Štitonosna striga
| Štitonosna striga | |
|---|---|
 Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Razred: | Chilopoda |
| Red: | Scutigeromorpha |
| Porodica: | Scutigeridae |
| Vrsta: | S. coleoptrata Linnaeus, 1758 |
| Dvojno ime | |
| Scutigera coleoptrata | |
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata) iz razreda strige (Chilopoda), žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm) i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje po zidovima i stropovima. Jedna je od više vrsta striga poznatih kao kućna stonoga.
Građa tijela[uredi | uredi kôd]
Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je nazvana.
Stanište i ponašanje[uredi | uredi kôd]
Živi u vlažnim prostorima. U kućama to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se uglavnom skriva. Hrani se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i ustvari je insektivor zbog čega je koristan stanovnik doma.
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Polaže jajašca u proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobivaju po dva para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam godina, ovisno o okolišu.[1]
Odnos s ljudima[uredi | uredi kôd]
Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne mogu probiti ljudsku kožu.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8