Štitonosna striga
| Štitonosna striga | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata)
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata) iz razreda stonoge vrsta je strige žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm) i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje po zidovima i stropovima. Jedna je od više vrsta striga poznatih kao kućna stonoga.
Građa tijela[uredi VE | uredi]
Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je nazvana.
Stanište i ponašanje[uredi VE | uredi]
Živi u vlažnim prostorima. U kućama to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se uglavnom skriva. Hrani se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i ustvari je insektivor zbog čega je koristan stanovnik doma.
Razmnožavanje[uredi VE | uredi]
Polaže jajašca u proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobijaju po dva para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam godina, ovisno o okolišu.[1]
Odnos s ljudima[uredi VE | uredi]
Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne mogu probiti ljudsku kožu.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
