Ćorkovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ćorkovac
Duljina km
Nadm. visina izvora 1.130 m
Površina porječja km2
Izvor obronci Vlašića
44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22°E / 44.77917; 17.22Koordinate: 44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22°E / 44.77917; 17.22
164 m n.v.
Ušće u Šipragama
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Slijev Crnomorski
Ulijeva se u rijeku Vrbanju
Plovna od − do Nije plovan

Ćorkovac je lijeva pritoka Vrbanje, u koju se ulijeva iznad pilane u Šipragama. Imenovan je po selu (Ćorkovići), ispod kojeg protječe.[1] Izvire na sjeveroistočnim padinama podvlašićkog platoa, odnosno istočnih zaravni Petrovo polje – na oko 1130 m n/v, na razvodnici slijevova Vrbanje i Ugra (cesta Travnik - Turbe - Skender Vakuf).[2]

U srazmjerno uskom području, između Ilomske i Dèmićke, međurječje je pritoka Vrbanje (Čudnić, Kovačevića potok, Grabovička rijeka) i Ugra (pritoke Kobilje, Ugrić i drugi potoci).[3] Greben ove vododijelnice se proteže na relaciji: Petrovo Polje – Imljani – Vlatkovići – Skender Vakuf.[1] Neposredno ispod grebena izviru i bezimena lijeva pritoka Ćorkovca i (desni) Zuhrića potok.

Ćorkovac obiluje slijevnim vrelima i potočićima, a samo ispod sela Vrevići ima ih šest. Od većih desnih pritoka najveće su Duboki i Slatki (Zuhrića) potok, Babin do i Jasička voda, a od lijevih: Borički potok i Međedov do. Do 60-tih godina prošlog vijeka, na Ćorkovcu je funkcioniralo sedam mlinova, a danas nema nijednog.[4]

Uz Ćorkovac je izgrađen put koji, nakon preleska prijevoja iznad sela Ćorkovići, preko Zlovarića silazi niz strme padine Potkresa i vodi na Ilomsku, tj. spaja se sa lokalnom cestom Skender Vakuf – Travnik.[5] Visina grebena se kreće oko 1200 m n/v, a nakon 2–3 km do rijeke visinska razlika je oko 100 m.

Kao i većina komunikacija u ovom kraju, cesta je izgrađena na devastiranoj trasi austrougarske šumske pruge; uz nju su sve do 60-tih godina prošlog vijeka funkcionirale barake za smještaj radnika sukcesorskik firmi za eksploataciju šumskog blaga. Ono se i danas (bez ekološki održivih planova) nemilosrdno uništava, a okolni vodotoci su sve slabašniji.

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 [1]
  2. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovune. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  3. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“,Sarajevo.
  4. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  5. [2]