Šipovača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Šipovača
Šipovača na karti BiH
Šipovača
Šipovača
Šipovača na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Ljubuški
Zemljopisne koordinate 43°16′N 17°23′E / 43.26°N 17.39°E / 43.26; 17.39Koordinate: 43°16′N 17°23′E / 43.26°N 17.39°E / 43.26; 17.39
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 643

Šipovača je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopisni položaj i značajke[uredi VE | uredi]

Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine, uz granicu s Republikom Hrvatskom. Površine je 7,88 km2. Dijeli na zaseoke Banja, Velika Šipovača i Mala Šipovača. U selu su dva groblja – manje Banjsko groblje i središnje u Jurinoj Lazini. Sjedište je župe Presvetoga Srca Isusova, kojoj još pripadaju Vojnići, Dole, Greda i Kašče. U mjestu je 2006. sagrađena nova škola, a dovršena je i gradnja vodovoda te igrališta na kojem se održava Šipovačka noć na kojoj nastupa lokalni sastav Šuplje stine.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Šipovača
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 617 (99,03%) 684 (98,98%) 757 (99,73%)
Srbi 1 (0,16%) 0 1 (0,13%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 1 (0,14%) 0
ostali i nepoznato 5 (0,80%) 6 (0,86%) 1 (0,13%)
ukupno 623 691 759

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Šipovača
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 643 (100%)
Srbi 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 0
ukupno 643


Povijest[uredi VE | uredi]

O životu u prapovijesno doba u Šipovači svjedoči više nalaza, ponajviše u jugozapadnom dijelu uz cestu prema Kašču. Na lokalitetima Mala i Velika Gomila nalazi se sedam kamenih gomila iz brončanog doba. Na koti Mala Gomila (193 m) nalazi se prapovijesna gradina i ispod nje jedna gomila promjera dvadesetak metara. Druga se nalazi na cesti prema Kašču na koti Gradina (340 m). U mjestu je 1959. pronađena prapovijesna kamena sjekira, koja se sada nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Na lokalitetu Latice nalazište je stećaka iz 14.-15. st. Evidentirano je 17 primjeraka (11 škrinja i 6 ploča), orijentiranih u smjeru istok-zapad. Ukrašeno ih je 12 primjeraka, najčešći su središnji motivi mačevi, štitovi, križevi, polumjeseci, kružni vijenci i predstave jelena i psa. Dio ih je oštećen ili su utonuli u zemlju, a grobnica koja se nalazi ispod središnjeg stećka devastirana.[2]

U popisu katoličkoga pučanstva biskupa Marijana Bogdanovića 1768. u Šipovači su zabilježena sljedeća prezimena: Georgius Bebekovich, Joannes Bubalovich, Gregorius Erzegovich, Andreas Garbavçevich, Matthaeus Garbavçevich, Michael Vragnesevich i Stephanus Vukoevich.[2]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. lipnja 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Šipovača, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 7, Ljubuški, 30. srpnja 2011., str. 22.-24.
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.