Ćemaluševa džamija
|
Čemaluševa džamija
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Ulica Ferhadija, Maršala Tita i Čemaluša |
| Koordinate | 43°51′31″N 18°25′21″E / 43.85858°N 18.42253°E (WD) |
| Arhitekt | Havadža Kemaludin |
| Godina završetka | 1515. |
| Srušen | 1940. |
| Religija | Islam |
| Arhitektonski stil | Osmanski |
Ćemaluševa džamija (turski: Cemaluşa camii ) poznata i kao Džamija Havadže Kemaludina bila je džamija smještena između ulice Ferhadija i ulice Maršala Tita i nalazila se na uglu istoimene ulice Čemaluša. Tamo stoji današnja stambena i poslovna zgrada koja je također nazvana po Havadži Kemaludinu (jednostavno poznata kao Vakufski neboder).[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ćemaluševu džamiju je 1515. godine projektirao i izgradio Havadža Kemaludin, koji je u to vrijeme bio student.[1] Džamija je imala kamenu munaru smještenu s lijeve strane, krov na četiri vode, pokriven šindrom. Lučni prozori bili su uokvireni žbukama i vitrajima. Široki strop iznad mihraba sa stalaktitima bio je ispunjen sitnim komadićima raznobojnog rezbarenog drveta. Abdest je izveden na dvije fontane - muškoj i ženskoj.
Uz džamiju je bilo veliko groblje, ograđeno zidom, koje datira iz vremena osmanskog osvajanja Bosne. Članovi obitelji Hadžimusić, Novo i Dženetić pokopani su u haremu Čemaluša. Ratni veteran Mustaj-beg Dženetić, koji je umro 1874. godine, ostavio je stotinu dukata vakufu u svojoj volji s eksplicitnim ciljem da ga pokopa između nadgrobnih spomenika dva najstarija mučenika.[1]
Nakon dolaska Austrougara, ulica Ćemaluša počela je naglo rasti, a tradicionalne bosanske kuće zamijenjene su zgradama koje su se protezale kroz Ferhadiju.[2]
Ćemaluševu džamiju je srušila 1940. godine vlada Kraljevine Jugoslavije koja je naredila rušenje u lipnju 1939. godine. Reuf Kadić je kasnije projektirao i sagradio Vakufski neboder 1947. godine.[3] Također, na mjestu ženskog mekteba je podignut stambeno-poslovni objekat 1942. godine.
Književnost[uredi | uredi kôd]
- Emir Kadić - Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010
- Živorad Janković - Muhamed Kadić - život i rad, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo.
- Alija Bejtić - Ulice i trgovi Sarajeva.
- Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
- Predrag Milošević - Arhitektura u Kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941). Foča: Prosvjeta, 1997 (monografija)
- Strauss, Ivan. 1977. Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Ćemaluša džamija: Podignuta na kraju grada. ba.ekapija.com. Pristupljeno 8. lipnja 2021.
- ↑ Radiosarajevo.ba. FOTO: Kad je pored Vječne vatre stajala džamija... Radio Sarajevo. Pristupljeno 8. lipnja 2021.
- ↑ Džamija Havadže Kemaludina – Sarajevo 5D (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 8. lipnja 2021. Pristupljeno 8. lipnja 2021.