Šumet (Dubrovnik)
Šumet | |
---|---|
Šumet na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Dubrovnik |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 90 m |
Zemljopisne koordinate | 42°38′49″N 18°08′49″E / 42.647°N 18.147°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 159 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 176 |
Broj stanovnika Šumet (Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
2001. | 159 |
2011. | 176 |
2021. | 168 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 20236 Mokošica |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Šumet s ceste Komolac - Gornji Brgat
|
Šumet je dubrovačko prigradsko naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Šumet se nalazi u Rijeci dubrovačkoj uz mjesnu cestu Komolac-Gornji Brgat, oko 8 km sjeveroistočno od Dubrovnika.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Mjesto se zvalo Juncetum, što znači rogoz, šaš ili trstika. Crkvište Sv. Martina bilo je izgrađeno 1100. Godine 1211. u Šumetu je izgrađena crkva sv. Vida, srušena početkom 20. stoljeća kad se gradila željeznička pruga do Gruža. Obitelji Đurđević i Stulli imale su tamo svoje ljetnikovce. U 15. stoljeću preko područja Šumeta projektiran je i izgrađen vodovod kojim se Dubrovnik napajao pitkom vodom. Vodovod je i dalje u funkciji, te voda slobodnim padom i dalje dotiče u Onofrijevu česmu u Starom Gradu. Šumet su tijekom Domovinskog rata okupirali, spalili i opljačkali pripadnici JNA te dragovoljci i pripadnici teritorijalnih postrojbi iz Trebinja i Crne Gore.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Stanovnici Šumeta su uglavnom zaposleni u gradu Dubrovniku. Rijetki se mještani bave poljodjelstvom.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Šumetu prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 176 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
broj stanovnika | 188 | 154 | 110 | 95 | 119 | 117 | 129 | 166 | 150 | 137 | 117 | 144 | 164 | 209 | 159 | 176 | 168 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.
Izvori[uredi | uredi kôd]
|