Želimir Puljić

Izvor: Wikipedija
Njegova preuzvišenost
Želimir Puljić
Zadarski nadbiskup emeritus
Splitsko-makarski apostolski upravitelj
Želimir Puljić.JPG
CrkvaKatolička Crkva
MetropolijaZadarska
BiskupijaZadarska
Imenovan15. ožujka 2010.
Instaliran24. travnja 2010.
PrethodnikIvan Prenđa
NasljednikMilan Zgrablić
Druge službeDubrovački biskup
(1989.–2010.)
Zadarski nadbiskup
(2010.–2023.)
Redovi
Ređenje24. ožujka 1974.
zareditelj Agnelo Rossi
Posvećenje14. siječnja 1990.
posvetitelj Franjo Kuharić
Osobni detalji
Rođen7. ožujka 1947.(1947-03-07)
Kamena
NacionalnostHrvat
Denominacijakatolik
RoditeljiIvan i Ana (rođ. Raguž)
ObrazovanjeDiplomirani teolog
Doktor psiholoških znanosti
GesloJedinstvo, sloboda, ljubav
(Unitas, libertas, caritas)
Grb

Želimir Puljić (Kamena, 7. ožujka 1947.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni zadarski nadbiskup emeritus i splitsko-makarski apostolski upravitelj. Prethodno je bio biskup dubrovački (1989.2010.) i nadbiskup zadarske nadbiskupije (2010.2023.).

Životopis[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo i školovanje[uredi | uredi kôd]

Puljić je u obitelji Ivana i Ane (rođ. Raguž), 7. ožujka 1947., u Kamenoj kraj Mostara. Osnovnu školu pohađao je u Blagaju i Mostaru, a završio je u Požegi gdje su mu se preselili roditelji.[1] Klasičnu gimnaziju pohađao je u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku od 1962. do 1966. godine.[1] Od 1966. do 1970. pohađao je teološki studij u Splitu, a nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Urbaniani. U Rimu je 1978. postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije na Lateranskom sveučilištu.[1] Uz studij teologije, završio je i fakultet Odgojnih znanosti na Salezijanskom sveučilištu u Rimu gdje je doktorirao iz psihologije na Papinskom salezijanskom sveučilištu 12. ožujka 1980. godine.[1]

Svećeništvo[uredi | uredi kôd]

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. u Rimu. Po završetku studija na Katoličkoj bogosloviji u Sarajevu vršio je službu prefekta studenata (1978.1980.), prefekta studija (1980.1986.) i rektora bogoslovije (1986.1989.). Na teologiji je predavao kolegije Opća psihologiju, Psihologija religije i Katehetika.[1]

Biskupstvo[uredi | uredi kôd]

Dubrovačkim biskupom imenovao ga je papa Ivan Pavao II. 7. prosinca 1989. godine, a za biskupa je zaređen 14. siječnja 1990. godine u Dubrovniku.[1] Glavni posvetitelj bio je kardinal Franjo Kuharić, a suposvetitelji msgr. Ante Jurić i msgr. Pavao Žanić.[2]

Dana 15. ožujka 2010. godine papa Benedikt XVI. imenovao ga je zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden 24. travnja 2010. godine.[1] Dana 14. siječnja 2023., Tiskovni ured Svete Stolice priopćio je kako je papa Franjo prihvatio njegovo odreknuće od pastoralnoga upravljanja Zadarskom nadbiskupijom zbog navršene kanonske dobi.[1] Dana 14. veljače 2023. godine Tiskovni ured Svete Stolice objavio je dekret o njegovu imenovanju apostolskim administratorom Splitsko-makarske nadbiskupije.[1]

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je razne službe: član Stalnog vijeća HBK (1996.2002.), predsjednik Vijeća za obitelj (1991.1998.), član Komisije za Hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu (1997.2002.), član Komisije za uređenje odnosa s državom (1996.2002.) te predsjednik HBK (1999.2002.).[1] Također, bio je i predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu te član Biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom.[1]

Od 29. rujna 1995. godine član je Europske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je član Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu (1993.1995.) te član Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku (2005.2009.).[1]

Spisateljska djelatnost[uredi | uredi kôd]

Autorske i uredničke knjige:[1]

  • Josip Stadler” (Sarajevo, 1989.)
  • Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne”, (Sarajevo, 1991.)
  • Vatikan i Dubrovnik” (Dubrovnik, 1994.)
  • Častimo te križu sveti” (Dubrovnik, 1997.)
  • Euharistija izgrađuje Crkvu” (Dubrovnik, 2000.)
  • 1000 godina Dubrovačke nadbiskupije” (Dubrovnik, 2000.)
  • Josip M. Carević – dubrovački biskup” (Dubrovnik, 2002.)
  • Obitelj – snaga Crkve i naroda” (Dubrovnik, 2004.)
  • Rođeni iz ljubavi Kristove” (Dubrovnik, 2010.)
  • Zadarski govori i razgovori” (Zadar, 2015.)
  • Djeliteljima svetih tajni” (Zadar, 2020.)

Od 2019. do 2022. priredio je 14 knjižica u nakladi Nadbiskupskog ordinarijata Zadar u kojima razmatra crkvene i društvene teme.[1]

Počasti[uredi | uredi kôd]

  • Jakša Raguž (prir.) „Ohrabri se, narode moj!: Djelovanje biskupa dubrovačkog mons. dr. Želimira Puljića u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata 1990. – 1993.”, Samobor–Dubrovnik–Zagreb, 2011.
  • Tomo Vukšić (prir.), „U jedinstvu, slobodi i ljubavi: zbornik u povodu 25. obljetnice biskupske službe mons. dr. Želimira Puljića”, Zadar–Dubrovnik–Sarajevo–Mostar, 2015.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Novinski članci[uredi | uredi kôd]

  • Životopis apostolskog upravitelja Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimira Puljića. Informativna katolička agencija. Pristupljeno 14. veljače 2023.

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]


Titule u Katoličkoj Crkvi
Prethodnik
Severin Pernek
Dubrovački biskup
1989. – 2010.
Nasljednik
Mate Uzinić
Prethodnik
Ivan Prenđa
Zadarski nadbiskup
2010. – 2023.
Nasljednik
Milan Zgrablić