Đelem, đelem

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Gelem, Gelem je himna Roma. Poznata je i pod (također čestim) imenima kao što su "Gyelem, Gyelem", "Dzelem, Dzelem","Dželem, Dželem", "Djelem, Djelem", "Ђелем, Ђелем", "Џелем, Џелем", "Джелем, джелем" (ćirilica), "Opré Roma" i "Romale Shavale". Skladba je prihvaćena himnom 1971. godine na Svjetskom kongresu Roma u Londonu.[1] Napisao ju je i uglazbio romski glazbenik Žarko Jovanović 1969.[2]
Nakon što je i osobno iskusio progon Roma u Drugom svjetskom ratu, Porajmos (naziv za Holokaust nad pripadnicima romskog naroda), kada mu je najveći dio obitelji ubijen, Jovanović je, obradivši narodnu melodiju, stihove za ovu pjesmu napisao 1949. godine. U drugoj strofi pjesme autor se referira na zločine koje su počinili pripadnici zločinačke ustaške Crne legije.[3] [4]

Tekst himne[uredi VE | uredi]

Romski[uredi VE | uredi]

Gelem, gelem, lungone dromensa
Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?

A Romale, A Chavale

Vi man sas ek bari familiya,
Murdadas la e kali legiya
Aven mansa sa lumniake Roma,
Kai putaile e romane droma
Ake vriama, usti Rom akana,
Men khutasa misto kai kerasa

A Romale, A Chavale

Hrvatski[uredi VE | uredi]

Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko,
širom svijeta i sretao sretne Rome
O romski ljudi, o romska djeco, o Romi gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih putova.

I ja sam jednom imao veliku obitelj,
ali ih je crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta
tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi,
uspjet ćemo u našim naporima

Reference i izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Prvi svjetski kongres Roma - naziv, zastava, himna, jezik", Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije
  2. Vijeće romske nacionalne manjine u Zagrebu: Upoznajmo Romsku zajednicu (arhvirana stranica, pristupljeno 7. veljače 2016.)
  3. Romani Nationalism, Flag and Anthem. pristupljeno 13 November 2012
  4. Danijel Vojak, Bibijana Papo, Alen Tahiri: "Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945.", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2015.