Češko-moravski protektorat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Protektorat Češka i Moravska
Protektorat Böhmen und Mähren
Protektorát Čechy a Morava
Djelomično anektirano područje Trećeg Reicha[1]
Flag of the Czech Republic.svg
1939. – 1945. Flag of the Czech Republic.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Kde domov můj
Lokacija Protektorata Češke i Moravske
Položaj Češko-moravskog protektorata u Trećem Reichu, 1942.
Glavni grad Prag
Jezik/ci češki, njemački
Politička struktura Djelomično anektirano područje Trećeg Reicha[1]
Povijest Drugi svjetski rat
 - Njemačka okupacija Čehoslovačke 1939.
 - Oslobođenje Praga 1945.
Površina
 - 1939. 49.363 km²
Stanovništvo
 - 1939. 7.380.000 
     Gustoća 149,5 st/km² 
Valuta Kruna češko-moravskog protektorata
Danas dio Flag of the Czech Republic.svg Češka

Protektorat Češka i Moravska (češ. Protektorát Čechy a Morava, njem. Protektorat Böhmen und Mähren), prema nekim izvorima Češko-moravski protektorat,[2] naziv za državni protektorat u sastavu Trećeg Reicha, koji je postojao od 1939. do 1945. godine na području današnje Češke Republike.

Uspostavljen je nakon podijele Čehoslovačke, čiji su istočni dijelovi (Zakarpatje) podijeljeni između Slovačke Republike i Kraljevine Mađarske.[3] Za razliku od Slovačke Republike kojoj je priznata samostalnost, češke su zemlje anektirane od strane Trećeg Reicha i administrativno podijeljene. Sudeti (njem. Sudetenland), periferni dijelovi Češke naseljeni Nijemcima, pripojeni su Njemačkoj, dok su Češka i Moravska, središnji dijelovi Češke naseljeni Česima, pretvoreni u državni protektorat.

Nakon poraza Sila Osovine u Drugom svjetskom rat, protektorat prestaje postojati i njegova područja vraćena su u sastav novoobnovljene Čehoslovačke.

Simboli[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Gruner 2015, str. 104.
  2. Hrvatska enciklopedija. 2021. Moravska. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. Nakon Münchenskoga sporazuma 1938. velik dio Moravske pripao je Njemačkoj, a drugi je dio skupa s Češkom uklopljen u Češko-moravski protektorat.
  3. Mario Werhas. 8. travnja 2020. Državni protektorat Češke i Moravske. vojnapovijest.vecernji.hr. Vojna povijest, Večernji list. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. (...) a istoga dana proglašena je neovisna Slovačka dok su mađarske postrojbe zauzele čitavo područje Zakarpatske Ukrajine.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Gruner, Wolf. 2015. Protectorate of Bohemia and Moravia. Gruner, Wolf; Osterloh, Jörg (ur.). The Greater German Reich and the Jews: Nazi Persecution Policies in the Annexed Territories 1935–1945. War and Genocide (engleski). Prijevod: Heise, Bernard. Berghahn Books. New York. ISBN 978-1-78238-444-1

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Češko-moravski protektorat