Ženevska deklaracija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o deklaraciji koja se odnosi na liječničku profesiju. Za druga značenja, pogledajte Ženevska deklaracija (razdvojba).

Ženevska deklaracija je dokument koji je 1948. godine u Ženevi prihvatila Opća skupština Svjetskog liječničkog udruženja (WMA, engl. World Medical Association), te dopunila 1968., 1984., 1994., 2005. i 2006. godine. Ona predstavlja deklaraciju o liječničkoj posvećenosti humanitarnim ciljevima medicine, deklaraciju koja je bila naročito važna u pogledu medicinskih zločina koji su bili upravo počinjeni u nacističkoj Njemačkoj. Namjera Ženevske deklaracije bila je revizija [1] Hipokratove prisege u formulaciju moralnih istina iz same prisege koje bi se mogle moderno razumjeti i potvrditi.[2]

Deklaracija[uredi VE | uredi]

Ženevska deklaracija, u trenutačnom izdanju WMA,[2] glasi:

U času kada stupam među članove liječničke profesije:

  • Svečano obećavam da ću svoj život staviti u službu humanosti.
  • Prema svojim učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i poštovanje.
  • Svoje ću zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno.
  • Najvažnija će mi briga biti zdravlje mojega pacijenta.
  • Poštovat ću tajne onog tko mi se povjeri, čak i nakon njegove smrti.
  • Održavat ću svim svojim silama čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja.
  • Moji kolege bit će mi sestre i braća.
  • U vršenju dužnosti prema bolesniku neće na mene utjecati nikakvi obziri dobi, bolesti ili nemoći, vjere, etničkog podrijetla, roda, nacionalnosti, političke pripadnosti, rase, spolne orijentacije, klasne pripadnosti ili drugih čimbenika.
  • Apsolutno ću poštovati ljudski život.
  • Ni pod prijetnjom neću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja radi kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda.
  • Ovo obećavam svečano, slobodno, pozivajući se na svoju čast.

Izmjene originala[uredi VE | uredi]

Izmjene i dopune Deklaraciji našle su se pod kritikom "sukoba sa svetošću ljudskoga života" zbog toga što je primjerice u originalu stajalo kako će "zdravlje i život" biti liječnikova "najvažnija briga" dok je u izmijenjenoj i dopunjenoj verziji uklonjen izraz "i život", a u originalu se zahtijevalo i poštovanje ljudskog života "od samog začeća" što je 1984. godine izmijenjeno izrazom "od samog začetka", a izbrisano 2005. godine.[3] Ove izmjene kritizirane su kao zastranjivanje od hipokratske tradicije te kao devijacija od postnirnberške zabrinutosti oko nedostatka poštovanja ljudskog života.[4]

Originalna deklaracija[uredi VE | uredi]

Originalna Ženevska deklaracija glasi:[5]

U času kada stupam među članove liječničke profesije
  • Svečano obećajem da ću svoj život staviti u službu humanosti :
  • Prema svojim učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i poštovanje;
  • Svoje ću zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno;
  • Najvažnija će mi briga biti zdravlje i život mojega pacijenta;
  • Poštovat ću tajne onog tko mi se povjeri;
  • Održavat ću svim svojim silama čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja;
  • Moje kolege bit će mi braća;
  • U vršenju dužnosti prema bolesniku ne će na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, političke ili klasne pripadnosti;
  • Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začeća. Niti pod prijetnjom ne ću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti;
  • Ovo obećajem svečano, slobodno, pozivajući se na svoju čast.

Više informacija[uredi VE | uredi]

Referencije[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]