Vrgorsko gorje: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 38: | Redak 38: | ||
* [[Hrvatske planine]] |
* [[Hrvatske planine]] |
||
* [[Vrgorac]] |
* [[Vrgorac]] |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
* [http://www.summitpost.org/vrgorsko-gorje/768998 Vrgorsko gorje na SummitPost-u] {{En icon}} |
|||
[[Kategorija:Planine Hrvatske]] |
[[Kategorija:Planine Hrvatske]] |
Inačica od 5. veljače 2012. u 20:17
Prema geomorfološkoj regionalizaciji, vrgorsko područje pripada megamakrogeomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava, odnosno makrogeomorfološkoj regiji Središnje Dalmacije s arhipelagom.
Vrgorsko gorje je zabiokovskom zavalom odijeljeno od zapadnijeg hrbata Biokova i Rilića, a ta zavala je osobito dobro izražena na potezu od Župe Biokovske do Vrgorskog polja. Na sjeverozapadu je ovaj prostor spojen s predjelima imotskog Zabiokovlja, a kao prirodna granica nameće se veća udolina na području naselja Slivno i Krstatice, te prostrano Imotsko polje. Istočno se masiv manjim dijelom u području Kruševice pruža preko državne granice u Bosnu i Hercegovinu, do riječnog sustava Tihaljina – Trebižat, a u južnijem području do polja Rastok. Na samom jugu, granica ovog prostora su uvala Bunina i Vrgorsko polje, odnosno podnožje Matokita i najjužnijih uzvišenja Gradina i Radović.
U masivu Vrgorskog gorja svojom veličinom i visinom se ističu manji gorski hrptovi Matokit (1062 m), Mihovil (1247 m) i Šibenik (1314 m). Gorski hrptovi, zavala i manje udoline u gorju imaju dinarski pravac pružanaj SZ-JI.
Zona strmaca na zapadu omeđuje ovaj planinski prostor od Satulije (1170 m) do južnih padina Mihovila (1247 m). Prostor strmaca i strmih padina ne nastavlja se u zaleđu vrhova Satulija i M. Šibenik, već je ovdje zona prostrane visoravni na prostoru iznad 1110 m/nv. Gorski hrbat Mihovila je morfološki izdvojen od ostatka planinskog masiva na visini od 950 m i od njega ga dijeli područje Zamihovlja koje je omeđeno sa sjeverne i južne strane padinama obaju planinskih prostora.
Prostor Zamihovlja bio je područje pokretne stočarske djelatnosti o čemu svjedoče stočarski stanovi (Antunovića staje) smješteni u blizini lokve. Elementi stočarske djelatnosti mogu se naći i na prostoru Zamagorja. Prema sjeveroistoku, prostor Zamagorja nastavlja se padinama koje završavaju uzvišenjima V. Glavica (1034 m), Kalivret (1052 m) i Maleški brig (1000 m). Podno ovih uzvišenja, između 900 i 950 m/nv nagib je ublažen, te se razvila zona manjih ponikava Ančića Dolac. Sjeverno od Mihovila i Zamihovlja najviša je zona Vrgorskog gorja. Radi se o gorskom hrbatu Šibenika s najvišim vrhom V. Šibenik (1314 m). Ovaj vrh se nalazi istočno od linije Satulija – M. Šibenik – Mihovil, a za razliku od Mihovila nije tako vizualno istaknut.
Visoki prostor nastavlja se od V. Šibenika prema istoku nizom nešto nižih grebena s osnovnim smjerom pružanja prema istoku. Između uzvišenja Ober (1098 m) i Medviđa ploča (1076 m) nalazi se sedlo Milina zasida. Preko ovog prijevoja vodi jedina prometnica koja izravno spaja sjeverna izolirana sela Mijaca i Poljica Kozička s Vrgorcem.
Gorski hrbat Matokita s najvišom točkom Sv. Rok (1062 m) dominira južnim dijelom Vrgorskog gorja. S obzirom da je u njezinom jugoistočnom kraku smješten grad Vrgorac, riječ je o o jednom od vizualno najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih krajolika na cijelom području. U morfološkom smislu, istočni dio hrbata područje je relativno strmih i jednoličnih padina, dok su na zapadu padine blaže, što je rezultiralo pojedinim morfološki složenijim zonama poput sustava ponikava u zoni Razdolje.
Vrgorac
Sam grad Vrgorac smješten je na svojevrsnom prijevoju nadmorske visine 200 m između Matokita i južnih grebena Gradina (480 m) i Zveč (462 m) koji dijele Vrgorsko polje od polja Rastok. Njegovo značenje dijelom je rezultat središnjeg položaja na raskrižju prirodno-geografskih cjelina krških polja i jugoistočnog kraka Vrgorskog gorja, te u nastavku Gradinom i Zvečom. No, unatoč blizini plodnih krških polja, Vrgorac se primarno razvijao kao trgovište, i to zahvaljujući povoljnom pograničnom položaju koji je imao kroz više od četiri i pol stoljeća.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Vrgorsko gorje na SummitPost-u (engl.)