Čeminac
Čeminac | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Osječko-baranjska |
Načelnik | Danijel Rešetar |
Naselja | 5 općinskih naselja |
Površina | 61,4 km2 [1] |
Površina središta | 22,1 km2 |
Koordinate | 45°41′N 18°40′E / 45.69°N 18.67°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 2484 [2] |
– gustoća | 40 st./km2 |
Urbano | 865 |
– gustoća | 39 st./km2 |
Odredišna pošta | 31300 Beli Manastir [3] |
Stranica | ceminac |
Čeminac na zemljovidu Hrvatske |
Čeminac (njemački: Laskafeld) općina je u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.
- Površina: 61,4 km²
- Poljoprivredne površine 4297 ha
- Šumske površine 1477 ha[4]
- Naselja: Čeminac, Grabovac, Kozarac, Mitrovac, Novi Čeminac
Ime Čeminac izvedeno je od prezimena velikaške obitelji Cseményi, koji su bili vlasnici posjeda u tom kraju.[5]
- Broj stanovnika (popis 2001.): 2856
- Broj kućanstava: 971
Po popisu stanovništva iz 2001. godine općina Čeminac imala je 3.246 stanovnika raspoređenih u 5 naselja:
- Čeminac – 1108
- Grabovac – 895
- Kozarac – 789
- Mitrovac – 64
- Novi Čeminac – 390
broj stanovnika | 2162 | 2334 | 2746 | 3066 | 2989 | 3209 | 3395 | 3641 | 3727 | 3380 | 3954 | 3521 | 3217 | 3536 | 2856 | 2909 | 2484 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 1049 | 1130 | 1267 | 1369 | 1234 | 1277 | 1548 | 1714 | 1273 | 1256 | 1578 | 1484 | 1331 | 1413 | 1108 | 968 | 865 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
(bez Novog Čeminca)
- Hrvati – 2558 (89,57)
- Mađari – 112 (3,92)
- Srbi – 76 (2,66)
- Nijemci – 33 (1,16)
- Slovenci – 8 (0,28)
- Bošnjaci – 3
- Bugari – 1
- Crnogorci – 1
- Rumunji – 1
- ostali – 1
- neopredijeljeni – 52 (1,82)
- nepoznato – 10 (0,35)
Selo je do Drugug svjetskog rata bilo naseljeno Nijemcima (Folksdojčerima), koji su potjerani nakon rata, a na njihovo su mjesto naseljeni današnji stanovnici.
Čeminac je poznat i po šahistima i stolnotenisačima. Tako su do Domovinskog rata uspješno djelovali šahovski klub Mladost Čeminac i stolnoteniski klub Matija Gubec Čeminac.
Šahisti (Huskić, Blagojević, Strmečki, Odri, braća Jakovljević, Nogalo, Vidović, Paradžik i drugi) i šahistice (Subašić, Štefanec i Vidović) vođeni nastavnikom Željkom Gašpertom ostvarili su niz zapaženih rezultata posebno u mlađim kategorijama na regionalnim i republičkim natjecanjima.
Stolnotenisači su do Domovinskog rata, uz stolnoteniski klub iz Belog Manastira, bili najuspješniji u Baranji. To se pogotovo odnosi na igrače u mlađim kategorijama koji su redovito osvajali prva mjesta na pojedinačnim i momčadskim prvenstvima Baranje. Klub je početkom 80-ih osnovao nastavnik Mirko Blagojević, a uz njega igrali su Ramljak, braća Paradžik, Babli, Barić, Kovač, Kuzmanović i Županić.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Telegram.hr, Porezna smatra da je Wikipedija pouzdaniji izvor od Državne geodetske uprave, pozivaju se na nju u službenom dokumentu, objavljeno 12. svibnja 2020., pristupljeno 24. svibnja 2020.
- ↑ Krešimir Međeral-Sučević, USPOREDNI PREGLED HRVATSKIH I MAĐARSKIH BARANJSKIH OJKONIMA, FOLIA ONOMASTICA CROATICA 15, 2006., str. 173–190.
|