Popis osnovnih zemljopisnih tema
Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.[1] Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje "opisivanja ili pisanja o Zemlji", "geografija". Prva osoba koja je koristila tu riječ ("geografija") bio je Eratosten (276. - 194. pr. Kr.). Četiri povijesne tradicije u zemljopisnom istraživanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-zemlja, te istraživanje u znanostima o Zemlji.[2] Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao "most između društvenih i prirodnih znanosti," geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanističku geografiju ili antropogeografiju i fizičku geografiju.[3]
Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:
Bit geografije[uredi | uredi kôd]
- Glavni članci: Geografija i svijet
Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsku edukaciju uključuju sljedeća poglavlja[4][5][6]:
|
7. Reljef i geomorfološki procesi koji ga stvaraju |
Grane geografije[uredi | uredi kôd]
Geografija se dijeli u dvije grane: fizičku geografiju i antropogeografiju. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:
Geografska multidisciplinarna polja[uredi | uredi kôd]
Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji:
- Demografija i demografika
- Etnografija
- Filozofija geografije
- Geoarheologija
- Geografska informacijska znanost
- Geostatistika
- Kartografija
Lokacija i mjesto[uredi | uredi kôd]
Koncepti o lokaciji ili mjestu:
Zadaće i oruđa geografije[uredi | uredi kôd]
- Glavni članci: Geozofija i filozofija geografije
Pristupi i aktivnosti geografa, te oruđa koja koriste:
Svijet[uredi | uredi kôd]
Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.
Geografija, geoznanost i Zemljine sfere[uredi | uredi kôd]
- Glavni članci: Geoznanost i Zemljine sfere
Gegorafija je ključna komponenta geoznanosti, koja se uz fiziku, geologiju, meteorologiju, matematiku, kemiju i biologiju koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih sfera Zemljinog sustava uključujući sljedeće:
- Hidrosfera - sva voda na, ispod i iznad površine Zemlje
- Biosfera - sav život na Zemlji
- Litosfera - kora i najgornji dio Zemljinog plašta
- Atmosfera - plinovi koji okružuju Zemlju (njen zrak)
Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere:
- Pedosfera - najgornji sloj Zemlje koji se sastoji od tla i podložan je procesima formiranja tla
- Geosfera - čvrsti dijelovi Zemlje (koji se uglavnom sastoje od stijena i regolita)
- Antroposfera - svi dijelovi Zemlje koje oblikuju ljudi
- Kriosfera - ponekad uključena u hidrosferu, led na Zemlji (ledene kape, ledenjaci, itd.)
Regije svijeta[uredi | uredi kôd]
- Glavni članci: Regija, subregije, lokacija i popisi mjesta
Regije su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.
Kontinenti[uredi | uredi kôd]
Kontinent je velika kopnena masa na Zemlji. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su:
- 1. Afrika
- 2. Antarktika
- 3. Australija
- Amerika:
- Euroazija:
Biogeografske regije[uredi | uredi kôd]
Ekozona[uredi | uredi kôd]
World Wildlife Fund (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona):
- Neoarktik 22.9 mil. km² (uključujući većinu Sjeverne Amerike)
- Paleoarktik 54.1 mil. km² (uključujući Euroaziju i sjevernu Afriku)
- Afrotropik 22.1 mil. km² (uključujući subsaharsku Afriku)
- Indomalaja 7.5 mil. km² (uključujući južnoazijski potkontinent i jugoistočnu Aziju)
- Australazija 7.7 mil. km² (uključujući Australiju, Novu Gvineju i susjedne otoke). Sjeverna granica ove zone poznata je kao Wallaceova linija.
- Neotropik 19.0 mil. km² (uključujući Južnu Ameriku i Karibe)
- Oceanija 1.0 mil. km² (uključujući Polineziju, Fidži i Mikroneziju)
- Antarktik 0.3 mil. km² (uključujući Antarktiku).
Ekoregije[uredi | uredi kôd]
Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 terestričkih ekoregija. Vidi Popisi ekoregija po državama.
Države svijeta[uredi | uredi kôd]
Politička podjela, obično države, je regija pod kontrolom vlasti. Države se dalje dijele na administrativne podjele uključujući savezne države, grofovije, gradove, itd.
Države po kontinentima[uredi | uredi kôd]
Tipovi administrativnih podjela država[uredi | uredi kôd]
Državna podjela je označeni teritorij stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:
. |
Ostali tipovi regija ili područja[uredi | uredi kôd]
- Geografska zona
- Industrijska regija
- Kopno
- Metropolitansko područje
- Specijalna ekonomska zona
- Vremenska zona
- Vruća točka biodiverziteta
- Zona otpornosti
Neka specifična područja[uredi | uredi kôd]
Geografska obilježja[uredi | uredi kôd]
Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je reljefni oblik, vodena masa ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.
Prirodna geografska obilježja[uredi | uredi kôd]
Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:
Reljefni oblici[uredi | uredi kôd]
Reljefni oblik je dio terena definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je topografski element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, stratifikacije, izloženosti stijena i vrsti tla.
Vodene mase[uredi | uredi kôd]
Vodena masa je svaka akumulacija vode značajna na zemljopisnoj ljestvici. Neke vodene mase mogu biti umjetne, ali većinom predstavljaju prirodnu pojavu. Neke vodene mase sakupljaju i prenose vodu poput rijeka i tokova, dok druge primarno zadržavaju vodu poput jezera i oceana. Vodene mase koje su plovne nazivaju se vodenim putovima.
Umjetna zemljopisna obilježja[uredi | uredi kôd]
Umjetna zemljopiana obilježja su tvorevine nastale djelovanjem čovjeka, a dovoljno su velike da se mogu prikazati na mjesnom zemljovidu:
Zemljopis specifičnih regija[uredi | uredi kôd]
- Vidi također: Regionalna geografija
Demografija po regijama[uredi | uredi kôd]
- Glavni članci: Demografija i svjetsko stanovništvo
Demografija je statističko proučavanje populacija. To je primijenjena znanost koja se koristi za analizu dinamičkih populacija, to jest onih koji se mijenjaju u vremenu ili prostoru. Obuhvaća proučavanje veličine, strukture i distribucije populacija, te prostorne i/ili vremenske promjene u njima u odgovoru na rođenje, smrt, migraciju i starenje.
Povijest zemljopisa[uredi | uredi kôd]
- Glavni članci: Povijest geografije i historijska geografija
Članci koji obrađuju geografska istraživanja svijeta kroz povijest:
|
|
Zemljopisne institucije i društva[uredi | uredi kôd]
- Geografski institut Anton Melik (u Sloveniji)
- Hrvatsko geografsko društvo
- National Geographic Society
- Royal Geographical Society
Geografske nagrade[uredi | uredi kôd]
Neke nagrade i natjecanja u polju geografije:
- Geography Cup
- Gold Medal
- Hubbardova medalja
- National Geographic World Championship
- Victorijina medalja
Slavni geografi[uredi | uredi kôd]
Geograf je znanstvenik koji proučava Zemljinu fizičku okolinu i čovjekov habitat. Geografi su u povijesti poznati po izradi karata, zemljopisnoj disciplini poznatoj kao kartografija. Međutim oni nisu sposobni samo proučavati fizičke detalje okoline već mogu tumačiti i njihov utjecaj na ljudsko, biljno i životinjsko stanište, obrasce vremena i klime, ekonomiju i kulturu. Geografi se posebice fokusiraju na prostorne odnose između navedenih elemenata.
Zemljopisni popisi[uredi | uredi kôd]
- Geografija današnjih nacija i država
- Popis grčko-rimskih geografa
- Popisi po državama
- Popisi naziva mjesta
- Popisi tema srodnih državama
Popisi zemljopisnih obilježja[uredi | uredi kôd]
Popisi reljefnih oblika[uredi | uredi kôd]
Popisi vodenih masa[uredi | uredi kôd]
Popisi umjetnih zemljopisnih obilježja[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ "Geography". The American Heritage Dictionary/ of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company. Preuzeto 9. listopada 2006.
- ↑ Pattison, W.D. (1990). "The Four Traditions of Geography". Journal of Geography 89 (5): pp. 202–6. doi:10.1080/00221349008979196. ISSN 0022-1341. Pretisak članka iz 1964.
- ↑ web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf.
- ↑ "National Geography Standards Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. prosinca 2008. (Wayback Machine)". National Council for Geographic Education. Preuzeto 2007.-11-17. "The Geographically Informed Person knows and understands . . ."
- ↑ "Geography Standards". National Geographic Society. Retrieved on 2007.-11-17.
- ↑ Roger M. Downs. "Geography for Life Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2008. (Wayback Machine)". National Geographic Society. Preuzeto 2007.-11-17. "The National Geography Standards stvoreni su pod pokroviteljstvom četiri glavne geografske organizacije: Američko geografsko društvo (American Geographical Society), Udruženje američkih geografa (Association of American Geographers), Nacionalno vijeće za geografsku edukaciju (National Council for Geographic Education) i Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society). Stoga one nisu samo tvrdnje za sve koje zanima geografija nego i za glavne sudionike u geografskoj edukaciji."
Više informacija[uredi | uredi kôd]
- Popis osnovnih astronomskih tema - dok geografija proučava i mapira svijet, astronomija je znanost o ostatku svemira, a mapira zvijezde i galaksije
- Zemlja - na planetu postoji mnogo više stvari od same njegove geografije. Neka polja blisko povezana s geografijom jesu:
- Geologija - dok geografija proučava površinu Zemlje i lokaciju stvari na njoj, geologija je znanost o samoj Zemlji, to jest o njenoj čvrstoj tvari: zemlji (u užem smislu riječi) od koje je sačinjena i o onome ispod nje.
- Oceanografija - dok geografija imenuje i mapira vodene mase, oceanografija proučava mnogo veće vodene mase, uključujući vodu koju sadrže kao i cjelokupan život u njoj.
- Svemir - prostor u kojem se nalazi svijet.
- Popis osnovnih hrvatskih tema
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Podučavanje geografije
- GeoKnow.net - Geography news, information and resources at your fingertips
- Geography at About.com - comprehensive resource on the discipline Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. veljače 2017. (Wayback Machine)
- Juicy Geography - ideas and resources for teachers
- GeoInteractive - shared resources for teachers Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2007. (Wayback Machine)
- Geography case studies for students Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2012. (Wayback Machine)
- The Geography-Site
- Geography Teaching Today - Curriculum development project
- Geography - Selected websites
- Multimedijalni geografski izvori
- Geografska društva i interesne grupe
- International Geographical Union
- National Geographic Online
- Royal Geographical Society
- Association of American Geographers
- Royal Canadian Geographical Society
- Canadian Association of Geographers Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2016. (Wayback Machine)
- Russian Geographical Society (Moscow Centre)
- International Geographical Union - Russian National Committee
|