Đuro Ferić Gvozdenica

Izvor: Wikipedija

Đuro (Juraj) Ferić Gvozdenica (Dubrovnik, 5. lipnja 1739. – Dubrovnik, 13. ožujka 1820.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, pjesnik,[1] prevoditelj i skupljač narodnoga blaga.[2]

Iz pučke obitelji.[1] Kad je ukinut isusovački red, bio je učitelj u Dubrovniku te poslije prepozit i biskupski vikar. Bolje je govorio latinski nego hrvatski, jer onda još nije bilo takvih škola.[2]

Pohađao Hrvatski kolegij u Loretu.[3]

Po narodu skupljao običaje, spomenike, pjesme i drugo narodno blago. Narodne je pjesme prevodio na latinski te tumačio priče i poslovice.[2]

Prepjevao Psalam Davidov u heksametrima, a potom u lirskim stihovima. Sastavio zbirku Pričice prorečja slovinskijeh (1794.).[2] Sačuvano je dopisivanje s njemačkim povjesničarem Johannesom Müllerom[2] i sa splitskim gradonačelnikom Julijem Bajamontijem. Po živom zanimanju za folklornu književnost Ferić je preteča romantizma, odnosno predromantizma. Ukorijenjen je u klasicizmu. Anticipira hrvatski narodni preporod.[1] Sastavio je veliku zbirku narodnih lirskih i epskih pjesama, koje je prevodio na latinski jezik ali nije uspio objaviti.[4] Napisao i mnogo epigrama, parafraza, prijevoda, elegije, povijesni ep, makaronske pjesme. Osobito je važan Opis dubrovačke obale (Periegesis orae Rhacusanae, 1803.), gdje je dao zemljopisne podatke, opisao prirodne ljepote, običaje i povijesne događaje.[1]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Paraphrasis psalmorum poetica, Dubrovnik 1791., Zagreb 1796. i Würzburg 1802.
  • Georgii Ferrich Rhacusani Fabulae ab illyricis adagiis despumptae, Dubrovnik, 1794.
  • Ad clarissimum virum Joannem Muller Georgii Ferrich Ragusini Epistola, Dubrovnik, 1798.
  • Ad clarissimus virum Julium Bajamontium Spalatnesem Georgii Ferrichi Ragusini Epistola, Dubrovnik, 1799.
  • Ad clarissimum virum Michaelum Denisum Vindelicum Georgii Ferrich Ragusini epistola, Beč 1798., Dubrovnik, 1824.
  • Periegesis orae Rhacusanae, Dubrovnik, 1803.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Hrvatska enciklopedija Đuro Ferić Gvozdenica, LZMK (pristupljeno 7. veljače 2017.)
  2. a b c d e Google Knjige Đuro Šurmin: Povjest književnosti hrvatske i srpske, Doba padanja dubrovačke literature, str. 103-104 (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
  3. Šimun Šonje (1998): Đuro Ferić Gvozdenica, Hrvatski biografski leksikon, LZMK. (pristupljeno 7. veljače 2017.)
  4. Slavica poematia latine reddita. Eine frühe südslavische Volksliedsammlung. ed. Gudrun Wirtz, Köln u.a. 1997, ISBN 3412094978