Špišić Bukovica

Špišić Bukovica
	; grb
	Crkva svetog Ivana Krstitelja u središtu Špišić Bukovice
Država	Hrvatska
Županija	Virovitičko-podravska
Načelnik	Hrvoje Miler
Naselja	Bušetina, Lozan, Novi Antunovac, Okrugljača, Rogovac, Špišić Bukovica, Vukosavljevica
Površina	107,8 km2
Površina središta	32,4 km2
Koordinate	45°51′22″N 17°18′00″E / 45.856°N 17.30°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	3 303
– gustoća	31 st./km2
Urbano	1 346
– gustoća	102 st./km2
Poštanski broj	33404 Špišić Bukovica
	Špišić Bukovica Špišić Bukovica na zemljovidu Hrvatske

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Špišić Bukovica nalazi se u zapadnom dijelu Virovitičko-podravske županije te je dio Slavonije. Nalazi se na 130 metara nadmorske visine. Kroz općinu prolaze Podravska magistrala i Željeznička pruga Varaždin – Dalj.
Općina se proteže od šumovitih i vinorodnih brežuljaka Bilogore preko rodnih ravničarskih polja, sve do rijeke Drave koja prolazi kroz naselje Okrugljaču. Kroz samo središte općine protječe potok Lendava.

Površina općine iznosi 107 km kvadratnih.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Špišić Bukovica imala je 4.221 stanovnika^[3] te 1.372 obiteljskih kućanstava^[4] raspoređenih u ukupno šest naselja: Špišić Bukovica s Novim Antunovcem (sjedište općine i najveće naselje), Bušetina, Lozan, Vukosavljevica, Rogovac i Okrugljača. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Špišić Bukovica imalo je 1.686 stanovnika.^[3]

Općina Špišić Bukovica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3471	3863	3904	4559	5111	5617	5626	6651	6873	7166	7019	6122	5460	4928	4733	4221	3303
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Virovitica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Špišić Bukovica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1126	1361	1363	1592	1747	1906	1988	2222	2067	2192	2293	2212	2048	1866	1871	1686	1346
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1981. iskazivano pod imenom Špišić-Bukovica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati: 4.180 stanovnika (99,03%). Od manjina, zastupljeni su: Srbi 20 stanovnika (0.47%), Mađari 7 stanovnika (0.17%), Slovenci 2 stanovnika (0.05%), Makedonci 2 stanovnika (0.05%), Bošnjaci 1 stanovnik (0.02%) te Slovaci 1 stanovnik (0.02%). Ostale nacionalne manjine zastupljene su s jednim stanovnikom (0.02%).^[5]

Uprava[uredi | uredi kôd]

Sjedište općine smješteno je u kuriji Špišić na adresi Vinogradska ulica 4. Općinsko vijeće čini 13 članova, a na području općine djeluje 6 mjesnih odbora. Načelnik općine je Hrvoje Miler.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstariji arheološki nalazi na području općine datiraju iz vremena neolita. Prilikom iskapanja 1990. godine pronađen je dio nadzemne kuće koja je građena od pletera s nabacanom glinom.
Iz razdoblja kasnog brončanog doba na lokalitetu Mali Zagreb pronađeno je naselje s grobljem i metalurškom radionicom. Špišić Bukovica je bogata nalazištima novca iz vremena Antike, a iz tog razdoblja važna je i rimska magistralna cesta Ptuj – Osijek.
Najstariji naziv za Špišić Bukovicu je Bakwa, mađarska inačica Bukovice. Pretpostavlja se da ime potječe od gustih bilogorskih bukovih šuma. Dva vrlo važna lokaliteta na području nekadašnje Bakwe iz vremena srednjeg vijeka su: Zidine i Gradina. Na Zidinama se nalazio benediktinski samostan, jedan od najstarijih u Hrvatskoj, dok Gradina poznata po lokalnom nazivu Turski grad. Bila je to srednjovjekovna utvrda s osam obrambenih terasa i platoom te zemljanom branom koja je punila veliko akumulacijsko jezero. Lokaliteti su i dan danas dobro očuvani i arheološki neistraženi.
1873. otkriveno je Blago Bušetine. U posudi je pronađen zlatni nakit, osam zlatnika i dvjesto srebrnjaka brojnih rimskih careva od Vespazijana do Galijena. Blago Špišić Bukovice također je sadržavalo denare od Matije Korvina do Ludovika II. ili Ivana Zapolje.^[6]

Župa Špišić Bukovica[uredi | uredi kôd]

Župa Špišić Bukovica spominje se već 1334. godine, a u 14. stoljeću ovdje je bio pavlinski samostan. Sadašnja crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je 1753. godine, a od 1952. godine župom upravljaju franjevci.^[6]

Habsburška Monarhija[uredi | uredi kôd]

Jedan od važnijih događaja iz vremena Habsburške Monarhije je darivanje posjeda Donje Bukovice od kraljice Marije Terezije podžupanu virovitičkom Antunu Špišiću Japronskom 1748. godine. Nadalje, 1785. Ladislav Špišić upisan je u knjigu plemstva i podigao je dvorac koji je sačuvan do danas. 1812. Stjepan Pejačević kupio je posjed i uredio je dvorac koji je nastanio sa suprugom Marijom. Posmrtni ostaci grofice Marije Pejačević nalaze se u kapelici na groblju u Špišić Bukovici. 1847. godine otvorena je pučka škola, a 1908. izgrađena je i blagoslovljena nova zgrada škole koja je u upotrebi i danas.^[6]

Domovinski rat[uredi | uredi kôd]

U jesen 1990. zbog sve intenzivnije prijetnje Jugoslavenske narodne armije i četnika, kreću pripreme bukovačkih domoljuba za obranu obitelji, domova i domovine.
Mnogobrojni mještani Špišić Bukovice dragovoljno su sudjelovali u obrani domovine u sklopu 57. Samostalnog bataljuna, 127. Virovitičke brigade, 19. MPOAD-a te gardijske brigade HV-a, prošavši tako mnoga ratišta i sve značajnije akcije hrvatske vojske: (Otkos, Bljesak, Ljeto 95, Oluja i Maestral).^[7]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zahvaljujući specifičnom geografskom položaju i povoljnim klimatskim uvjetima, poljoprivreda je jedna od vodećih gospodarskih aktivnosti. Od poljoprivrednih kultura najzastupljenije su industrijske biljke; duhan i šećerna repa, krmno bilje, povrtne kulture - najviše paprika te pšenica i kukuruz u nizinskom dijelu. U bilogorskom dijelu općine zastupljene su vinova loza i voćarske kulture, što omogućuje njegovanje tradicije vinogradarstva, vinarstva i voćarstva na ovom području. Također obronci bilogore bogati su šumama, što pogoduje razvoju lovstva i šumarstva, dok je u nizinskom dijelu rijeka Drava pogodna za ribolov, kao i umjetno jezero na retenciji “Zidine”, koje raspolaže bogatim fondom slatkovodne ribe.
U samom središtu naselja nalazi se tržnica otvorena 2015. godine, a u prošlosti je postojala i valionica pilića koja je prestala s radom 1989. godine.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva svetog Ivana Krstitelja izgrađena 1753. godine, (klasicistički stil)
Kurija Špišić izgrađena 1785. godine
Kapelica grofice Marije Pejačević izgrađena na mjesnom groblju 1844. godine
Spomen kapelica Marije Kraljice mira podignuta 1995. godine u čast poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata
Spomenik Đuri Basaričeku podignut 30. rujna 1928. godine u Okrugljači
Spomenik poginulim borcima i nevinim žrtvama fašizma za vrijeme Narodno-oslobodilačke borbe od 1941. – 1945. godine, podignut 1952. godine
Zdenac želja koji datira iz doba plemića Špišić
Gradina (lokalni naziv Turski grad): Srednjovjekovna utvrda s osam obrambenih terasa i platoom te sačuvanom zemljanom branom koja je punila veliko akumulacijsko jezero

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Renato Mlinarić, glazbenik, tubist, 2018. godine upisuje prestižnu Glazbenu akademiju u Grazu, Austrija (1998.)
Dražen Kühn, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac (1965.)
Ivan Hiti, profesor, 2013. godine odlikovan Redom Stjepana Radića (1946.)
Stjepan Husnjak, sveučilišni profesor, doktor znanosti, agronom (1959.)
Franjo Lugarić, učitelj, orguljaš, društveni djelatnik (1824. – 1902.)
Perica Lulić, glazbenik, harmonikaš, osnivač Ansambla Perice Lulića (1933.)
Željko Škalec, diplomirani ekonomist (1956. – 2010.)
Mirko Hausknecht, Književnik, Učitelj (1928. – 2002.)
Vlado Mustač, Franjevac
Davor Krapac, istaknuti profesor prava i sudac Ustavnog suda RH od 2007. (1947. – 2016.)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Matična škola
- Osnovna škola “August Cesarec” Špišić Bukovica

Područne škole
- PŠ Vukosavljevica
- PŠ Lozan
- PŠ Rogovac
- PŠ Bušetina
- PŠ Okrugljača

Pokraj matične škole u samom središtu općine 2009. godine izgrađena je moderna sportska dvorana.
Škola redovito izdaje školski časopis "ŠAC".

Kultura[uredi | uredi kôd]

Zaštitnik općine je sveti Ivan Krstitelj. Dani općine obilježavaju se tradicionalnim Ivanjskim krijesovima koji se održavaju u parku "Čimen" 23. lipnja uvečer te "Budnicom" i glavnim slavljem "Ivanjem" 24. lipnja ispred društvenog doma u središtu naselja. Povodom "Ivanja" održavaju se razne manifestacije kao što su: tradicionalna moto alka, folklorni nastupi KUD-ova i smotre folklora, Festival Rock Kulture (FRK), natjecanje u kuhanju paprikaša i degustacija vina, razni sportski turniri, ribolovna i lovačka natjecanja, izložbe itd. Običaj "Ivanja" prvi put je zabilježen 1757. godine.^[6]

U prostorijama kurije Špišić nalazi se muzej prošlosti Špišić Bukovice.

U naselju se također nalazi i djeluje adventistička crkva osnovana 1997. godine.

Kulturne udruge

KUD "Seljačka sloga" Špišić Bukovica - Osnovano 1934. godine. Njeguje izvorne narodne običaje. Organizira i provodi “Bukovačke susrete folklora” te tradicionalne običaje u sklopu obilježavanja Dana Općine kao što su "Ivanjsko navečer", "Ivanjski krijesovi" i "Budnica". Uspješno sudjeluje na mnogim nastupima diljem Hrvatske i inozemstva.
KUD “Radost” Vukosavljevica
Društvo žena "Bukovčanke"
KUU "Graničar" Okrugljača
Udruga "Škrinja Bušetine"
Udruga vinogradara i voćara “Sv. Ivan” Špišić Bukovica - 2017. godine uz pomoć Općine izgradila Vidikovac i edukacijski centar „Sveti Ivan“ na vrhu "Staroivanskog brega" u bukovačkim vinogradima.
Udruga umirovljenika Špišić Bukovica
Udruga branitelja općine Špišić Bukovice
Savjet mladih

Šport[uredi | uredi kôd]

Na području Špišić Bukovice djeluje više sportskih udruga od kojih su: četiri nogometna kluba, rukometni klub, šahovski klub, moto klub, dva ribička društva te društvo "Sport za sve" koje uspješno sudjeluje na natjecanjima u starim sportovima. Kroz općinu prolazi transeuropska biciklistička ruta „Drava4Enjoy“, nastala kao rezultat prekogranične suradnje mađarskih i hrvatskih partnera, na kojoj je 2018. godine izgrađeno biciklističko odmorište u središtu naselja.

Sportske udruge

ŠRD "Lendava" Špišić Bukovica - Koristi i održava umjetno jezero na retenciji “Zidine” u Špišić Bukovici, na kojem ujedno i djeluje.
ŠRK "Linjak" Okrugljača
Moto - klub "Alka" Špišić Bukovica - Osnovan 1987. godine. Promiče motosport te organizira i provodi: tradicionalnu moto alku, moto susrete i alku za osobe s invaliditetom. Klub je također poznat i po humanitarnom radu.
NK "Graničar" Okrugljača
HNK "Mladost" Vukosavljevica
NK "Bušetina 1947"
NK "Bilogora 1947"
MNK "Hogar Strašni" Špišić Bukovica
RK "Mladost" Špišić Bukovica
Šahovski klub Špišić Bukovica
Konjička udruga "Graničari" Okrugljača
Udruga sportske rekreacije "Sport za sve" "Mladost" Vukosavljevica
LU "Fazan" Špišić Bukovica
Karate klub Špišić Bukovica
Vatrogasna zajednica općine Špišić Bukovica
DVD Špišić Bukovica - Osnovano 1884. godine
DVD Vukosavljevica - Osnovano 1926. godine
DVD Okrugljača - Osnovano 1949. godine

Galerija[uredi | uredi kôd]

Jezero "Zidine" u Špišić Bukovici
Ulaz u Špišić Bukovicu i pogled na crkvu sv. Ivana Krstitelja
Potok "Lendava" u Špišić Bukovici
Vidikovac i edukacijski centar „Sveti Ivan“ na vrhu "Staroivanskog brega" u bukovačkim vinogradima
Pogled s vidikovca "Sveti Ivan" prema bukovačkim vinogradima
Stoljetna lipa u središtu Špišić Bukovice
Župna crkva svetog Ivana Krstitelja u središtu Špišić Bukovice
Dvorac kurija Špišić
Stara zgrada osnovne škole "August Cesarec" u kojoj se i danas održava nastava
Društveni dom u Špišić Bukovici
Spomenik poginulim borcima i nevinim žrtvama fašizma za vrijeme Narodno-oslobodilačke borbe od 1941. - 1945. godine, podignut 1952. godine
"Zdenac želja" koji datira iz doba plemića Špišić
Vatrogasni dom DVD-a Špišić Bukovica
Željeznički kolodvor Špišić Bukovica na pruzi Varaždin - Dalj
Kršćanska adventistička crkva u Špišić Bukovici osnovana 1997. godine