Bitka na Neretvi

Izvor: Wikipedija
Za druga značenja pogledajte bitka na Neretvi (razdvojba).
Bitka na Neretvi
sukob: Drugi svjetski rat

Partizanske kolone i ranjenici prelaze Neretvu
Vrijeme siječanj - travanj 1943.
Mjesto okolica Neretve
Ishod osovinska ofenziva neuspjela, partizani se povlače uz teške gubitke, poraz četnika
Sukobljene strane
Treći Reich
Kraljevina Italija
NDH
Četnici
NOV
Zapovjednici
Alexander Löhr
Mario Roatta
Rafael Boban
Draža Mihailović
Josip Broz Tito
Postrojbe
90.000 vojnika
12-15.000 četnika
200+ aviona
nepoznat
(oko 40.000 pripadnika na širem području)[1]
Gubitci
2000 četnika,

preko 200 ustaša, 1500 Talijana i 600 Nijemaca

10-12.000 poginulih
600 streljano
2000 zarobljenih

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, danas Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.

Nijemci su htjeli uništiti središnje zapovjedništvo Partizana, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije, i glavnu Partizansku bolnicu. Sile osovine su okupile devet divizija, šest njemačkih, tri talijanske, nekoliko ustaških i domobranskih zdrugova, te nekoliko četničkih jedinica. Procjenjuje se da je preko 150 000 vojnika sila osovine napalo znatno malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici.

Ciljevi operacije[uredi | uredi kôd]

Srušeni most na rijeci Neretvi
  • Weiss I je započeo 20. siječnja 1943. napadom na područja koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske, cilj je bio uništenje partizana na području Like, Korduna, Banije, Cazinske krajine i Bosanske krajine do Grmeča
  • Weiss II je uslijedio i započeo 25. veljače borbama u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni, a partizani su se počeli povlačiti prema jugoistoku, čak i do Neretve, cilj je bilo područje Drvara, Glamoča, Livna, Jajca i Ključa
  • Weiss III je otpočeo u ožujku i ciljao na područja sjeverne Hercegovine, ali su opkoljeni partizani uspjeli probiti obruč na sjeveru Crne Gore, tako da treći stupanj nije uspješno izvršen)

Snage[uredi | uredi kôd]

Nijemci[uredi | uredi kôd]

Talijani[uredi | uredi kôd]

  • 12. pješačka divizija "Sassari"
  • 13. pješačka divizija "Re"
  • 57. pješačka divizija "Lombardia"

NDH[uredi | uredi kôd]

Četnici[uredi | uredi kôd]

Partizani[uredi | uredi kôd]

  • 1. hrvatski korpus
  • 1. bosanski korpus
  • Glavna operativna grupa
    • 1. proleterska divizija
    • 2. proleterska divizija
    • 3. udarna divizija
    • 7. banijska divizija
    • 9. dalmatinska divizija

Ukupno su snage NOVJ na početku operacije brojale oko 40.000 pripadnika, nasuprot oko 120.000 vojnika na strani sila Osovine.[1]

Tijek operacije[uredi | uredi kôd]

Do kraja ožujka Sile osovine su ubile oko osam tisuća partizana, zarobivši još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubitcima i naočigled taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu i bolnici, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem.

U stvari, prelaskom u istočnu Bosnu i Hercegovinu partizani su se morali boriti samo protiv četnika te su ih na tom području potpuno onesposobili. Nakon što su potom na početku Bitke na Sutjesci njemačke snage - iskoristivši okolnost da su iz te operacije izostale Talijanske snage, koje su četnike koristile kao "Dobrovoljačku antikomunističku miliciju" - razoružale četnike na širem području tromeđi Bosne, Hercegovine i Sandžaka, četnici više ne predstavljaju ozbiljnu silu na području zapadno od Drine.[2][3]

Iduća velika ofenziva je Bitka na Sutjesci, dio Pete neprijateljske ofenzive, ili kako su je Nijemci nazvali "Operacija Schwarz".

Godine 1969. snimljen je film Bitka na Neretvi koji opisuje te događaje.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "POLITIČKI RAT PROTIV NAJVEĆE PARTIZANSKE BITKE Kako je teški poraz trasirao put u najslavniju pobjedu i zašto je to gotovo izbrisano iz naše povijesti", Ivo Goldstein, "Jutarnji list", 16. lipnja 2018. Pristupljeno 24. svibnja 2021.
  2. "Četnički pokolj u Pljevljanskom kraju", SandžakPress, 22. srpnja 2013., pristupljeno 24. svibnja 2021.
  3. "Četnički zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata (1941. – 1945.)", Zvonimir Despot, "Večerni list", 25. ožujka 2012. Pristupljeno 24. svibnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]