Émile Clapeyron

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Émile Clapeyron
BenoitClapeyron (détail).jpg
Rođenje 26. veljače 1799.
Smrt 28. siječnja 1864.
Državljanstvo Francuz
Polje Fizika, inženjerstvo
Alma mater Sveučilište u Parizu
Poznat po Clausius-Clapeyronova jednadžba
Istaknute nagrade član Francuske akademije znanosti

Émile Clapeyron (Pariz, 26. veljače 1799. – Pariz, 28. siječnja 1864.), francuski fizičar i inženjer. Od godine 1820. do 1830. djelovao kao profesor u Rusiji. Od 1858. član Francuske akademije znanosti. Prvi obratio pozornost na Carnotovo načelo; analizirajući ga, prvi je primijenio grafičku metodu u termodinamici i postavio jednadžbu koja je po njemu prozvana. [1] Njegovo ime nalazi se na listi 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.

Clausius-Clapeyronova jednadžba[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Clausius-Clapeyronova jednadžba

Tipičan fazni dijagram temperature i tlaka. Clausius-Clapeyronova jednadžba se može iskoristiti da bi se dobio odnos između temperature i tlaka na granicama faza.

Clausius-Clapeyronova jednadžba (po Rudolfu Clausiusu i Émileu Clapeyronu) je jedna od temeljnih termodinamičkih jednadžbi koja opisuje izotermne fazne prijelaze 1. vrste (na primjer taljenje ili isparavanje). Ako je dp/dT gradijent krivulje promjene stanja, ΔH latentna entalpija promjene stanja, V1 i V2 odgovarajući volumeni dviju faza a T termodinamička temperatura na kojoj se promjena zbiva, jednadžba glasi: [2]

Fazni prijelazi[uredi VE | uredi]

Fazni prijelazi su promjene stanja pojedine faze (elementarne, spoja, eutektičke smjese, peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se:

  • fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne entalpije u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom entropija i volumen skokovito mijenjaju. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer taljenjeisparavanjesublimacija,
  • fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube feromagnetička svojstva, pojava supravodljivosti, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Clapeyron, Émile, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. Clausius-Clapeyronova jednadžba, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. fazni prijelazi, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.