Željko Svedružić

Izvor: Wikipedija
Željko Svedružić
Rođenje 16. ožujka 1969.
Osijek
Smrt 20. travnja 2023.
Polje biokemija
Institucija Sveučilište u Rijeci, Katoličko Sveučilište Leuven, Državno Sveučilište u Washingtonu, Sveučilište Santa Barbara u Kaliforniji
Alma mater Državno Sveučilište u Oklahomi, Institutu za biokemiju Max Planck, Sveučilište u Zagrebu
Portal o životopisima


Željko Svedružić (Osijek, 16. ožujka 1969.20. travnja 2023.) je bio hrvatski znanstvenik u interdiscipilinarnom području, polju biotehnologije u biomedicini.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Izobrazba[uredi | uredi kôd]

Od 1988. do 1989. godine studira inženjerski smjer fizike, te od 1989. do 1992. inženjerski smjer molekularne biologije i biokemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad na temu izolacije proteina aktinskog skeleta radi na Institutu za biokemiju Max Planck od jeseni 1992. do ljeta 1993. godine. Doktorski studij nastavlja u ljeto 1993 na Državnom Sveučilištu u Oklahomi (Oklahoma State University), gdje 1998. godine brani doktorat iz enzimologije, enzimske kinetike, substrate channeling-a i supramolekularne organizacije.[2]

Karijera[uredi | uredi kôd]

Postdoktorska istraživanja na temu DNA metilacije radi na Sveučilištu Santa Barbara u Kaliforniji od 1998. do 2000. i 2002. godine. Kao poslijedoktorand radi i na enzimologiji stanične signalizacije na Sveučilištu Duke 2001. godine. Istraživanja na oštećenjima i popravku DNA molekula te na supramolekularnoj organizaciji staničnih DNA struktura radi na Državnom Sveučilištu u Washingtonu od 2003. do 2006. godine. Na Katoličkom Sveučilištu Leuven u Belgiji od 2007. do 2010. godine radi na molekularnim osnovama Alzheimerove bolesti, specifično na membranskoj proteazi gama-sekretazi.

Nakon povratka u Republiku Hrvatsku 2010. godine zapošljava se u laboratoriju za medicinsku biokemiju u Psihijatrijskoj bolnici Rab. Od ljeta 2013. godine radi kao docent na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci gdje drži nastavu iz kolegija Kemoinformatika na preddiplomskoj razini i Dizajn biološki aktivnih molekula računalnim metodama na diplomskoj razini.[3][4] Istraživački rad je usmjeren na strukturu, funkciju i dizajn biomedicinski aktivnih molekula.[5]

Znanstveni i stručni rad[uredi | uredi kôd]

Od 2014. godine radi na razvoju i komercijalizaciji inhibitora DNA metilacije, na razvoju novih potencijalnih lijekova za Alzheimerovu bolest,[6][7][8][9] te na istraživanju supramolekularne organizacije i substrate channeling-a.

Popularizacija znanosti[uredi | uredi kôd]

Aktivan je u popularizaciji znanosti. 2013. godine održao je predavanje "Strah od znanosti i tehnologije u doba globalne ekonomske krize" na Internacionalnoj školi iz psihijatrije i kognitivne neuroznanosti u Psihijatrijskoj bolnici Rab,[10] 2014. godine predavanja "Računalo kao prozor u svijet molekula" na Festivalu znanosti[11] i "Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine" na Skepticima u pubu u Rijeci koje organizira Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja.[12][13]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. In Memoriam - izv. prof. dr. sc. Željko Svedružić (Odjel za biotehnologiju - Vijesti). www.biotech.uniri.hr. Pristupljeno 23. travnja 2023.
  2. Curriculum Vitae Željka Svedružića (PDF)
  3. Svedružić, Željko. Teaching. BioSFGroup (engleski). Pristupljeno 7. listopada 2021.
  4. Biotech - znanost u društvu, časopis Odjela za biotehnologiju, broj 3 (PDF)
  5. Svedružić, Željko. News. BioSFGroup (engleski). Pristupljeno 7. listopada 2021.
  6. Svedružić, Željko. PI. BioSFGroup (engleski). Pristupljeno 7. listopada 2021.
  7. Odjel za biotehnologiju - Projekti
  8. Svedružić, Željko. Research. BioSFGroup (engleski). Pristupljeno 7. listopada 2021.
  9. Odjel za biotehnologiju - Seminari odjela
  10. dr. sc. Željko Svedružić-Strah od znanosti i tehnologije u doba globalne ekonomske krize
  11. Festival znanosti 2014 (Grad Rijeka) (PDF)
  12. Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine - prvi dio (predavanje)
  13. Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine - drugi dio (Q&A)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Nedovršeni članak Željko Svedružić koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.