Širvan (Azerbajdžan)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Širvan (Azerbajdžan). Za druga značenja pogledajte Širvan.
Širvan
Şirvan
Ulaz u Širvan
Ulaz u Širvan
Zastava Širvana
Zastava
Grb Širvana
Grb
Koordinate: 39°55.55′N 48°55.13′E / 39.92583°N 48.91883°E / 39.92583; 48.91883
Država Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
Republički grad
osnovan 1954.
Vlast
 - Gradonačelnik Mardan Jamalov
Površina
 - Ukupna 72,7 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2018.[1])
 - Grad 85.800
 - Gustoća 1.140,3 stanovnika/km²
Vremenska zona UTC+4 (UTC+4)
Poštanski broj AZ 1800
Pozivni broj +994 2121
Službena stranica www.shirvan-ih.gov.az
Zemljovid
Širvan na karti Azerbajdžan
Širvan
Širvan

Širvan (azerski: Şirvan) je jedan od republičkih gradova, pod izravnom upravom države Azerbajdžan. Prema procjeni iz 2018. god. grad je imao oko 85.800 stanovnika.

Rijeka Kura u Širvanu.

Zemljopisne odlike[uredi | uredi kôd]

Grad se nalazi na lijevoj obali rijeke Kure, na istočnoj strani Širvanske ravnice. Grad je prometno čvorište, osnovan po otkriću naftnog polja Kurovdag. Grad također uključuje naselje Hadžigarahmanli i Bajramli.

Ljetni mjeseci su obično suhi i vrlo vrući zbog polupustinjske klime. Temperatura može narasti do 44 °C, što često rezultira umjerenim uvjetima suše. Nasuprot tome, zima je hladna, ali ne i teška, rijetko se temperatura spušta ispod -6 °C.[2].

Povijest[uredi | uredi kôd]

Grobni kompleks Sofi Hemida u Širvanu

Arheološki uzorci pronađeni u okolici grada svjedoče o naseljavanju ovih krajeva u antičko doba. Na području na kojem se nalazi Širvan, nekoć su prolazili karavanski putevi. Tijekom arheoloških iskopavanja 2 km od grada, u donjem dijelu Mišovdaga, otkriveni su ostaci gradskog naselja iz 14. stoljeća. U obrtničkim četvrtima ovog grada sačuvano je 12 lončarskih peći u vrlo dobrom stanju. Tu su također pronađeni razni predmeti svakodnevnog života, a sačuvani su ornamenti narodnih obrta, tkanja tepiha, kamenih rezbarija i nakita[3].

Grad se pominje tek u 19. stoljeću kada ga je 1796. god. naselila grupa ruskih vojnika (Kozaka) i dali mu ime Zubovka. Dobio je ime po vojnom zapovjedniku koji je vodio marš, Valerijanu Zubovu, kojega je lokalno stanovništvo zvalo Karačuktar[4]. Zubovka se zvao sve do 1938. godine kada mu je ime promenjeno u Ali Bajramli, koje će nositi sve do 2008. godine.[5] Imao je status sela, a 28. srpnja 1954. dobio je status brdskog okruga, da bi status grada dobio 4. siječnja 1963. god.

Konačno ime, Širvan, dobiva 25. travnja 2008. godine na prijedlog azerbajdžanskog parlamenta[6]. Širvan je izvedenica iz Šira (perzijski:یر , „lav”).

Tijekom povijesti, grad je pretrpio brojne poplave, zbog blizine rijeke i relativno niske nadmorske visine većeg dijela grada[7].

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Tepih „Širvanskog stila” iz 17. st., Islamski muzej u Berlinu.

Prema popisu stanovništva iz 2018. godine, ukupan broj stanovnika grada bio je 85.800, što je 24,3% više nego 2000. god. Također, broj muškaraca je bio 42.100, a žena 43.700, dok je 27,3% maldih osoba (od 14-29 godina). Azeri čine veliku većinu stanovništva, tj. 68.652 (99,7%), a najveća manjina su Mešketski Turci (Gruzijski Turci), njih 207 (0,3%)[8].

Broj stanovnika Širvana prema godinama:[8]
1989. 2000. 2005. 2010. 2018.
58.253 69.000 71.000 75.700 85.800

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Grad je naftno središte regije Širvan, koji je u jednom trenutku dao značajan dio tekućeg goriva proizvedenog na kopnu. U gradu su razvijena inženjerska poduzeća, lagana i prehrambena industrija. Osim toga, željeznički čvor prolazi kroz grad.

Proizvodnja nafte i plina te cjelokupni kompleks goriva i energije bili su i ostaju temelj gradske ekonomije. Kao i prije, danas oko 90% bruto proizvodnje u gradu pada na ovu industriju.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Širvan (Azerbajdžan)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]