Škare za lim

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Škare za lim s ravnom oštricom.
Škare za lim sa zakrivljenom oštricom.

Škare za lim ili ručne škare za lim služe za rezanje lima debljine do 2 milimetra. Izrađuju se od ugljičnog ili legiranog čelika koji se zakali. Ravno rezanje izvodi se škarama s ravnom oštricom, pod kutom od 90˚ u odnosu na ravninu rezanja. Kružno rezanje izvodi se sa škarama s poluokruglom oštricom, tako da se pokreti kombiniraju s okretanjem lima. Izrezivanje provrta (rupa) izvodi se sa škarama sa savijenom oštricom. Rezanje ručnim škarama može se izvesti i tako da se jedan krak škara stegne u škripac ili se zabije u drveni panj. Kut otvora škara ne smije biti suviše velik (do 14˚), da se predmet obrade ne bi izvlačio iz noževa škara. Rezanje je lakše ukoliko su duži krakovi drške. Po škarama se ne smije udarati čekićem. [1]

Škare[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Škare

Škare (iz njem. Schere, koje opet dolazi iz starovisokonjemačkog skāri; hrvatski oblik nožice rijedak u upotrebi) je alat za rezanje, koji se sastoji od dviju oštrica postavljenih jedna nasuprot drugoj. Obično djeluju na principu poluge promjenljiva reznoga kraka, pa se kod jednoga reza sila rezanja mora povećavati. [2] Glavna namjena škara je rezanje različitog materijala kao što su kosa, papir, plastika, metalne folije, lim, i drugo, pa mogu biti ručne i strojne i različitih veličina, a svoju primjenu našle su od domaćinstva i vrtlarstva (škare za rezanje živice) pa preko raznih obrta (šišanje, građevinarstvo) do medicine. Pretpostavlja se kako su najstarije škare izumljene u starom Egiptu oko 1500. godine pr. Kr., a radilo se o takozvanim škarama na oprugu. Škare kakve danas poznajemo su rimski izum (oko 100. godine). Suvremene škare različitih namjena mogu biti i na struju i baterije.

Škare režu materijal time što u nj utiskuju klinaste rezne čeljusti čije oštrice leže u ravnini rezanja ili njoj sasvim blizu. Radi smanjenja rada trenja preporučuje se pri rezanju limova mala zračnost između oštrica, zavisna o debljini lima i vrsti materijala. Oštrice škara nagnute su jedna prema drugoj, čime se smanjuje sila rezanja. Što je veći taj nagib to je i veća sila koja potiskuje materijal ispred oštrica. Pri zatvaranju ručnih škara mjesto rezanja putuje duž oštrica čiji se nagib smanjuje a time se smanjuje i sila potiskivanja materijala ispred oštrica. Oštrinu škara određuju kutevi rezanja, koji se odabiru prema vrsti rezanog materijala. [3]

Slike[uredi VE | uredi]

Škare 1.png Roman Snips.jpg Blechschere.JPG
Rezanje škarama: α – prednji kut, β – stražnji kut. Škare za lim iz antičkog Rima (između 1. do 4. stoljeća). Škare za lim sa zaštitom za ruku.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005.
  2. škare, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  3. "Tehnička enciklopedija" (Alati), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.