Šumet (Dubrovnik)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šumet
Šumet na karti Hrvatska
Šumet
Šumet
Šumet na zemljovidu Republike Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 90 m
Zemljopisne koordinate 42°38′49″N 18°08′49″E / 42.647°N 18.147°E / 42.647; 18.147Koordinate: 42°38′49″N 18°08′49″E / 42.647°N 18.147°E / 42.647; 18.147
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 159
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 176
Pošta 20236 Mokošica
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Šumet na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Šumet
Šumet
Šumet na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Šumet.jpg
Šumet s ceste Komolac - Gornji Brgat

Šumet je dubrovačko prigradsko naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Šumet se nalazi u Rijeci dubrovačkoj uz mjesnu cestu Komolac-Gornji Brgat, oko 8 km sjeveroistočno od Dubrovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mjesto se zvalo Juncetum, što znači rogoz, šaš ili trstika. Crkvište Sv. Martina bilo je izgrađeno 1100. Godine 1211. u Šumetu je izgrađena crkva sv. Vida, srušena početkom 20. stoljeća kad se gradila željeznička pruga do Gruža. Obitelji Đurđević i Stulli imale su tamo svoje ljetnikovce. U 15. stoljeću preko područja Šumeta projektiran je i izgrađen vodovod kojim se Dubrovnik napajao pitkom vodom. Vodovod je i dalje u funkciji, te voda slobodnim padom i dalje dotiče u Onofrijevu česmu u Starom Gradu. Šumet su tijekom Domovinskog rata okupirali, spalili i opljačkali pripadnici JNA te dragovoljci i pripadnici teritorijalnih postrojbi iz Trebinja i Crne Gore.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovnici Šumeta su uglavnom zaposleni u gradu Dubrovniku. Rijetki se mještani bave poljodjelstvom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Šumetu prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 176 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]

Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. Od 1857. do 1931. iskazivano kao naselje.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.

Izvori[uredi VE | uredi]