Šport u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Sportska dvorana Graditeljske škole u Čakovcu

Hrvatska je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne športske rezultate. Naravno da najveći broj medalja na velikim natjecanjima (Olimpijadama) osvajaju velike države tipa SAD-a, Rusije ili Njemačke, no zapažen je uspjeh naših športaša i u ekipnim športovima (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) i u pojedinačnim športovima (tenis, skijanje).

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u košarci, rukometu, vaterpolu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu i australskom nogometu.

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatske športašice kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajale u rukometu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitile u rukometu. Ostala odličja su osvajale u odbojci i košarci.

Atletika[uredi VE | uredi]

Biciklizam[uredi VE | uredi]

Boks[uredi VE | uredi]

Hrvanje[uredi VE | uredi]

Kajak i kanu na divljim vodama[uredi VE | uredi]

Košarka[uredi VE | uredi]

Početkom devedesetih godina, hrvatska košarkaška reprezentacija bila je jedna od najboljih košarkaških reprezentacija na svijetu. Osvajala je medalje sa Olipmijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava. Tako ima jednu osvojenu broncu sa svjetskog (1994.) i dvije s europskih prvenstava (1993. i 1995.) Ima jedno osvojeno srebro sa OI 1992.

Vidi i: Košarka u Hrvatskoj

Kuglanje[2][uredi VE | uredi]

Nogomet[uredi VE | uredi]

Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu (1998.) i srebrnu medalju (2018.) sa svjetskih prvenstava. Zanimljivo je da je Hrvatska svoj prvi polufinalni okršaj sa SP-ava igrala 1998. protiv Francuske i izgubila (1:2) te da je igrala u svom prvom finalu također protiv Francuske i opet izgubila (2:4) u borbi za naslov svjetskog prvaka. No, mnoge kontroverze vežu se uz ovu drugu utakmicu. Naime, u finalu argentinski sudac Nestor Pitana je u prvom poluvremenu sudio nepostojeći prekršaj i sumnjivi kazneni udarac za Francusku iz kojih su izašla i jedina 2 gola Francuza u prvom poluvremenu. Mnogi poznati nogometni sudci, ali i sportaši poput Ikera Casillasa i Petera Schmeichela osudili su obje sudačke odluke jasno dajući doznanja da je Hrvatska svojom igrom u finalu zaslužila postati svjetski prvak.

Vidi i: Nogomet u Hrvatskoj

Plivanje[uredi VE | uredi]

Rukomet[uredi VE | uredi]

Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Europe 2008. i 2010.

Skijanje[uredi VE | uredi]

Ivica Kostelić smatra se najboljim univerzalnim hrvatskim skijašem ikad, a njegova sestra Janica jedna je od najvećih svjetskih skijašica svih vremena.

Stolni tenis[uredi VE | uredi]

Šah[uredi VE | uredi]

Hrvatska ima dva europska prvaka u šahu; Zdenko Kožul je osvojio europsko zlato 2006., a mladi Ivan Šarić 2018. Potonji je trenutačno 53. igrač svijeta što je njegov, ali i najviši rejting nekog hrvatskog šahista ikad.


Vidi: Šah u Hrvatskoj

Tenis[uredi VE | uredi]

Hrvatska ima jednom osvojene turnire Wimbledon i US Open. Za Hrvatsku prvi osvojen Wimbledon 2001. je osvojio Goran Ivanišević koji je dva puta prije toga gubio u finalu istog natjecanja, dok je Marin Čilić osvojio US Open 2014.

Vaterpolo[uredi VE | uredi]

Vaterpolo reprezentacija Hrvatske jedna je od najuspješnijih reprezentacija na svijetu te uz Srbiju i Crnu Goru vrlo uspješno nastavlja jugoslavensku vaterpolsku tradiciju. Do sada je osvojila 13 medalja s velikih natjecanja. Ima jedno olimpijsko zlato te je osvajač svjetskog (2017.) i europskog (2010.) prvenstva.

Veslanje[uredi VE | uredi]

Vidi[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Kanu klub Končar Božidar Pažur: Povijest kanu kluba Končar
  2. Kuglanje u Hrvatskoj