Čakovec

Koordinate: 46°23′N 16°25′E / 46.39°N 16.42°E / 46.39; 16.42
Izvor: Wikipedija
Čakovec
Flag of Cakovec.svg
Znamenitosti grada Čakovca
Znamenitosti grada Čakovca
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Medjimurje.svg Međimurska
Površina
 - ukupna 72,8 km2
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 15.147 stan.
Broj stanovnika
Čakovec, Međimurska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Ivanovec 2195 2093 1922
Krištanovec 673 626 575
Kuršanec 1314 1584 1727
Mačkovec 1359 1326 1222
Mihovljan 1235 1380 1391
Novo Selo Rok 1476 1441 1320
Novo Selo na Dravi 622 634 557
Pribislavec 2929
Savska Ves 1238 1217 1165
Slemenice 218 244 215
Totovec 529 534 491
Čakovec 15790 15147 15078
Šandorovec 316 335 305
Štefanec 684
Žiškovec 561 543 470

Ukupno
[uredi]
30455 27104 27122
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Ljerka Cividini (HNS)[1]
Gradsko vijeće
 - predsjednik Darko Zver
 - broj članova 16
Dan grada 29. svibnja
Zaštitnik Sveti Nikola biskup
Poštanski broj 40000
Pozivni broj +385 (0)40
Autooznaka ČK
Službena stranica www.cakovec.hr
Zemljovid
Čakovec na karti Hrvatska
Čakovec
Čakovec
Čakovec na zemljovidu Hrvatske

Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba. Sjedište je i najveći grad Međimurske županije, najsjevernije i površinski najmanje hrvatske županije.

Ime[uredi | uredi kôd]

U izvorima na mađarskom jeziku, grad se zove Csáktornya, a na njemačkom Tschakathurn.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2011. grad sa svojim naseljima ima 27.820 stanovnika (sam grad ima 15.147 stanovnika), prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci.

Grad Čakovec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5790
7002
8580
9375
10815
11425
13034
15108
17034
18119
20676
23775
27356
29996
30455
27104
27122
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Čakovec. Od 1890. do 1921. dio podataka sadržan je u gradu Varaždinu (Varaždinska županija). U 1991. dio podataka sadržan je u općinama Strahoninec i Šenkovec, a sadrži dio podataka za općinu Šenkovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Čakovec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2678
3269
4178
4514
5402
5913
6377
6893
7037
7684
9643
11773
14595
15999
15790
15147
15078
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. dio područja naselja pripojen je naselju Šenkovec, općina Šenkovec. Za 1981. podaci su ispravljeni, dok je ostalih godina taj dio bio bez stanovnika. Sadrži podatke za bivše naselje Gornji Pustakovec od 1857. do 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad Čakovec sastoji se od 14 naselja (stanje 2013.), to su: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec (od 2013.), Totovec i Žiškovec.

Promet[uredi | uredi kôd]

Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra. Čakovec je i dobro povezan županijskim cestama prema Prelogu, Podturnu, Murskom Središću, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Čakovec u 18. stoljeću

U rimsko doba, kako Strabon zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Od 1350. – 1397., Čakovec je u vlasništvu obitelji Lacković. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 15. ožujka 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Grof Juraj IV. Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodno trgovište. Taj se datum slavi kao Dan grada. Tijekom 18. stoljeće vlastelinstvo Međimurje je u posjedu obitelji austrijsko-češke obitelji Althan, koji borave u Čakovcu i značajno nadograđuju Stari grad. Godine 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi 'Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je sovjetska Crvena armija.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Čakovec je gospodarski, ekonomski, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Privreda grada zasnovana je na metaloprerađivačkoj industriji (Letina, Ferro-Preis, Metal dekor, Senko) tekstilnoj industriji (Čateks), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi, Perutnina Ptuj), drvo-prerađivačka industrija (Linea Cod, Pana, Promming, Međimurjeplet), graditeljstvu i obrništvu, prehrambena industrija (Tvornica stočne hrane). Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec većinom grad poslijeratne arhitekture, dinamičan je, ima razvijenu industriju, mjesto je trgovine, obrazovanja unutar i suradnje između županija i država. Posljednjih godina izgrađeno je nekoliko trgovačkih centara. U 2013. godini počela je prodaja parcela gospodarskim tvrtkama na prostoru bivše vojarne i vojnog poligona.

Arhitektura i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

U središtu Čakovca smještena je tvrđava Stari grad, nekad i danas simbol grada. Vlasnici tvrđave bili su kroz dugi niz stoljeća i gospodari grada Čakovca te čitavog vlastelinstva Međimurje. Tvrđava je prvotno izgrađena u srednjem vijeku za obitelj Ernušt, a nakon toga višekratno pregrađivana za obitelj Zrinski, koji su ostavili i najznačajniji pečat za povijest i baštinu Čakovca. U doba obitelji Zrinskih je u 16. stoljeću središnji dio utvrde preoblikovan u renesansnu palaču, oko koje je podignut sklop opekom građenih zidina. Zidine nisu nikad bile dovršene, a tijekom vremena su dijelom nadograđene, a dijelom porušene.

Građanska kuća Gradišaj iz 1816. godine
Povelja privilegija koje je Čakovčanima dao Juraj IV. Zrinski 29. svibnja 1579.

Palača, zvana Novi dvor, doživjela je veliku obnovu oko 1743. za austrijsko-češku grofovsku obitelj Althan-Pignatelli, kada je poprimila današnji barokni izgled. Althanov dvorac, djelo arhitekta Antona Erharda Martinellija, smatra se jednim od najvećih i najznačajnijih baroknih spomenika u Hrvatskoj. Na zidinama je istodobno izgrađen barokni toranj, koji čini danas prepoznatljivu siluetu Čakovca. U Starom gradu danas je smješten Muzej Međimurja Čakovec.

Drugi važan povijesni spomenik Čakovca je franjevačka crkva i samostan na Franjevačkom trgu. Samostan je podignut na mjestu ranijeg drvenog samostana kojeg je osnovao Nikola Zrinski. Današnji je sagrađen postupno između 1702. i 1750. godine. Crkva sv. Nikole (1707. – 1728.) u unutrašnjosti ima polikromirani barokni inventar, a izvana je krasi reprezentativno pročelje tzv. pavlinskog tipa, koje je ukrašeno kipovima svetaca. Zvonik potječe iz sredine 18. stoljeća (1753. – 1757.) i također je u baroknom stilu.

Središte Čakovca čini Franjevački trg, Trg Republike te ulica koja ih spaja – Ulica kralja Tomislava. Na tom se prostoru nalazi niz kuća iz 18. i 19. stoljeća. Kasnobarokne i klasicističke kuće – kuća Gradišaj iz 1816. godine (Kralja Tomislava 1), kuća Strahija (Kralja Tomislava 18), te još dvije građanske kuće (Kralja Tomislava 2 i 8) - svoj današnji izgled dobile su krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U to je doba podignut i čitav niz lijepih jednokatnica i prizemnica u historicističkom stilu. Najistaknutije zgrade tog vremena su Visoka učiteljska škola (1888.), te nova vijećnica iz 1900. godine (Trg Eugena Kvaternika 2), obje djela varaždinskog graditelja Valenta Morandinija. Također se ističe zelena zgrada Prve hrvatske štedionice (1919.), koja danas služi kao sjedište gradske uprave.

Trgovački kasino
Poduzetnička zona Čakovec-istok

Najraskošnija od svih zgrada u središtu Čakovca je bivši Trgovački kasino, u stilu mađarske secesije, s pročeljem u kombiniranim ukrasima od opeke i žbuke. Ovo zdanje podignuo je 1903. godine arhitekt Ármin Hegedűs za potrebe Čakovečkog udruženja trgovaca. Zgrada je služila kao društveno okupljalište bogatog građanstva, a u njoj su se izvorno nalazile prostorije za kartanje, društvene igre, čitaonica i plesni salon. Od Drugoga svjetskog rata do danas zgrada je poznata kao knjižnica te kasnije sjedište sindikata.

U Svetojelenskoj ulici nalazi se i zanimljiva upravna zgrada bivšeg vlastelinstva grofa Feštetića. Radi se o historicističkoj zgradi građenoj u neoromaničkom stilu, koja je bila dijelom velikog pogona tvornice šećera. Tvornicu šećera držao je grof Feštetić u Starom gradu od 1855. do 1888. godine. Danas je ta zgrada dio čakovečke bolnice.

Od javnih skulptura u Čakovcu nalazimo na Trgu Republike spomenik Nikoli Zrinskom, kvalitetan kiparski rad iz 1904. godine, koji se sastoji od postolja s bistom N. Zrinskog te stupa s orlom. U parku Starog grada nalazi se barokni kip sv. Jeronima, postavljen 1766. godine. Ovaj rad znamenitog štajerskog kipara Veita Königera, podignut je u doba obitelji Althan u 18. stoljeću, kada se vjerovalo da je Sveti Jeronim rođen u Međimurju.

Grb obitelji Ernušt, gospodara Međimurja u 15. i 16. stoljeću
Stari grad - Novi dvor, danas Muzej Međimurja
Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u središtu grada
Crkva sv. Antuna Padovanskog na istoimenom trgu u južnom dijelu grada
Maskirana dječja publika na manifestaciji "Međimurski fašnik" u središtu Čakovca

Crkva sv. Antuna Padovanskog sagrađena je 1990-ih u novom naselju na Jugu. Ima toranj visok 57 metara, koji je najviši sagrađeni objekt u Međimurju.

U općini Šenkovec kraj Čakovca nalazi se kapela sv. Jelene, ostatak nekadašnjeg pavlinskog samostana. Prema predaji je poznati tunel čiji se ulazi vide u parku Starog grada vodio od dvorca Zrinskih do pavlinskog samostana u Šenkovcu.

Gimnastička dvorana Macanov dom, otvorena kao "Sokolski dom" 1938. godine. Zgrada danas nosi naziv Macanov dom po športskom djelatniku i entuzijastu Marijanu Zadravcu - Macanu.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Čakovečki Centar za kulturu

Stara jezgra grada djelomično je očuvana i obnovljena. U centru grada djeluje nekoliko ustanova kulture: Muzej Međimurja Čakovec u Starom gradu čuva 17.000 vrijednih predmeta. Županijskog značenja su također knjižnica i Centar za kulturu. Knjižnica "Nikola Zrinski" nudi brojna tiskana djela kao i multimediju građanima cijele Županije a Centar za kulturu godišnje organizira oko 700 programa za građanstvo.

Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja a na ulicama i trgovima obilježava se Dana Grada 29. svibnja i Ljeto u gradu Zrinskih (Čakovečko kulturno ljeto). Porcijunkulovo je najznačajnija turistička manifestacija u Međimurju a nudi brojne sadržaje sve većem broju posjetitelja - procijenjeno je da Čakovec krajem srpnja i početkom kolovoza pohodi 100.000 ljudi. Osnova manifestacije je očuvanje baštine našeg kraja a uz različite programe tu se redovito održava i godišnja izložba old timera na centralnom gradskome trgu.[2]

U Čakovcu izlaze tjednici Međimurske novine i Međimurje a od digitalnih informativnih stranica ističu se wwww.cakoveconline.com,[3] www.mnovine.hr [4] i emedjimurje.net.hr.[5]

Kazališna družina Pinklec djeluje pri centru za kulturu od 1987. godine a 2006. godine dobiva status profesionalne kazališne družine. Od 1998. se godine u Čakovcu održavaju Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade[6] i međunarodni festival zabavne glazbe.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovne škole[uredi | uredi kôd]

  • I. osnovna škola Čakovec (Uz matičnu školu djeluju i Područna škola Krištanovec i Područna škola Novo Selo Rok)
  • II. osnovna škola Čakovec
  • III. osnovna škola Čakovec
  • Centar za odgoj i obrazovanje
  • Osnovna umjetnička škola
Osnovne škole izvan Čakovca
  • OŠ Ivanovec
  • OŠ Kuršanec

Srednje škole[uredi | uredi kôd]

  • Ekonomska i trgovačka škola
  • Gimnazija Josipa Slavenskog
  • Gospodarska škola
  • Graditeljska škola
  • Srednja škola Čakovec
  • Tehnička škola Čakovec

Visokoškolsko obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje odraslih[uredi | uredi kôd]

  • Pučko otvoreno učilište

Upravna podjela[uredi | uredi kôd]

Grad Čakovec ima sedam gradskih četvrti:

  • Centar
  • Jug
  • Martane
  • Buzovec
  • Sajmište
  • Globetka
  • Špice
Ulica Josipa Jurja Strossmayera u središtu grada
Novogradnje u ulici Stjepana Radića
Čakovec Jug

Šport[uredi | uredi kôd]

Tereni teniskog kluba Franjo Punčec

U Čakovcu djeluje 69 športskih klubova ujedinjenih u Zajednicu sportskih udruga Čakovca.[7] Za održavanje športskih objekata brine se gradsko poduzeće Ekom a Sportsko-rekreacijski centar "Mladost" sastoji se od nogometnog stadiona, streljane, kuglane, kupališta otvorenog 1999.; športski kompleks "NK Sloga" od 2014. godine je pod upravljanjem GP Ekom. Čakovec nema gradsku športsku dvoranu već su postojeće dvorane sastavni dio gradskih škola. Najveća je dvorana Graditeljske škole; renovirana je 2003. za potrebe održavanja Svjetskog prvenstvo u rukometu za žene. Najuspješniji športaši iz čakovečkih klubova su Franjo Punčec, Kristian Novak, Maša Martinović, Petra Naranđa, Tijana Tkalčec, Filip Ude itd.

Gradski bazeni

U Čakovcu djeluju sljedeći klubovi:

Udruge[uredi | uredi kôd]

U Čakovcu je registrirano 388 različitih udruga (stanje ožujak 2014). Neke od njih su:

  • ŠAF (Škola animiranog filma) - radionica animiranih filmova
  • Pjevački zbor "Josip Štolcer Slavenski"
  • Studio suvremenog plesa "Teuta"
  • CEZAM Čakovec
  • Kulturno umjetnička udruga "Veseli međimurci"
  • Big band Čakovec
  • Gradski puhački orkestar
  • Likovno udruženje Čakovec
  • "Čakovečke mažoretkinje"
  • Dječje gradsko kazalište Čakovec
  • MIK - Međimurski informatički klub
  • NEXUS - Plesni studio
  • AD VEGA - astronomsko društvo (www.advega.hr)
  • Fotoklub Čakovec
  • FOTOGRAFIJA - udruga za fotografsku kulturu

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenik Nikoli Zrinskom Čakovečkom
Kip Nikole Zrinskog Sigetskog
Opkopi Starog grada Zrinskih djelomično napunjeni vodom za vrijeme poplave u travnju 2013. godine

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Gradonačelnica Ljerka Cividini stupila je na dužnost. Grad Čakovec. 29. lipnja 2021.
  2. Porcijunkulovo, www.porcijunkulovo.com
  3. www.cakoveconline.com
  4. www.mnovine.hr
  5. emedjimurje.net.hr
  6. (HINA/HS): Mlada publika zaslužuje kvalitetne predstave, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 21.
  7. ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA ČAKOVCA. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2016. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  8. Ženski rukometni klub "Zrinski" Čakovec. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2016. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  9. Disc Golf klub "Zrinski" Čakovec. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  10. Naranđa: Zahvaljujući karateu imam stipendiju za školovanje. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2015. Pristupljeno 18. ožujka 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Anđela Horvat, Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju, Zagreb, 1956.
  • Rudolf Horvat, Poviest Međimurja, Zagreb, 1944.
  • Zrínyi Károly, Monografija grada Čakovca, Čakovec, 2005. (prijevod izdanja iz 1905.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Čakovec
Mrežna mjesta