef. koji se se spominje 1592. godine, kao prvi poznati mostarski muftija. Mostarski muftiluk teritorijalno je najveći muftiluk u Bosni i Hercegovini. Prostire se na širokom geografskom prostoru, koji je širi od onoga što je zemljopisna odrednica Hercegovine. Njemu organizacijski pripada 14 medžlisa (odbora) Islamske zajednice, koji po aktualnom Ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine pokrivaju prostor 17 općina i nalaze se na području tri županije (Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska), te na području cijele Istočne Hercegovine, u entitetu Republika Srpska.
U vrijeme ustanka Srba u Hercegovini od 1875. do 1878. posebno je zabilježeno stradanje vjerskih objekata. Objekti Mostarskog muftiluka stradali su i u vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. U vrijeme SFR Jugoslavije mnoge džamije su porušene. Od 1949. do 1967. u Mostaru je porušeno 11 džamija. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini imovina Mostarskog muftiluka, u prvom redu džamije i mesdžidi, ali i svi drugi objekti u njenom posjedu su razarani, i u potpunosti uništavani.[1]
Muftije[uredi | uredi kôd]
Nepotpuna lista:
# | Ime i prezime | Mandat započeo | Mandat završen | Napomene |
---|---|---|---|---|
1. | Mevlana Ahmed ef. | 1594. | ? | |
2. | Mustafa ef. Ejubović | 1692 | 1707. | |
3. | Mevlana Mustafa ef. Čišić | ? | 1830. | |
4. | Beg (Mustafa) ef. Mukić | 1845. | 1854. | |
5. | Mustafa Sidki ef. Karabeg | 1857. | 1878. | |
6. | Ali Fehmi (Šaćir) ef. Džabić | 1879. | ? | |
7. | Ali Fehmi ef. Džabić | ? | 1899. | sin Ali Fehmi (Šaćir) ef. Džabića |
8. | Abdullah ef. Riđanović | 1899. | 1917. | |
9. | Salem ef. Dedović | 2014. | Trenutačno |
Organizacija[uredi | uredi kôd]
Mostarskom muftiluku pripada 14 medžlisa (odbora) Islamske zajednice i to su: Bileća, Čapljina, Gacko, Glamoč, Jablanica, Konjic, Livno, Ljubuški, Mostar, Nevesinje, Prozor, Stolac, Tomislavgrad i Trebinje, koji su dalje podijeljeni na džemate. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.
Na području Mostarskog muftiluka djeluje Karađoz-begova medresa, najstarija obrazovna institucija na području Hercegovine. Utemeljio ju je najpoznatiji hercegovački vakif, Mehmed-beg Karađoz, 1557. godine. Njen kontinuirani rad prekinut je 1918. godine, a ponovo je obnovljen 1995. godine.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ O muftijstvu. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2021. Pristupljeno 7. prosinca 2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|