Prijeđi na sadržaj

Željezničke pruge u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Karta željezničkih pruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2989 km željezničkih pruga. Prva pruga na području današnjeg državnog područja Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani MostSisak 1862. koja je umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo Hrvatske jer je trgovinu iz panonskog dijela zemlje koja do tada išla cestom prema lukama u Senju i Rijeci preusmjerila na prugu BečTrst, te na tršćansku luku.

Prva pruga na području današnje Hrvatske izgrađena je dvije godine ranije, točnije 24. travnja 1860. kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao prvi vlak. Riječ je o pruzi koja prolazi kroz Međimurje, između kolodvora Kotoriba na današnjoj hrvatsko-mađarskoj granici i stajališta Macinec na hrvatsko-slovenskoj granici, a koja je bila dio pruge BudimpeštaNagykanizsaKotoribaČakovecPragersko. Ta pružna dionica, tada popularno nazvana »okrajak na hrvatskom tlu«, izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom mrežom.[1]

Nakon Austro-ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima: nastojalo se pomoću željezničke mreže Hrvatsku što više vezati uz gospodarstvo Mađarske i čak je koristiti za mađarizaciju naroda; tako se dugo onemogućavalo povezivanje Slavonije s Jadranom preko hrvatskih krajeva (nego su veze vodile preko Mađarske); također se u stanovitoj političkoj igri između Beča i Budimpešte odgađalo povezivanje Istre i Dalmacije (koji su se nalazili u austrijskom dijelu dvojne monarhije) sa središnjim dijelovima Hrvatske. Važna pruga Rijeka – KarlovacZagrebKoprivnicaZákány – Dombovár – Budimpešta puštena je u promet 23. listopada 1873. godine (nakon što je dio od Zagreba do Budimpešte bio pušten u promet 1870. godine). Na željeznicama je službeni jezik bio mađarski: od svih zaposlenika na željeznicama u županijama Hrvatske 1903. godine, 65,27% su bili etnički Mađari, a 42,37% svih zaposlenika željeznice u tim županijama nije uopće vladalo hrvatskim jezikom.[2]

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun – Zagreb postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvećuje slaba pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom napravljena još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od 1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata. Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3.764.298.733 dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potrošeno samo 589.981.930 plus 313.376.857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd – Novska, dok je sve ostalo potrošeno u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.

Popis pruga

[uredi | uredi kôd]

Međunarodne pruge

[uredi | uredi kôd]

Ova vrsta pruga su glavne (koridorske) pruge. Hrvatskom prolaze tri međunarodna željeznička koridora; RH1, RH2 i RH3. Ti koridori se nalaze na bivšim paneuropskim prometnim koridorima; Koridor X (RH1), Koridor Vb (RH2) i Koridor Vc (RH3). Ova kategorija željezničkih pruga spada u najvišu i najvažniju kategoriju.

Oznaka pruge Bivša oznaka pruge Puni naziv željezničke pruge Građevinska duljina pruge (km) Napomena
M100 Željezničke pruge na koridoru RH1 (bivši X. paneuropski koridor)

DG – Savski Marof – Zagreb – Dugo Selo – Novska – Vinkovci – Tovarnik – DG

M101 MG 2 (Dobova) – državna granica – Savski MarofZagreb Glavni kolodvor 2 kolosijeka x 26,733 km
M102 MG 2 Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo 2 kolosijeka x 21,198 km Pruga pripada X. paneuropskom koridoru, ali se ujedno nalazi i na ogranku V.b paneuropskoga koridora.
M103 MG 2.1 Dugo Selo – Novska 83,405 km Jedini preostali dio koridora X kroz Hrvatsku koji nema 2 kolosijeka
M104 MG 2 Novska – VinkovciTovarnik – državna granica – (Šid) 2 kolosijeka X 185,405 km
M200 Željezničke pruge na koridoru RH2 (bivši ogranak V.b paneuropskoga koridora)

DG – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG

M201 MG 1 (Gyekenyes) – državna granica – BotovoKoprivnica – Dugo Selo 58,761 km i

2 kolosijeka x 20,948 km

M102 MG 1 Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo 2 kolosijeka x 21,198 km Pruga pripada X. paneuropskom koridoru, ali se ujedno nalazi i na ogranku V.b paneuropskoga koridora.
M202 MG 1 Zagreb Glavni kolodvor – KarlovacRijeka 227,871 km
M203 MG 1 Rijeka – Šapjane – državna granica – (Ilirska Bistrica) 30,896 km
M300 Željezničke pruge na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c paneuropskoga koridora)

DG – Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče

M301 MP 13 (Magyarboly) – državna granica – Beli ManastirOsijek 32,505 km
M302 MP 13 Osijek – ĐakovoStrizivojna-Vrpolje 48,377 km
M303 MP 13 Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – državna granica – (Bosanski Šamac) 23,298 km Služi isključivo za teretni promet
M304 MP 13 (Čapljina) – državna granica – MetkovićPloče 22,740 km Služi isključivo za teretni promet
M400 Spojne željezničke pruge između koridora RH1 i RH2 na području čvorišta Zagreb
M401 MG 1.1 Sesvete – Sava rasputnica 2 kolosijeka x 11,090 km Služi isključivo za teretni promet
M402 I 104 Sava rasputnica – Zagreb Ranžirni kolodvorZagreb Klara 2 kolosijeka x 6,677 km Spojna pruga kroz ranžirni kolodvor, koja služi isključivo za teretni promet
M403 I 105 Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) – Zagreb Klara (Karlovački kolosijek) 1,056 km Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M404 MG 1.4 Zagreb Klara – Delta odvojnica (rasputnica) 3,575 km Služi isključivo za teretni promet
M405 MG 1.3 Zagreb Zapadni kolodvorTrešnjevka rasputnica 1,357 km Služi isključivo za teretni promet
M406 MG 1.2 Zagreb Borongaj – Zagreb Resnik 2,007 km Služi isključivo za teretni promet
M407 MG 1.1 Sava rasputnica – Velika Gorica 6,295 km Služi isključivo za teretni promet
M408 I 107 Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Mičevec rasputnica 1,316 km Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M409 I 106 Zagreb Klara (Mlaka) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (Sisački kolosijek) 1,071 km Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M410 I 108 Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (IV. obilazni kolosijek) 2,719 km Spojna pruga kroz ranžirni kolodvor, koja služi isključivo za teretni promet
M500 Spojne željezničke pruge između RH2 koridora i ogranka V.b
M501 MG 3 (Središče) – državna granica – ČakovecKotoriba – Državna granica – (Murakeresztur) 42,388 km
M502-1 MG 2 Zagreb Glavni kolodvor – Velika Gorica 14,048 km
M502-2 MG 2 Velika Gorica – Sisak – Novska 102,743 km
M600 Priključne željezničke pruge na koridore RH1 i RH2
M601 MP14/II210 Vinkovci – Vukovar-Borovo naseljeVukovar 18,712 km
M602 I 113 ŠkrljevoBakar 12,586 km Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M603 I 114 Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica 3,802 km Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M604 MP 11 OštarijeGospićKninSplit 318,483 km i

2 kolosijeka x 3,616 km

M605 MP 11.3 Ogulin – Krpelj rasputnica 6,153 km
M606 MP 11.1 Knin – Zadar 95,364 km Služi isključivo za teretni promet
M607 MP 11.2 PerkovićŠibenik 22,503 km

Regionalne pruge

[uredi | uredi kôd]

Ove željezničke pruge povezuju dvije regije.

Oznaka pruge Bivša oznaka pruge Puni naziv željezničke pruge Građevinska duljina pruge (km) Napomena
R101 I 102 (Podgorje) – državna granica – BuzetPazinPula 91,140 km
R102 MP 12 SunjaVolinja – državna granica – (Dobrljin) 21,575 km
R103 MP 12 (Martin Brod) – Razdjelna točka km 119+444 – državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin 59,068 km Izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti.
R104 MP 14 Vukovar-Borovo Naselje – DaljErdut – državna granica – (Bogojevo) 26,046 km Dionica Vukovar-Borovo Naselje – Dalj služi isključivo za teretni promet
R105 I 110 Vinkovci – Drenovci – državna granica – (Brčko) 50,939 km
R106 II 203 ZabokKrapinaĐurmanec – državna granica – (Rogatec) 27,198 km
R201 I 101 Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec 100,714 km Elektrifikacija dionice Zaprešić – Zabok od 2019. godine.
R202 I 100 Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj 249,847 km

Lokalne pruge

[uredi | uredi kôd]

Ove željezničke pruge su od lokalnog značaja.

Oznaka pruge Bivša oznaka pruge Puni naziv željezničke pruge Građevinska duljina pruge (km) Napomena
L101 II 200 Čakovec – Mursko Središće – državna granica – (Lendava) 17,942 km
L102 II 202 Savski MarofKumrovec – državna granica – (Imeno) 38,522 km Obnovljena, elektrificirana i u prometu od Savskog Marofa do Harmice (u planu je do državne granice). Ostatak pruge trenutno izvan prometa.
L103 II 213 Karlovac – OzaljKamanje – državna granica – (Metlika) 28,799 km
L201 II 201 Varaždin – IvanecGolubovec 34,596 km
L202 II 204 Hum-Lug rasputnica – Gornja Stubica 10,820 km
L203 II 205 KriževciBjelovarKloštar 62,047 km
L204 II 206 Banova JarugaDaruvarPčelić rasputnica 95,752 km
L205 II 207 Nova Kapela-BatrinaPleternicaNašice 60,493 km Dio pruge između Čaglina i Našica je izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku.
L206 II 208 Pleternica – PožegaVelika 24,955 km
L207 II 209 BizovacBelišće 12,940 km Služi isključivo za teretni promet
L208 I 109 Vinkovci – Gaboš – Osijek 33,770 km
L209 II 211 Vinkovci – Županja 28,073 km
L210 II 212 Sisak Caprag – Petrinja 11,018 km Izvan funkcije do daljnjeg, zbog razaranja u Domovinskom ratu.
L211 MG 2.2 Ražine – Šibenik luka 3,714 km Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
L212 I 114 Rijeka Brajdica – Rijeka 2,037 km Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
L213 II 214 LupoglavRaša 52,996 km Izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti.
L214 GradecSveti Ivan Žabno 12,520 km Nakon 50 godina prva novo izgrađena pruga u Hrvatskoj. Povezuje Vrbovec i Bjelovar. Otvorena 2019. godine.[3]

Povijesne željeznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Prije 160 godina u promet puštena prva željeznička pruga u Hrvatskoj. HŽ infrastruktura. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
  2. "Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine", Ljiljana Dobrovšak, "Časopis za suvremenu povijest", Vol. 40 No.2, listopad 2008.
  3. Vlada Republike Hrvatske. 20. srpnja 2017. Odluka o dopuni Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga. Pristupljeno 4. svibnja 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Uredba o razvrstavanju željezničkih pruga, 23. srpnja 2021.
  • Zvonimir Jelinović: Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske; knj. 6, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957