Émile Clapeyron

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Émile Clapeyron
BenoitClapeyron (détail).jpg
Rođenje 26. veljače 1799.
Pariz, Francuska
Smrt 28. siječnja 1864.
Pariz, Francuska
Državljanstvo Francuz
Polje Fizika, inženjerstvo
Alma mater Sveučilište u Parizu
Poznat po Clausius-Clapeyronova jednadžba
Istaknute nagrade član Francuske akademije znanosti

Émile Clapeyron (Pariz, 26. veljače 1799. – Pariz, 28. siječnja 1864.), francuski fizičar i inženjer. Od godine 1820. do 1830. djelovao kao profesor u Rusiji. Od 1858. član Francuske akademije znanosti. Prvi obratio pozornost na Carnotovo načelo; analizirajući ga, prvi je primijenio grafičku metodu u termodinamici i postavio jednadžbu koja je po njemu prozvana. [1] Njegovo ime nalazi se na listi 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.

Clausius-Clapeyronova jednadžba[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Clausius-Clapeyronova jednadžba

Tipičan fazni dijagram temperature i tlaka. Clausius-Clapeyronova jednadžba se može iskoristiti da bi se dobio odnos između temperature i tlaka na granicama faza.

Clausius-Clapeyronova jednadžba (po Rudolfu Clausiusu i Émileu Clapeyronu) je jedna od temeljnih termodinamičkih jednadžbi koja opisuje izotermne fazne prijelaze 1. vrste (na primjer taljenje ili isparavanje). Ako je dp/dT gradijent krivulje promjene stanja, ΔH latentna entalpija promjene stanja, V1 i V2 odgovarajući volumeni dviju faza a T termodinamička temperatura na kojoj se promjena zbiva, jednadžba glasi: [2]

Fazni prijelazi[uredi VE | uredi]

Fazni prijelazi su promjene stanja pojedine faze (elementarne, spoja, eutektičke smjese, peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se:

  • fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne entalpije u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom entropija i volumen skokovito mijenjaju. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer taljenjeisparavanjesublimacija,
  • fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube feromagnetička svojstva, pojava supravodljivosti, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Clapeyron, Émile, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. Clausius-Clapeyronova jednadžba, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. fazni prijelazi, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.